Veliki val legalne i nelegalne imigracije koja prelazi južnu granicu Sjedinjenih Država doveo je do toga da su danas Latinoamerikanci najveća etnička manjina u Sjedinjenim Državama. Svaki dan prosječno tri do četiri tisuće Meksikanaca i drugih Latinoamerikanaca pokuša nelegalno preći granicu. Proteklih godina u tom pokušaju je uspjelo njih barem 8 milijuna.
Neke Amerikance brine mogućnost da će toliki broj imigranata koji govori španjolski jezik pretvoriti Sjedinjene Države u dvojezičnu zemlju. Drugi pak smatraju da će se Latinoamerikanci naći pod istim pritiskom asimilacije koji je u prošlosti zadesio i druge imigrante, te ih na kraju integrirao u englesku jezičnu zajednicu.
Kada Amerikanci danas koriste telefon u poslovne svrhe, kada rezerviraju avionsku kartu ili provjeravaju bankovni račun, često moraju odabrati jezik na kojem se usluga obavlja - engleski ili španjolski.
"Sve je učestalija pojava da Amerika više ne govori jednim jezikom" - kaže Robin Toonkel, predstavnica U-S English, organizacije koja u Kongresu lobira za proglašavanje engleskoga službenim jezikom Sjedinjenih Država. Robin Toonkel smatra da je engleski jezik kroz povijest bio važan ujedinjavajući čimbenik Amerike. "Mi nismo iste rase, nismo iste vjere, mi nismo ni iste narodnosti - no mi svi govorimo istim jezikom" - naglašava ova lobistica.
Međutim, demograf Philip Longman iz washingtonske zaklade New America odbacuje strahove o podjeli Amerike u dvije jezične skupine. On naglašava kako djeca latinoameričkih imigranata idu u škole u kojim se govori engleski, mnoga od te djece poželjet će se zaposliti na radnim mjestima za koje je nužan engleski jezik, kao što su pravosudje ili znanost. Čak niti okruzi kao što su Miami ili Dade County na Floridi, gdje živi 650,000 Kubanaca, ne mogu imati politički utjecaj ako njihovi predstavnici govore samo španjolski jezik.
U predizbornoj kampanji prošle godine, predsjednik Bush se često pripadnicima latinoameričke zajednice obraćao na španjolskom. Njegov suparnik, John Kerry, činio je isto. Robin Toonkel iz organizacije U-S English smatra takve postupke neprimjerenim. "Vjerojatno su se predsjednički kandidati željeli svidjeti toj zajednici, no da sam ja kojim slučajem Koreanka ili na primjer Vijetnamka, zapitala bih se 'Čekajte malo! Oni žele njihove glasove, a nije ih briga za mene. Nije li i moj jezik jednako važan?'
Jezični stručnjaci ističu kako konkretna etnička skupina u Americi nakon dvije do tri generacije gubi jezik svojih predaka. Jedan od razloga je i profesionalna karijera, koje odvaja imigranta od njegove ili njezine zajednice. Demograf Phillip Longman smatra kako su miješani brakovi u tome također vrlo bitan čimbenik: "Asimilacija i miješani brakovi su jasni trendovi pogotovo u latinoameričkoj populaciji. U tom smislu, Latinoamerikanci nisu najbrže rastuća skupina u Americi, već su to upravo bijelci. Naime, djeca iz miješanih brakova sebe doživljavaju kao bijelce, a takvima ih vidi i okolina."
Pritisak na imigraciju u SAD će se smanjiti zbog opadajuće stope nataliteta u Latinskoj Americi. Meksiko, na primjer, sada stari pet puta brže od Sjedinjenih Država, te se očekuje da i prosječna starost Meksikanaca uskoro bude veća od prosječne starosti Amerikanaca.
Također, stopa nataliteta Latinoamerikanaca je niža u SAD-u nego u Latinskoj Americi. Razlog prije svega leži u činjenici da su troškovi velikih obitelji puno viši u Sjedinjenim Državama nego u zemljama Južne Amerike. Stoga, malo je vjerojatno da će Amerika postati dvojezična zemlja. Osim toga, prema popisu stanovništva iz 2000. godine, u Americi se govori više od 300 jezika, zbog čega je SAD višejezično društvo kojem je engleski - zajednički jezik.
