Proglašenje slovenske zaštićene zone na Jadranu moglo bi biti problematično. Nove detalje stare jadranske priče iznosi Lada Stipić – Niseteo.
Proglašenje slovenske zaštićene zone na Jadranu veoma lako može doći u pitanje iz nekoliko razloga, počevši od međunarodnog pomorskog prava po kojem se zaštićeni pojasevi proglašavaju tek ukoliko je im udaljenost od obale 14 milja.
Maksimalna udaljenost nacionalnih voda od slovenske obale ne prelazi 12 milja.
Slovenija se k tome u lipnju 1995. godine deklarirala kao država s nepovoljnim geografskim položajem što joj je garantiralo slobodan pristup otvorenom moru, opet u skladu s međunarodnim pravom mora. Nažalost, sve što se dogašalo na Jadranu nije imalo veze s iskrenom željom njegove zaštite i postizanja održivosti ribarenja, čak ni s poštivanjem UN-ove Konvencije, već samo s politikom.
Malo podsjećanja: talijansko je Predsjedništvo Unijom, u listopadu 2003. godine, izašlo s priopćenjem u kome se govorilo da je 'Italija uvijek prihvaćala potrebu očuvanja Jadrana i razmatranja, skupa s ostalim zemljama, zajedničkih modaliteta zaštite jadranskih resursa, stoga se protivi svakoj unilateralnoj odluci koja ne uvažava europske principe regionalne suradnje u potrazi za zajedničkim rješenjem'.
Priopćenje je nestalo iz baze podataka Vijeća ministara, a kasnije će Italija, usprkos lekciji i ne pitajući susjede jer je na to niti ne obavezuje UN-ova Konvencija, proglasiti prvo zaštićenu arheološku zonu te se priprema praktično provesti smjernice zajedničke Unijine politike za Sredozemlje, proglasiti zaštićeni gospodarski pojas. Onaj koga je zanijekala Hrvatskoj, kako bi omogućila svojoj brojnoj ribarskoj floti nastavak nesmetanog prelovljavanja istočne polovice Jadrana.
Uzgred, 2003. godine bilo je toliko natezanja oko hrvatske odluke da je Zagreb čak uvjeravan da nema ulaska u Uniju bez sređenog pitanja granica, što je kasnije službeno zanijekano jer granice nikada nisu ni bile uvjetom prijema.
Početkom ove godine zabilježili smo izjavu slovenskog šefa diplomacije na temu hrvatske zone. Ministar Dimitrij Rupel je kazao da nju ne priznaje jer se pojas ne može proglasiti dok nije riješeno razgraničenje između susjeda. Dužnosnici sa slabim ili nikakvim poznavanjem međunarodnog prava su na ovo naglo zaboravili, najavivši zakon o slovenskoj zoni s granicama koje se tek trebaju odrediti u prostoru koji ni nije slovenski.
Inače, pregovori Italije i Hrvatske o tehničkim detaljima razgraničenja epikontinentalnog pojasa nisu bili nikakva tajna, traju još od 2000. godine a dogovor uključuje 43 koordinate crte razgraničenja utvrđene utem satelita. Hrvatska je Sloveniju upoznala sa sadržajem i rezultatima pregovora. Tehnički dogovor o razgraničenju između dva velika jadranska susjeda ni u kom slučaju ne prejudicira morsku granicu Hrvatske i Slovenije - uvjeravao je Rim Ljubljanu.
