Američko-turski odnosi došli su u zadnje vrijeme na nisku točku, što ilustrira i novi turski best-seller o ratu između Sjedinjenih Država i Turske. Napetosti su prije svega uzrokovane američkom okupacijom Iraka i njenim posljedicama. Ed Warner pripremio je prilog o promjeni raspoloženja u Turskoj, zemlji koja se donedavno smatrala jednom od najčvršćih američkih saveznica.
Turska je u plamenu. U američkim zračnim udarima Istanbul i Ankara su sravnjeni sa zemljom, a američki tenkovi slijevaju se preko granica da bi okupirali zemlju. U očaju, Turci pozivaju u pomoć Rusiju i Europsku uniju, koje zaustavljaju rat, ali ne prije nego što jedan turski agent nuklearnom bombom raznese Washington.
Ovako otprilike ide radnja novog best-sellera "Metalna oluja". Koautor te knjige, bivši novinar za vojna pitanja Burak Turna, tvrdi da njegova knjiga nije samo teorija o konspiraciji. Što se to događa? Kako mogu dvije saveznice zaratiti? Trenutno se u najmanju ruku vodi rat riječima. Anketa koju je proveo BBC pokazala je da je Turska sada najviše anti-američka zemlja na svijetu. U toj atmosferi, Americi se, kao i Izraelu, pripisuju najniži motivi.
Ovoj promjeni raspoloženja u Turskoj javnosti pridonijeli su i aktualni događaji. Turska se oštro protivila američkoj invaziji Iraka, a s posebnom zabrinutošću promatra jačanje separatizma među Kurdima na sjeveru Iraka, koje bi moglo inspirirati i Kurde u Turskoj. Kurdsko pitanje je od ključne važnosti, kaže Sabri Sayari, direktor Instituta za turske studije na sveučilištu Georgetown. Turci vjeruju da američke snage nisu suzbile anti-turske pobunjenike koji operiraju na sjeveru Iraka.
"Mislim da se raspoloženje turske javnosti može objasniti razvojem situacije u Iraku. Rat u Iraku nije baš popularan u Turskoj, pogotovo zbog jačanja Kurda na sjeveru Iraka te zbog opće nestabilnosti u toj zemlji koja graniči s Turskom" - objašnjava Sabri Sayari.
Henry Barkey, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Leigh, kaže da Turci strahuju da bi uspostavljanje zasebnog kurdskog entiteta u Iraku moglo oživjeti separatističke osjećaje i među turskim Kurdima: "U Turskoj postoji prava paranoja da će događaji u Iraku navesti turske Kurde da se povedu za iračkim Kurdima. Mislim da su te brige pretjerane. Turski Kurdi imaju probleme s turskom vladom i turskom elitom, ali su dio dinamičnog turskog društva, koje je na putu u Europsku uniju."
Zbog toga, kaže profesor Barkey, turski Kurdi nemaju razloga oponašati iračke Kurde. Napetosti u američko-turskim odnosima izaziva i jačanje islama u Turskoj. Iako su Sjedinjene Države u početku podržavale dolazak na vlast aktualne islamističke vlade, kasnije su se ti odnosi zahladili, pogotovo oko rata u Iraku.
Ipak, čak ni to, kaže profesor Barkey, ne može opravdati neprestanu anti-američku retoriku turskih političara i novinara: "Kada ozbiljni dnevni listovi objavljuju članke u kojima se tvrdi da Sjedinjene Države imaju tajno oružje koje izaziva potrese i da je sljedeća meta Istanbul, to je prilično zabrinjavajuće. Problem leži u tome da su se u sve uključili političari, koji optužuju Sjedinjene Države za genocid i kojekakve druge aktivnosti u Iraku."
Vrijeme je za dijalog, kaže profesor Barkey, ističući da bi Turska i Sjedinjene Države trebale okrenuti novi list u odnosima.
