1. svibnja, Europska unija primit će deset novih članica, no još nema dogovora o konačnim granicama Unije. Zajednica europskih država ima svoje korijene u zajedničkoj tradiciji koja je potekla iz kršćanstva. Ipak, neke zemlje poput Turske, Ukrajine i Izraela imaju drugačije vjerske tradicije. Može li članica Unije postati svaka zemlja koja ispuni uvjete za to, ili je, kako kažu kritičari, Europa samo za kršćane?
Profesor Norman Davies, autor knjige o povijesti Europe, kaže da se sukladno širenju Europske unije, stvara novi pan-europski identitet. Taj identitet, koji utjelovljuju Francuska i Poljska, uključuje i određene predrasude.
"Na nedavnoj konvenciji posvećenoj ustavu Unije, poljska delegacija zalagala se da se u preambuli spomene kršćanstvo. Predsjednik konvencije, bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing čak se usprotivio uključivanju muslimanske Turske u Europsku uniju," kaže profesor Davies.
U Europskoj uniji danas živi između 13 i 14 milijuna muslimana, kao i brojni Židovi, Sikhi, budisti i hinduisti. Zato će europske zemlje morati preispitati svoju dosadašnju politiku prema manjinama, koja često nije bila zadovoljavajuća, kaže profesor Denis Chaibe sa sveučilišta Yale.
"Europa pokušava intenzivirati napore na integriranju muslimana, jer postoji opasnost da će ti ljudi postati marginalizirani, nezadovoljni i potencijalno opasni," rekao je gospodin Chaibe.
Unatoč svojem kršćanskom naslijeđu, moderna Europa veliku važnost pridaje i svjetovnoj tradiciji u javnom životu. Većina novih članica unije također imaju svjetovnu tradiciju, no ima je i Turska. Zeyno Baran iz Nixonovog centra u Washingtonu kaže da Europska unija već četrdeset godina "flertuje" s Turskom.
"Većina nas vjeruje da će službeni pregovori o pridruživanju početi sljedeće godine, no nisam siguran da će Turska postati punopravna članica Unije. To će ovisiti o tome kakav će ustav Unija usvojiti i kako će definirati svoje granice. Pitanje je – ukoliko Turska, kao najsvjetovnija i najdemokratskija muslimanska zemlja ne uđe u Uniju, kakvu ćemo poruku uputiti ostatku muslimanskog svijeta," kazala je.
Kao moguća buduća članica Europske Unije spominje se i pretežito pravoslavna Ukrajina. Ipak, kako kažu stručnjaci, Kijev do sada nije želi donositi strateške odluke o svojoj orijentaciji, nego je nekako ostajao u sredini između Europe i Rusije. Jake povijesne i kulturne veze s Europom ima i Izrael. No, kako kaže Rafael Barak, zamjenik šefa misije u izraelskom veleposlanstvu u Washingtonu, sjećanje na Holokaust i jačanje anti-semitizma u Europi izvor su napetosti u odnosima s Izraelom, iako su ekonomske veze vrlo važne.
"S vremenom smo potpisali trgovinske sporazume s gotovo svim zemaljama Europe. No, ne vjerujem da će izraelsko članstvo u Uniji biti politički moguće, barem u sljedećih nekoliko godina, jer Europljani imaju svoje ideje o tome kako treba riješiti probleme Srednjeg istoka, pogotovo Palestinaca," kaže Rafael Barak.
Tko su, dakle, Eurpoljani i tko je dobrodošao u Europsku uniju? I što je važno za članstvo – razina ekonomskog razvoja ili vjerski i kulturni korijeni? Debata i dalje traje, no vrijeme će pokazati koje će zemlje na kraju ući u Uniju.
