Američki državni koledži i sveučilišta stanovnicima saveznih država u kojima se nalaze naplaćuju niže školarine nego stanovnicima ostalim saveznih država. No, osam američkih saveznih država omogućuje i ilegalnim useljenicima da se školuju po nižim cijenama - iako ne plaćaju poreze, od kojih se državna sveučilišta uzdržavaju. Pristaše tog zakona kažu da se njima desecima tisuća mladih ljudi - koji su odrasli u Sjedinjenim Državama, ali, ne vlastitom krivnjom, nisu američki državljani - pruža prilika za školovanje i napredovanje.
No, ovaj zakon ima, naravno, i svoje protivnike. U Kansasu, jedna je protuuseljenička skupina protiv takvog zakona uložila tužbu saveznom sudu, tvrdeći da se njime krše savezni zakoni, diskriminira protiv američkih državljana, te nagrađuje ilegalno useljavanje.
Na istočnoj strani Topeke, između željezničkih terminala i rijeke Kansas, nalazi se mirna, radnička četvrt, nazvana Oakland. Generacijama, to je susjedstvo u koje useljenici - uglavnom iz Meksika i Središnje Amerike - dolaze u potrazi za poslom, često ga i nalazeći na staroj željezničkoj liniji Atchison Topeka i Santa Fe.
Manuel Perez, koji u Topeki živi veći dio života, direktor je lokalnog ureda organizacije "El Centro", socijalne službe koja radi ponajviše sa hispaničkim useljenicima. On nam govori o životu djece useljenika, koja su odrasla u Sjedinjenim Državama, pohađala ovdašnje javne škole, a potom diplomirala u svijet u kojemu im je većina vrata zatvorena. "Oni onda počnu raditi u sklopu naše praktički ilegalne mreže u Americi. Ovdje su milijuni ljudi ilegalno. Oni rade na građevinskim poslovima, čiste dvorišta ... rade bilo što samo da nešto zarade."
U Sjedinjenim Državama prebiva oko 33 i pol milijuna ljudi koji su rođeni u inozemstvu, uključujući i nove, naturalizirane državljane, osobe koje su došle s važećim radnim ili studentskim vizama. Ali tu su i oni koji u Americi borave nezakonito. Vjeruje se da je gotovo tri milijuna osoba rođenih u stranim zemljama mlađe od 18 godina. A to za lokalne vlasti otvara novu dilemu, jer one nemaju nikakve jurisdikcije nad pitanjima imigracije.
U međuvremenu, ta djeca i mladež pohađaju javne škole, a stariji tinejdžeri možda i rade, plaćaju poreze te, najvjerojatnije, planiraju ostati u Sjedinjenim Državama zauvijek. Neka od te djece borave u Sjedinjenim Državama praktički otkako im seže pamćenje, podsjeća Elias Garcia, direktor kanzaške komisije za pitanja Hispanika i Latinoamerikanaca. "Roditelji su ih doveli kada im je bilo možda par mjeseci, godina ili dvije, uglavnom dok su još bili vrlo mali. Žive ovdje čitav život i praktički su po svemu Amerikanci."
Ali, nisu državljani, niti osobe sa zakonitom dozvolom boravka. A, upravo je to neke zasmetalo kada je Kansas, početkom ove godine, odlučio pružiti bolje obrazovne mogućnosti useljeničkoj djeci. Novi zakon dozvoljava svakoj osobi koja je u kanzaškim javnim školama provela barem tri godine, te maturirala u tamošnjoj srednjoj školi, da na državnim sveučilištima plaća sniženu školarinu za studij. Od njih se samo traži da potpišu izjavu da su u postupku stjecanja državljanstva, ili da će pokrenuti takav postupak čim budu udovoljili zakonskim uvjetima za traženje državljanstva.
"Sudjelujem u tužbi zato što mislim da čitava stvar nije pravedna. Nije 'fair' da student koji živi u Kansasu samo tri godine, koji je državljan neke druge zemlje - koji ovdje svojim ilegalnim dolaskom krši zakon - dobije šansu za sniženu školarinu dok za mene to ne vrijedi" - kaže Michelle Prahl, iz Bentomvillea, u Arkansasu, koja plaća višu školarinu, kao i svi studenti koji nisu stanovnici savezne države Kansas.
Tužbu vodi i financira organizacija "Federation for American Immigration Reform", lobistička skupina koja djeluje u Washingtonu s ciljem smanjenja broja useljenika - i zakonitih i nezakonitih. Ovaj sudski postupak brižljivo se prati ne samo u drugih sedam saveznih država koje su usvojile slične zakone kao i Kansas, nego u još dvadesetak, koje slične zakonske mjere namjeravaju raspraviti i eventualno usvojiti tijekom slijedeće godine.
