Američki mediji prepuni su članaka o životu i smrti pape Ivana Pavla Drugoga. Glavni tjednici, Time i Newsweek, koji su danas u prodaji, posvetili su svoje naslovnice preminulom poglavaru Rimokatoličke crkve. Ipak ćemo se, kao što je običaj, osvrnuti na pisanje dnevnog tiska.
“Snažan papa, širokog učinka”, naslov je u Christian Science Monitoru koji podsjeća da je tijekom 26 godina pontifikata papa proširio utjecaj crkve putem medija i putovanja u više od 130 zemalja svijeta. “Niti jedno ljudsko biće u povijesti nije se obratilo toliko velikom broju ljudi, u toliko različitih kulturnih sredina”, tvrdi papinski biograf George Wiegel.
Papa je, stoji nadalje, bio razočaran padom katolicizma u Europi, ali je predsjedao snažnom širenju crkve u Africi i Aziji koja je dovela do ukupnog povećanja broja katolika za 40 posto. Politički analitičar Thomas Reese, urednik časopisa “Catholic Weekly”, kaže: “Papa će ostati upamćen kao najvažniji svjetski čelnik u drugoj polovini 20. stoljeća”.
Christian Science Monitor ističe da je najteži udar papinoj ličnosti i moralnom autoritetu u Sjedinjenim Državama bio propust da djeluje brzo i suosjećajno u krizi u skandalu sa seksualnim napastvovanjem djece od strane svećenika. Skandal koji je izbio u javnost 2001. godine potkopao je povjerenje u crkvenu hijerarhiju i danas svega jedna trećina američkih katolika ide na misu svaki tjedan, piše ovaj bostonski dnevnik. Pa ipak, podsjeća Christian Science Monitor, papina popularnost rasla je svakom godinom njegovog pontifikata i ankete pokazuju da je bio među najobožavanijim ljudima na svijetu.
Jednu takvu anketu zajednički su proveli USA Today, CNN i Gallup. Sedamdeset posto ispitanih katolika smatra da će papa postati svetac. Većina američkih katolika koji su sudjelovali u istraživanju vjeruju da će Ivan Pavao Drugi ostati upamćen kako jedan od najznačajnijih papa u povijesti, ali se istodobno nadaju da će njegov nasljednik značajno promjeniti politiku crkve po nizu kontroverznih pitanja. Većina ispitanih vjeruje da bi novi papa trebao dopustiti katolicima da koriste kontraceptivna sredstva, a svećenicima da se vjenčaju. Amerikanci bi takođe voljeli vidjeti liberalnije stajalište crkve po pitanju ispitivanja na matičnim stanicama, te mogućnost da žene postanu svećenici. Većini bi, pokazuje anketa objavljena u USA Today, bio prihvatljiv papa iz Latinske Amerike, Azije ili Afrike.
Tko god da bude novi papa suočit će se s velikim izazovima, podsjeća New York Times. Rimokatolička crkva je, naime, globalna institucija, s globalnim problemima. S više od milijardu članova, polovinom svih kršćana na svijetu i 17 posto svjetskog stanovništva, Crkva je najveća i najbogatija vjerska i humanitarna institucija na planetu, piše njujorški dnevnik. Crkveni velikodostojnici trebaju se upitati hoće li investirati većinu svog vremena, novca i energije u takozvane zemlje Trećeg svijeta ili će pokušati izvesti Europu i Sjedinjene Države iz materijalizma koji je – kako je govorio papa – jedno od prokletstava kapitalizma. Nadbiskup Washingtona, Theodore McCarrick, smatra pak da je najveći problem crkve “sekularnost našeg društva i pasivnost ljudi prema božjim stvarima”, prenosi New York Times.
