Jedna od glavnih tema summita Europske unije u Solunu je regionalna suradnja na Balkanu. To je i jedan od preduvjeta Europske unije za zemlje Zapadnog Balkana, ako žele postati članice Unije.
Suradnja podrazumijeva slobodno kretanje ljudi i robe, garancije za strane ulagače, te vođenje agresivne kampanje protiv korupcije — svagdašnjeg problema na u ovom dijelu svijeta. Napredak je spor i često privremen, ali Genc Krasniqi, pravnik iz Albanije, kaže da se može osjetiti nova spremnost za rješavanje međudržavnih problema:
"Albanija, Makedonija, Kosovo, Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Bosna i Hercegovina suočavaju se s vrlo sličnim problemima. Svi zajedno prolazimo kroz iste faze i dijelimo međusobna iskustva. Mislim da su zajednička suradnja i izmjena ideja ključni za uspijeh. Puno samostalnog truda bez regionalne suradnje nije dovoljno."
U Crnoj Gori, među uspjehe vlada ubraja kontinuitet političke stabilnosti i odlučnost o održavanju labave federacije sa Srbijom. Vladimir Zečar, iz Atlas banke, vjeruje da će država konačno odustati od dominacije nad ekonomijom, te da je spremna za privatizaciju: "Privatizacija bi se najviše odrazila na turizam. Zahvaljujući prirodnom bogatstvu Crne Gore, mislim da bi upravo ta grana mogla bila prva na dnevnom redu. Pritom ne smijemo zapostaviti ostale investicije, osobito one u infrastrukturu."
Nacionalistički osjećaji ipak su još prisutni na Balkanu, što su pokazali događaji nakon prošlotjedne vaterpolo utakmice između Hrvatske i Srbije.
Zemlje Balkana željne su što prije pridružiti se Europskoj uniji, i stoga tvrde da će surađivati na regionalnoj razini. Genc Krasniqi vjeruje da će zajednički interes pridruživanja Uniji prevladati postojeće neprijateljske osjećaje: "Etnička pitanja i nacionalizam prepreka su viziji ujedinjenja. Ipak, na dobrom smo putu i mislim da ćemo za od prilike 5 do 6 godina sjediti jedno pored drugog ne obraćajući pažnju na naše jezične i kulturne razlike. Ujedinit će nas Euro i engleski jezik."
Treba se posvetiti praktičnim ekonomskim pitanjima. Da bi stigao iz Albanije u Crnu Goru, gospodin Krasniqi pretrpio je kilometre razrovanih cesta, ključnih za prohod kamiona, odnosno izmjenu trgovine. Premda Europska Unija i Sjedinjene države pružaju znatnu ekonomsku pomoć, nekolicina projekata zapelo je zahvaljujući lokalnoj korupciji.
