Milijuni ljudi diljem svijeta oplakuju smrt pape Ivana Pavla Drugog. Sveti je otac umro u dobi od 84 godine.
Svojedobno energican covjek koji je proputovao cijeli svijet, papa Ivan Pavao Drugi bio je u poznim godinama slabog zdravlja. Pred kraj života, teško je govorio i teško se kretao. Glas mu je bio slab i s velikim se naporom obracao vjernicima koji su dolazili u Vatikan sa svih krajeva svijeta da bi culi njegove propovijedi i nazocili svetim misama koje je predvodio.
Medutim, David O'Connell, predsjednik Katolickog sveucilišta u Washingtonu, vjeruje da je papa iza sebe ostavio trajno nasljede, iako je bio slabog zdravlja: "Cijeli svijet je upoznao papu kao celnika, kao suosjecajnog covjeka, kao covjeka dubokih uvjerenja, koji je volio svijet i služio mu."
Papa Ivan Pavao Drugi roden je kao Karol Wojtyla u Poljskoj 18. svibnja 1920. Kao mladic, uživao je u sportu i kazalištu. U vrijeme izbijanja drugog svjetskog rata, bio je student. Kada je 1942. odlucio postati svecenik, morao se za zaredenje pripremati u tajnosti, jer su se nacisti oštro protivili vjerskim uvjerenjima. G.1964, postao je nadbiskup Krakowa, a tri godine kasnije izabran je za kardinala, što je najviši rang u Katolickoj crkvi ispod pape.
Karol Wojtyla izabran je za vrhovnog poglavara Katolicke crkve 1978. godine. U dobi od 58 godina, bio je jedan od najmladih papa u povijesti. Kada se iz Vatikana digao oblak bijelog dima, što obicno oznacava da je izabran novi papa, svijet je sa zaprepaštenjem otkrio da je izabran kardinal iz Poljske. Prvi put u više od 450 godina za papu je izabran netko tko nije bio iz Italije.
Chester Gillis je šef odsjeka za teologiju na Sveucilištu Georgetown u Washingtonu. Prema njegovim rijecima, papa je odigrao vrlo važnu ulogu u padu komunizma u Istocnoj Europi. Gillis dodaje da se, iako Katolicka crkva ima više vjernika od bilo koje druge crkve, katolicanstvo promijenilo od dolaska pape Wojtyle u Vatikan: "Katolicka crkva zabilježila je porast broja vjernika u Trecem svijetu – u Aziji, Africi i ponegdje u Južnoj Americi. To je danas sve više crkva Treceg svijeta i crkva siromašnih."
Papa Ivan Pavao Drugi govorio je više jezika i cesto je putovao u mnoge zemlje svijeta. Pozivao je šefove država da medunarodne sukobe rješavaju nenasilnim putem. Izmedu ostalih, sastao se s kubanskim predsjednikom Fidelom Castrom, palestinskim celnikom Yasserom Arafatom i predsjednikom Bushom.
David O'Connell s Katolickog sveucilišta kaže da je papa smatrao da treba biti moralni autoritet svojeg vremena: "Bio je neustrašiv u toj ulozi, u ulozi glasa morala u svijetu, glasa koji je postavljao pitanja i govorio o važnosti istine i moralne istine. Vjerovao je u apsolutnu istinu. Vjerovao je u Boga. Vjerovao je u Božje otkrovenje, bilo kroz Bibliju, ili kroz tradicije i ucenja Katolicke crkve i vjerovao je da to mora reci svakome, ne samo katolicima."
Milijuni ljudi diljem svijeta dolazili su u Vatikan da bi vidjeli i culi papu. No, njegovo inzistiranje da bude što bliže okupljenim vjernicima zamalo ga je koštalo života. G. 1981., dok je blagoslivljao vjernike na Trgu sv. Petra, Turcin Mehmet Ali Agca otvorio je vatru i teško ranio papu. Sveti otac mu je kasnije, dok je ležao u bolnici, oprostio.
Što se tice društvenih pitanja, neki katolici smatraju papu svojim herojem, a drugi – konzervativnim razocaranjem. Papa se uvijek odlucno protivio braku za svecenike, zaredenju žena, kontracepciji i pobacaju – kaže David O'Connell. "Njegove izjave o pobacaju odražavale su njegova uvjerenja i vjerovanje Katolicke crkve u svetost ljudskog života, svakog ljudskog života od trenutka zaceca do trenutka prirodne smrti. On je u tome bio vrlo dosljedan."
Tijekom svojih godina u Vatikanu, papa Ivan Pavao Drugi cesto je govorio o svojim nadama za svjetsku mladež i o svojoj zabrinutosti za njihovu buducnost. Profesor Gillis sa Sveucilišta Georgetown izjavio je da su skandali oko pedofilije medu svecenicima sigurno duboko razocarali papu. "Za njega je bilo nezamislivo da bi bilo koji svecenik pocinio tako odvratne zlocine, takve grijehe, da bi ta pojava bila tako proširena i da bi je biskupi cak tolerirali i prikrivali. Mislim da to uopce nije mogao vjerovati."
Papa Ivan Pavao Drugi ulagao je velike napore u približavanje vjernicima drugih religija. Bez uspjeha je radio na pomirenju s Pravoslavnom crkvom. Bio je prvi papa koji je posjetio neku židovsku sinagogu i ispricao se za katolike koji nisu pomogli Židovima u nacistickim progonima.
Profesor Gillis istice da je papa poštivao druge vjere: "Mislim da je shvacao da svijet više nije samo kršcanski, iako je kršcanstvo još uvijek najjaca religija. Današnji svijet je svijet mnogih vjera i podjednako pobožnih vjernika, koji nisu katolici, niti kršcani. Mislim da je bilo važno da se papa, u takvom multikulturnom i vjerski raznovrsnom društvu, zalagao za meduvjerski dijalog i razumijevanje."
Iako su neki pojedine odluke pape Ivana Pavla Drugog smatrali kontroverznima, javnost je svetog oca poštivala zbog njegove upornosti i iskrenosti. Papa Wojtyla je posvetio više svetaca i osobno izabrao više kardinala od bilo kojeg drugog pape u povijesti. Uskoro ce ti kardinali izabrati novog papu, no danas tuguju za covjekom koji je, kako mnogi smatraju, odražavao Božja ucenja.
