Linkovi

Irak i rat protiv terorizma - glavne izborne teme


U utorak se u Americi održavaju izbori za puni saziv Zastupničkog doma te trećinu Senata. Izborima za Kongres obično dominiraju glasačima posebno relevantne, domaće teme – politika zapošljavanja, stanje u zdravstvu i školstvu, te opća ekonomska situacija. No ove je godine glasačima vrlo važna i američka vanjska politika.

Jedan je poznati američki političar rekao da je 'sva politika lokalna'. Time je želio reći da glasače najviše zanimaju pitanja koja su izravno vezana za njihovu svakodnevicu, te da u skladu s tim i glasaju. Ova tvrdnja pogotovo važi za izbore u sredini predsjedničkog mandata – kada se ne bira stanar Bijele kuće, već 435 članova Zastupničkog doma i 33 senatora – trećina Senata. Međutim, ovogodišnji su izbori drugačiji.

John Mueller, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Ohio State, kaže da ove godine glasače izrazito zanima vanjska politika – prvenstveno Irak te rat protiv globalnog terorizma. "U tijeku su zapravo dva rata. Naš rat protiv terorizma je nešto poput Drugog svjetskog rata. Podrška tom ratu ne jenjava, jer – teroristi su prije pet godina napali Ameriku. Drugi rat, onaj u Iraku, je nešto poput rata u Vijetnamu. Kako cijena tog sukoba raste, za očekivat je da će podrška biti sve manja".

Ovi sukobi pokazuju kako su vanjska i unutrašnja politika isprepletene – kaže Steven Hess, profesor na Sveučilištu George Washington. "Rat košta. Novac dolazi iz našeg džepa. Zbog toga se o ratu nikad ne može govoriti kao isključivo vanjskopolitičkom pitanju".

Demokrati ukazuju da je američka intervencija u Iraku štetila i drugim segmentima američke vanjske politike, primjerice odnosu prema Sjevernoj Koreji. O tome je nedavno govorio John Kerry, senator iz Massachusettsa, koji je prije dvije godine bio protivnik Georgea Busha na predsjedničkim izborima. "Problem s Irakom je u tome što je ova misija oslabila naš utjecaj kada su u pitanju Sjeverna Koreja i Iran. Sve je to povezano. Sjeverna Koreja se danas može ponašati ovako kako se ponaša zbog toga što je Amerika – zbog Iraka – izgubila velik dio svog utjecaja na svjetskoj sceni, te nije u stanju stvoriti vjerodostojnu koaliciju država koja bi se ozbiljno uhvatila u koštac s nuklearnim programom Sjeverne Koreje. Prije smo to u pravilu bili u stanju učiniti."

Ankete pokazuju da građane brine činjenica što Sjedinjene Države u svijetu imaju prilično negativan imidž. Ruth Wooden, iz nevladine organizacije Public Agenda, kaže da ankete pokazuju da se većini Amerikanaca 'ne sviđa u kom pravcu zemlja ide'. "Pet godina nakon 11. rujna, 80 psoto Amerikanaca kaže da je svijet danas – kada su Amerikanci u pitanju – znatno opasniji. 60 posto smatra da američka vanjska politika ne ide u pravilnom smjeru."

U vezi s Irakom predsjednik Bush naglašava da je najvažnija – upornost, i to do pobjede. Jer, pobjeda u Iraku je od ključne važnosti za sigurnost Sjedinjenih Država. "Ulozi su vrlo visoki. Zapravo, ne mogu biti veći Ako napustimo Irak – prije no što sami Iračani budu u stanju obraniti svoju mladu demokraciju – zemljom će zagospodariti teroristi. Irak će postati njihovo uporište iz kojeg će planirati nove napade na Ameriku."

Ankete pokazuju da bi američki glasači ove godine mogli povjerenje pokloniti demokratima, koji su u Kongresu Sjedinjenih Država manjina već oko 12 godina. Kada su u pitanju domaće teme, kandidati za Kongres najčešće govore o ekonomiji, školstvu i zdravstvu te o ilegalnom useljavanju – u Americi živi između 11 i 12 milijuna stranaca bez dozvole boravka! - odnosno o potrebi da se reformira imigracijski sustav.

Politički analitičar Stuart Rothenberg kaže da su Amerikanci prilično zabrinuti, bez obzira na dobru ekonomsku situaciju. "Ekonomska je situacija i dobra i loša. Statistika nudi niz razloga za zadovoljstvo – stopa zapošljavanja, ekonomski rast… No, Amerikanci nisu zadovoljni. Ljudi misle da ekonomska situacija i nije baš tako dobra, kao što to pokazuju makroekonomski indikatori."

Stuart Rothenberg kaže da nezadovoljstvo situacijom u Iraku utječe na mnoga druga pitanja, koja nisu s njim u izravnoj vezi. On podsjeća da su republikanci u Kongresu većina već 12 godina, a Bijelu kuću 'drže' posljednjih šest godina. "Kada jedna stranka toliko dugo kontrolira ove važne poluge vlasti, onda je lako u zaslugu joj pripisati sve nacionalne uspjehe, ali i neuspjehe" - kaže Stuart Rothenberg.

XS
SM
MD
LG