Nakon posljednjeg ispracaja pape Ivana Pavla Drugog, Katolicka crkva okrenut ce se izboru njegovog nasljednika. Papu na posebnom sastanku biraju najviše rangirani prelati. Kako izvješcuje Gary Thomas, tijekom pontifikata Ivana Pavla Drugog, kolegij kardinala, koji ce birati njegovog nasljednika, postao je sastavom daleko raznovrsniji nego ikada prije.
U rigidnoj hijerarhiji Katolicke crkve, samo papa ima veci autoritet od kardinala. Zato ih i zovu princevima crkve. Kardinali upravljaju vatikanskom birokracijom. Vec gotovo 800 godina za izbor novog pape zadužen je kolegij kardinala. Trenutno ima 117 kardinala koji mogu uci u tajnu konklavu koja ce birati papu. Prema pravilima koja je postavio pokojni papa, u konklavi ne mogu sudjelovati kardinali stariji od 80 godina.
Monsignor Bryan Ferme, dekan Fakulteta za kanonsko pravo Katolickog sveucilišta u Washingtonu, kaže da se sastav Kolegija kardinala znatno promijenio u zadnjih nekoliko godina: "Iako su najbrojniji Talijani, s dvadeset kardinala elektora, tu su i preko 24 elektora iz Južne Amerike, kao i 11 elektora iz Sjedinjenih Država. Pri tome uopce ne govorimo o kardinalima iz Azije – iz Koreje, Indonezije, s Filipina i iz drugih krajeva. Dakle, kolegij kardinala se internacionalizirao."
Svojedobno su ovim ekskluzivnim crkvenim klubom dominirali Talijani, dijelom zato jer su imali najveci blok kardinal, ali i zato jer su kontrolirali Kuriju. No, talijanska dominacija prekinuta je 1978, kada je papa Ivan Pavao Drugi postao prvi ne-talijanski papa u više od 400 godina.
Christopher Bellitto, profesor povijesti i strucnjak za povijest Crkve sa sveucilišta Kean, kaže da je pokojni papa ubrzao proces otvaranja Kolegija kardinala koji je zapoceo jedan od njegovih prethodnika: "Papa Pavao Šesti, izabran 1963, shvatio je da se svijet promijenio i da se zato treba promijeniti i Kolegij kardinala. Zato je poceo imenovati kardinale iz zemalja koje nikada ranije nisu imale svoje kardinale. Papa Ivan Pavao Drugi pojacao je taj trend."
Pokojni papa je ne samo imenovao mnoge nove kardinale diljem svijeta, vec je i kontrolu nad mnogim kljucnim dužnostima u Vatikanu prepustio onima koji nisu bili Talijani i Zapadnjaci. Profesor Bellitto kaže da je to bila jedna važna promjena: "Oko cetvrtine Kolegija kardinala predstavljaju kardinali Kurije, koji provode vecinu svojeg vremena na nekoj stalnoj dužnosti u Vatikanu. No, medu tim kardinalima je sve više onih koji nisu Talijani, što je pocelo s papom Pavlom Šestim. Dakle, kardinal Kurije nije više nužno talijanski kardinal."
Internacionalizacija Kolegija kardinala vjerojatno ce, kažu analiticari, znatno utjecati na izbor novog pape. Kardinali iz Južne Amerike ce vjerojatno željeti papu koji ce se više baviti pitanjima poput siromaštva, dok kardinali iz Afrike vjerojatno priželjkuju kandidata kojega zanimaju odnosi s islamskim svijetom. Monsignor Ferme kaže da kardinali sa sobom u konklavu donose pitanja koja su važna za regiju iz koje dolaze. Analiticari ukazuju da se mnogi kardinali koji ce uci u konklavu ne poznaju dovoljno medusobno. Na posljednjem sastanku na kojem je papa imenovao kardinale, nazocni su nosili naljepnice s vlastitim imenima na svojim crvenim lentama.
