Useljavanje je jedno od najkontroverznijih političkih pitanja u Sjedinjenim Državama. Neki ga smatraju spasom za američko gospodarstvo, dok ga drugi doživljavaju kao ekonomski i društveni teret.
Blage jeseni u Arizoni čine tu saveznu državu idealnom za uzgoj povrća koje puni američke kuhinje. Nasade salate, brokule i drugog povrća obrađuju poljoprivredni radnici, koji često rade za nadnice. Prema podacima američkog Ministarstva rada, najmanje polovinu takvih radnika čine nezakoniti imigranti.
Oni su izvor jeftine radne snage, koja je od ključne važnosti za ekonomski uspjeh američke poljoprivrede, ukupno vrijedne 30 milijardi dolara. Prema postojećim procjenama, u Sjedinjenim Državama trenutno ima 10 milijuna ilegalnih useljenika.
Dan Griswold, direktor Centra za studije trgovinske politike na Institutu Cato, znanstvenoj organizaciji koja se zalaže za slobodnu trgovinu, kaže da ilegalni useljenici rade poslove koje većina Amerikanaca ne želi raditi. "Useljenici obično popunjavaju segmente tržišta na kojima vlada najveća potražnja i najslabija ponuda – dakle, oni rade ili poslove za koje trebaju vrlo visoke kvalifikacije, ili poslove za koje ne trebaju gotovo nikakve kvalifikacije. Useljenici bez kvalifikacija koji dolaze u Sjedinjene Države obično rade poslove koji Amerikance ne zanimaju, kao što su branje salate, čišćenje podova u diskont-dućanu usred noći, vrtlarstvo i građevina".
Ekonomisti kažu da dotok useljenika daje američkom gospodarstvu prilagodljiviju radnu snagu, koja potiče gospodarski rast i omogućava jeftiniju proizvodnju robe za američke potrošače. Važnost useljeničkog rada za američko gospodarstvo naglasio je početkom godine i predsjednik Bush, kada je u svojem govoru o stanju nacije, u kojem je predstavio prijedlog programa za gostujuće radnike, kroz koji bi radnici koji se već nalaze u Sjedinjenim Državama dobili privremene radne dozvole.
No, profesor uprave sa Sveučilišta Marylanda Jim Gimpel kaže da to sa sobom nosi i svoju cijenu. "Tu cijenu plaćaju domaći radnici koji su istisnuti iz pojedinih sektora. Oni ne žele raditi za sve niže nadnice".
Dvostranačka Komisija za reformu useljavanja, koju je imenovao Kongres, zaključila je da, iako američko gospodarstvo u cjelini ima koristi od useljavanja, najveću cijenu plaćaju domaći radnici s nižim kvalifikacijama i bez srednje škole, koji se moraju natjecati s useljenicima za poslove koji se plaćaju sve manje.
Useljavanje velikih razmjera, pogotovo ako nezakonito, također nameće dodatne kratkoročne izdatke lokalnim vlastima, koje osiguravaju obrazovanje, zdravstvo i druge socijalne usluge. Znanstvenik John Wahala iz Centra za studije useljavanja, znanstvene organizacije koja se zalaže za strože propise o useljavanju, kaže da lokalne vlasti snose te dodatne troškove, upravo zato jer većina ilegalnih useljenika radi slabo plaćene poslove. "Prosječni Meksikanac nema ni srednju školu. Zapravo, čak tri četvrtine njih nema srednju školu i zato obično zaglave u poslovima koji su slabo plaćeni. To pak znači da takvi radnici plaćaju niske poreze, iako koriste vladine usluge kao i svi drugi. Dakle, troše više nego što doprinose vladi".
Drugo sporno pitanje je – kako useljavanje utječe na vladin mirovinski i zdravstveni sustav. Zagovornici useljavanja tvrde da useljenici dolaze u Sjedinjene Države u najboljim godinama svojeg života, te da desetljećima kroz poreze daju svoj doprinos ovim sustavima. Nadalje, mnogi na kraju uopće ne koriste državnu mirovinu, što znači da u mirovinskom sustavu ostaju neisplaćena sredstva.
Ipak, profesor Jim Gimpel upozorava da nije sve baš tako jednostavno. Kako kaže, treba usporediti porezne doprinose useljenika s njihovom potrošnjom socijalnih usluga. "Morate, dakle, o tome razmišljati s obje točke gledišta. Da, useljenici uplaćuju u državni mirovinski sustav, ali koriste i javno zdravstvo i opterećuju javni promet, jer često rade vrlo daleko od kuće".
Godine 1997. Nacionalno znanstveno vijeće objavilo je studiju o utjecaju useljavanja na gospodarstvo, koja se i danas smatra najboljim radom o tom pitanju. Na tu se studiju pozivaju obje strane u debati o useljavanju. Vijeće je zaključilo da useljavanje ima neto pozitivan učinak na američko gospodarstvo od oko 10 milijardi dolara godišnje. No, također se ističe da je taj učinak razmjerno malen u gospodarstvu koje je ukupno vrijedno 10 bilijuna dolara. Mnogi stoga kažu da to pokazuje da se o učincima useljavanja treba govoriti na širem, a ne samo na ekonomskom planu.
