Kardinali, clanovi konklave, koji ce izabrati novog papu morat ce pri izboru razmotriti niz cimbenika, kao što su dob, kandidatova stajalište u vezi niza vjerskih pitanja te dio svijeta iz kojeg kandidat dolazi.
Papa Ivan Pavao drugi bio je prvi papa koji nije iz Italije u 455 godina. Ako se kardinali, njih 120, odluce za Talijana, moguci kandidati su nadbiskup Milana Dionigi Tettamanzi, kao i nadbiskup Venecije Angelo Scola. Nadbiskup Scola, kojem su 63 godine, imao bi prilicno vremena da otpocne s potpuno novim dobom u životu katolicke crkve. Medutim, nakon 26-godina dugog papinstva Ivana Pavla drugog, kardinali ce možda željeti izabrati papu koji ce više biti tranzicijska licnost – nagadaju vatikanski analiticari.
Izvan Europe, kao moguci nasljednik spominje se konzervativni kardinal iz Nigerije Francis Arinze, koji je vec godinama na službi u Vatikanu. Tu su i Brazilac Claudio Hummes te kardinal Oscar Andres Maradiaga iz Hondurasa – koji se takoder spominju kao moguci ozbiljni kandidati. Takoder se spominje nadbiskup Bombaja, Ivan Dias.
No, izbor novog pape cesto je plod kompromisa, u kojem prednost znaju imati kandidati koji nisu u prvom planu – kao što je to 1978. bio slucaj s nadbiskupom Krakova, Ivanom Pavlom drugim.
Katolicka crkva bilježi najveci rast vjernika posljednjih godina u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. 65 posto katolika danas živi izvan takozvanog Starog svijeta i prema profesoru teologije na sveucilištu Notre Dame, Lawrenceu Cunnighamu, služenje ovim skupinama katolika traži papu s globalnom perspektivom. "Bilo bi dobro kad bi novi papa bio poliglot, kad bi govorio više od jednog jezika i dosta putovao u druge dijelove svijeta. Dobar kandidat za papu bio bi netko tko bi prepoznao potrebu da se vjera artikulira na odgovarajuci nacin za ljude koji nemaju nužno zapadnoeuropske korijene."
U nekima od regija koje najbrže bilježe porast katolika zamjecuje se i povecanje broja onih koji prelaze na islam. Islam je, naime, kao i katolicanstvo, misionarska vjera. Lawrence Cunningham kaže da je u nekim dijelovima Afrike, u kojima obje vjere intenzivno preobražuju lokalno stanovništvo, došlo i do sukoba. Novi papa, kaže on, morao bi to imati u vidu.
No profesor Cunningham dodaje da nasljednik pape Ivana Pavla II mora biti svjestan cinjenice da Afrika nije jedino mjesto na kojem dolazi do širenja islama. "Namece se pitanje što ce se dogoditi u tradicionalno katolickim zemljama poput Italije gdje je stopa nataliteta medu muslimanima pet puta veca nego medu katolicima. Što ce se dogoditi u razdoblju od 25 godina? Što ce to znaciti za povijesne institucije u zemlji poput Italije?"
Lawrence Cunningham dodaje da ce naslijednik sadašnjeg pape morati nastaviti s njegovim naslijedem, a to je medu-religijski dijalog. Po pitanju pomirenja kršcana i Židova papa Ivan Pavao II ucinio je više nego ijedan papa u povijesti. Prema mišljenju profesora Cunninghama novi papa morat ce dati vece pravo glasa lokalnim biskupima u upravljanju njihovim vlastitim biskupijama cemu aktualni papa i nije baš bi sklon. Crkveni celnici pozvali su na takav pristup jo prije 40 godina, tijekom Drugog vatikanskog vijeca.
Profesor Cunningham kaže da taj cilj nije ispunjen. Kad se Vijece kardinala bude sastalo za izbor novog pape najvjerojatnije ce izabrati nekog od kardinala u tom vijecu. Posljednji izuzetak od tog nepisanog pravila dogodio se 1378. godine. U Vijecu kardinala ima najviše Talijana, a potom Amerikanaca. Može li sljedeci papa biti Amerikanac? Profesor Cunnigham kaže da za to nema izgleda jer celnici Rimokatolicke crkve drže da Sjedinjene Države vec imaju veliki utjecaj na svijet te da ne bi trebali i imati Crkvu.
