U New Yorku danas počinje godišnje zasjedanje glavne skupštine Ujedinjenih naroda kojem će nazočiti više od 150 šefova država i vlada. Ovaj se skup već sada naziva najvećim okupljanjem svjetskih čelnika u povijesti. Kako nam je iz New Yorka javio Ivica Puljić, trodnevni skup prvotno je bio zamišljen kao mjesto na kojem će se najviše govoriti o međunarodnim naporima da se okonča siromaštvo u Trećem svijetu, ali i o promociji ljudskih prava i reformama u samoj svjetskoj organizaciji.
Summitu nazoči i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je izjavio da se cijeli svijet treba uhvatititi u koštac s problemom globalnog siromaštva, jer će - kako je rekao - ukoliko se to riješi, biti uspješna i borba protiv terorizma.
Hrvatski se predsjednik, neposredno pred početak skupa u New Yorku, susreo s predstavnicima židovske zajednice u Sjedinjenim Državama, s kojima je razgovarao o odnosima Hrvatske i Izraela te povratu imovine židovske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Postignut je kompromis glede završne deklaracije, koja će biti usvojena posljednjeg dana summita, u petak. Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda Kofi Annan je izjavio da je prihvaćanje paketa reformi svjetske organizacije – iako u nešto manje ambicioznoj verziji – svejedno 'važan korak naprijed'. No, čelnik svjetske organizacije je napomenuo da prihvaćeni, kompromisni paket reformi ima svoje nedostatke. Gospodin Annan je rekao da se usvojeni prijedlog može nadograditi, međutim glavni će izazov biti njegova primjena.
Kofi Annan je posebno kritizirao činjenicu što dokument ne sadrži poglavlje o razoružanju odnosno borbi protiv proliferacije, što je nazvao 'pravom sramotom'.
Američki veleposlanik u Ujedinjenim narodima John Bolton izjavio je da je razočaran nekim od kompromisa koji su morali biti učinjeni, prije svega na području poboljšanja upravljanja svjetskom organizacijom. Međutim, Sjedinjene su Države ohrabrene činjenicom da usvojeni paket reformi sadrži brojne prioritete u vezi s borbom protiv terorizma i na području zaštite ljudskih prava.
Nekoliko država, među njima Kuba i Venezuela, kritizirale su usvojeni kompromisni prijedlog reformi, izjavivši da on predstavlja pobjedu moćnih država, na uštrb siromašnijih zemalja.
