Dva vala napada u Londonu i strah od islamskog terorizma ponovno su medu Europljanima potaknuli debatu oko zakona o azilu i useljavanju, te oko toga kako se odnositi prema 40 milijuna stranaca koji žive u Europi. Za sada je prerano reci u kojem ce se smjeru debata razvijati, ali neke organizacije za ljudska prava brinu da ce Europa zatvoriti svoje granice strancima.
Napadi u Londonu potaknuli su europsku javnost da se zapita – kako se odnositi prema djeci useljenika u Europi. Svi oni za koje se vjeruje da su izveli napade u Londonu 7. srpnja bili su britanski državljani. Europa oduvijek ima vrlo proturjecne osjecaje prema imigrantima. Neki Europljani vjeruju da Europi treba više stranih radnika, dok nacionalisti tvrde da stranci vec oduzimaju poslove domacima.
Sada je u tu jednadžbu ušao i novi faktor – strah od stranih terorista. Patrick Delouvin je strucnjak za useljavanje u organizaciji Amnesty International u Francuskoj. Delouvin smatra da je strah od terorizma vec doveo do pooštravanja zakona o useljavanju i azilu: "Nakon teroristickih napada na Sjedinjene Države od 11. rujna 2001, Europljani su poceli razmišljati o uvodenju strožih zakona o useljavanju i azilu. O tome se razgovaralo na mnogo sastanaka. Zatim je pocelo ogranicavanje useljavanja u europskim zemljama – prvo u 15, a zatim u svih 25 zemalja-clanica Unije."
Sergio Carrera, pravni strucnjak koji radi u Centru za europske politicke studije u Bruxellesu kaže da je uvodenje strožih zakona o useljavanju i azilu dio šireg arsenala sigurnosnih mjera koje Europska unija razmatra u borbi protiv terorizma. Neke od predloženih mjera, kao što su biometricke putovnice i baze podataka sumnjivih stranaca, naišle su na kritike - zbog navodnog kršenja ljudskih prava. "Nove mjere sigurnosti predstavljaju se javnosti kao dio borbe protiv terorizma. One bi trebale pomoci u sprijecavanju buducih napada. Medutim, nije baš jasno u kojoj ce mjeri one biti efikasne" - kaže Sergio Carrera.
Medutim, cak i Egipcanin Mohamed Ata, koji je studirao u Njemackoj i smatrao se vodom terorista koji su izveli napade od 11 rujna, vjerojatno ne bi pobudio pažnju europskih službi za useljavanje – kaže Rainer Muenz, demograf s Instituta za medunarodnu ekonomiku u Hamburgu. "Uzmimo, na primjer, Mohameda Attu. On je studirao na tehnickom fakultetu, potjecao je iz srednje klase jedne arapske zemlje. Da smo o njemu razgovarali prije pet godina, složili biste se da je upravo Atta tip useljenika koji ce nam trebati u buducnosti" - kaže Rainer Muenz.
On dodaje da je prerano reci hoce li napadi u Londonu navesti europske zemlje da usvoje strožu politiku prema useljavanju. Drugi analiticari ne vjeruju da je uvodenje ogranicenja na useljavanje i dobivanje azila direktno povezano s europskim strahom od terorizma. Francuska strucnjakinja za useljavanje Catherine de Wenden iz Centra za medunarodne studije u Parizu, vjeruje da vlasti pooštravanjem zakona o useljavanju i azilu, jednostavno žele sprijeciti lažne prijave za politicki azil.
"Azil sve cešce traže ljudi iz siromašnih zemalja, koji zapravo idu 'trbuhom za kruhom', u potrazi za boljim životom. Kao takvi, oni nemaju pravo na politicki azil" – kaže gospoda de Wenden. Zbog toga, prema njenom mišljenju teroristicki napadi nisu zapravo izravno utjecali na tokove useljavanja. Kako kaže, tipicni terorist nije ilegalno ušao u Europu preko Gibraltarskog tjesnaca. Tipicni terorist je vjerojatno netko tko vec živi u Europi – s urednim useljenickim papirima.
