Unatoč mnogih ekonomskih i demografskih problema, Europska unija napreduje i u političkom a i u ekonomskom smislu - tvrdi autor jedne nove knjige o budućnosti ovog saveza. Na nedavnom panelu u washingtonskom Centru Woodrow Wilson, nekoliko se stručnjaka složilo s time da bi Europska unija mogla steći status supersile, međutim, prije toga mora liberalizirati svoje gospodarstvo, reformirati tržište rada i bolje integrirati sve veće etničke manjine. Ivana Kuhar javlja da je ovaj panel zatražio od Sjedinjenih Država da tretira ujedinjenu Europu kao glavnog saveznika.
U svojoj knjizi Sljedeća supersila? Uspon Europe i njezin izazov Sjedinjenim Državama, Rockwell Schnabel, bivši američki veleposlanik pri Europskoj uniji, predskazuje dolazak "europskog doba".
Tijekom diskusije u Centru Woodrow Wilson autor je također ukazao na to da je snažna i sigurna Europa u najboljem interesu Sjedinjenih Država: "Od ključne je važnosti za nas da shvatimo kako je to partner s kojim moramo surađivati i s kojim moramo imati odnose koji su izvrsni."
S oko 500 milijuna stanovnika, ukupnim društvenim proizvodom od 12 bilijuna dolara, 25 glasova u Ujedinjenim narodima, dvije zemlje u tzv. "nuklearnom klubu" i najvećim svjetskim proračunom za pomoć inozemstvu, Europska unija već diktira pravila igre američkim korporacijama, kaže Stuart Eizenstat, bivši zamjenik ministra financija i također bivši veleposlanik pri Europskoj uniji. Kao primjer ukazao je na Sporazum iz Kyota o globalnom zatopljavanju kojeg je administracija predsjednika Busha odbila ratificirati: "Američke kompanije u stvarnosti sve se više pridržavaju odredbi iz tog sporazuma, iako Sjedinjene Države nisu nominalno dio njega. Ogroman broj europskih partnera američkih kompanija mora poštovati Sporazum iz Kyota jer su ga Europljani prihvatili."
Međutim, postoje izazovi s kojima se ova organizacija od 25 članova mora hitno sučeliti, ukoliko želi od sebe učiniti vodeću svjetsku gospodarsku silu. Duboka ekonomska kriza na dijelovima "starog kontinenta" prijeti standardu života stanovništva. Rockwell Schnabell, autor knjige Sljedeće supersila?, koji je također i uspješan bankar iz Kalifornije, vjeruje da bi reforma tržišta rada, smanjenja poreza i liberalizacija tržišta mogli u ogromnoj mjeri poboljšati ekonomske izglede europskih zemalja koje su u krizi. Primjerice, hvali transformaciju irskog gospodarstva ostvarenu kroz radikalne pro-business reforme.
Stručnjaci s obje strane Atlantika već dugo upozoravaju da će najavljeno veliko smanjenje broja stanovnika predstavljati najveći izazov za europsku ekonomiju, i za sam kulturni identitet. Sve starije i malobrojnije europsko stanovništvo, tvrde mnogi stručnjaci - ovisit će za održavanje na životu od useljenika iz muslimanskih zemalja izvan Europe.
Kritičari tvrde da tretirajući ih kao "radnike na privremenom radu", europske vlade zanemaruju njihovu integraciju u društvenu maticu. Martin Walker, nagrađivani britanski novinar baziran u Sjedinjenim Državama, kaže da većinom siromašni i društveno marginalizirani muslimani ne promatraju sebe kao Europljane, već su stvorili svoja vlastita paralelna društva unutar zapadnoeuropskih zemalja: "Ako postoji jedna uvjerljiva stvar koju Europa može naučiti od Sjedinjenih Država, to nije vaša ekonomska dinamičnost, to nije prilagodljivost vašeg tržišta radne snage. Mislim da je to sposobnost Amerike da asimilira. To je sposobnost Amerike da uspostavi široku definiciju identiteta u kojoj se Amerikanci talijanskog, njemačkog, arapskog, libanonskog i japanskog podrijetla smatraju - Amerikancima. Ta američka sposobnost koja je opetovano pokazana i demonstrirana, da stvori 'jedno' od 'mnogih' jest ono što mi sad u Europi očajnički trebamo.
Stručnjaci okupljeni na panelu Centra Woodrow Wilson zaključili su da potencijalna transformacija dvadeset petočlane Europske unije u sljedeću svjetsku supersilu ovisi o njenoj sposobnosti da se uspješno pozabavi gospodarskim i demografskim izazovima koji bujaju u nekim njenim dijelovima.
