Linkovi

Umjesto članstva u EU, za Tursku rezervirano 'privilegirano partnerstvo'?

  • Brent Hurd

Nakon odbacivanja europskog ustava u Francuskoj i Nizozemskoj, neki europski čelnici dovode u pitanje daljnje proširenje Unije, pogotovo kada se radi o Turskoj. Nekoliko europskih čelnika čak govori o mogućnosti da se Turskoj ponudi "privilegirano partnerstvo" umjesto punog članstva, što mnogi Turci smatraju pljuskom u lice.

Tursko članstvo u Europskoj uniji danas je još uvijek relativno daleka ambicija. Soner Cagaptay radi na Institutu za politiku Srednjeg istoka. On kaže da će pregovori s Unijom biti dugi i teški: "Tursko pristupanje uniji zamišljam kao vlak – najsporiji vlak na svijetu."

Europski dužnosnici su na nedavnom sastanku u Bruxellesu najavili da će pristupni pregovori s Unijom biti otvorenog karaktera, bez jamstva o članstvu, do kojeg bi, kako kažu, moglo doći najranije 2014.

Sonera Cagaptaya brine činjenica da francuski predsjednik Jacques Chirac, inače pristaša turskog članstva u Uniji, u zadnje vrijeme nije spominjao turski ulazak u europsku zajednicu: "Ukoliko čelnici u zemljama poput Francuske popuste pred populističkim pritiskom onih koji ne žele veliku muslimansku zemlju u Europskoj uniji, mogli bi donijeti ne baš mudru odluku da zaustave pristupanje Turske Uniji, što bi bilo pogubno za Europu, jer bi moglo otvoriti jaz između Turske i Unije."

Cagaptay dodaje da, iako je Unija dala Turskoj zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora u listopadu, mnogi Turci smatraju da se Europljani prema njima odnose nepravedno, jer mnogi odbacuju mogućnost njihovog članstva u Uniji. Sabri Sayari, direktor Instituta za turske studije na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu, kaže da bi se tursko strpljenje moglo istrošiti: "Nakon najnovijih događaja, nacionalisti su udružili snage s nekim drugim skupinama, kao što su fundamentalističke islamističke organizacije i ekstremna ljevica. Ta koalicija negativno reagira na europsko odugovlačenje. Oni tvrde da je Turska provela niz reformi, na primjer, po pitanju Cipra i Kurda. No, te reforme, kažu, nisu dovele Tursku bliže članstvu u Uniji, pa čemu se onda truditi?"

John Sitilides, predsjednik Projekta za jugoistočnu Europu u Centru Woodrow Wilson, izjavio je da je Turska provela temeljite reforme zbog kojih zaslužuje mjesto u Uniji: "Do prije oko dvije i pol godine, reforme su se provodile prilično sporo, ali je Turska, od dolaska premijera Redžepa Erdogana na vlast, ostvarila velik napredak na zadovoljavanju europskih kriterija. Erdogan je održao svoje obećanje da Europska unija neće imati razloga da na temelju kriterija uspori ulazak Turske u Uniju."

Analitičari kažu da velik broj Europljana zabrinjava već i sama veličina Turske. Ukoliko uđe u Uniju, bit će – uz Francusku i Njemačku - jedna od njenih najmnogoljudnijih zemalja. No, kako kaže profesor Sabri Sayari sa sveučilišta Georgetown, malo Europljana shvaća koliko toga Turska može ponuditi Uniji: "Turska je veliko tržište i može Uniji ponuditi mnogo toga – od velikog tržišta do brzog razvoja, koji podrazumijeva i prilike za ulaganja. Ukoliko Turska postane članica Unije, možda neće doći do velikog vala preseljenja Turaka u Europu, od kojih mnogi strahuju, pogotovo ukoliko se turski gospodarski rast ubrza zahvaljujući priljevu ulaganja."

Većina stručnjaka ukazuje da, bez obzira na reforme, bilo koja članica Unije može uložiti veto na tursko članstvo i tako utjecati na daljnje približavanje Ankare Europi.

XS
SM
MD
LG