Useljavanje je jedna od najkontroveznijih političkih tema u Sjedinjenim Državama. Prema jednima, useljenici su spasitelji američke ekonomije, dok ih drugi smatraju socijalnim i ekonomskim opterećenjem.
Blaga jesen čini Arizonu idealnim mjestom za uzgoj salate, prokulica i drugog zelenog povrća. Pod suncem Arizone, sezonski radnici pažljivo ubiru zimski urod povrća, koje će završiti na američkim stolovima. Prema izvješću ministarstva rada, gotovo pola od skoro dva milijuna poljoprivrednih sezonskih radnika u Sjedinjenim su ilegalni useljenici. Njihov jeftin rad je ključni element američke poljoprivrede koja godišnje utrži 30 milijardi dolara.
Sve u svemu, procjenjuje se da u Sjedinjenim Državama živi deset milijuna ilegalnih useljenika. Dan Griswold, direktor Centra za studije trgovinske politike instituta Cato, istraživačke ustanove u Washingtonu koja se zalaže za slobodno tržište, kaže da ti radnici preuzimaju poslove koje je malo koji rođeni Amerikanac voljan prihvatiti.
"Useljenici uglavnom gravitiraju prema dijelovima tržišta rada gdje je najveća potražnja i najmanja ponuda radne snage, i to na oba kraja spektra. Slabo obrazovani useljenici prihvaćaju se poslova koje Amerikanci ne žele, kao što su branje salate pod vrućim suncem, ribanje podova u jeftinim dućanima u noćnoj smjeni, vrtlarstvo, građevinski radovi i slično. S druge strane neproporcionalno velik broj usljenika se također može naći u visoko stručnim zanimanjima, posebice u kompjuterskim znanostima, na sveučilišnim katedrama odjela za fiziku i slično," kaže Griswold.
Ekonomisti rada kažu da priljev useljenika daje američkoj ekonomiji fleksibilnu radnu snagu koja omogućava industrijski rast uz niske potrošačke cijene. Važnost useljeničkog rada istaknuta je u ovogodišnjem izvješću predsjednika Busha o stanju nacije u kojem je predstavio plan izdavanja privremenih radnih dozvola za strane radnike koji su već u zemlji.
Dvostranačka kongresna komisija za usljeničku reformu utvrdila je da američka ekonomija u cijelini ima korist od useljeništva, no da su na gubitku slabije obrazovani rođeni Amerikanci koji nemaju srednju školu. Oni se moraju natjecati sa strancima za posao, a posljedica toga je smanjenje nadnica. Također velik broj useljenika, posebice ilegalnih, kratkoročno je velik teret za lokalne vlasti koje se brinu o obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i drugim socijalnim službama. Analitičar John Wahala iz Centra za studije useljeništva u Washingtonu, kaže da su kratkoročni troškovi visoki upravo zato što su za većinu ilegalnih useljenika nisko plaćeni poslovi jedina opcija.
"Najmanje tri četvrtine Meksikanaca nije završilo srednju školu, zbog čega im je vrlo teško. Ne preostaje im drugo nego raditi slabo plaćene poslove, te plaćaju jako mali porez dok u isto vrijeme koriste socijalne službe koliko i ostali. Doprinosi koje plaćaju manji su od troškova koje stvaraju," kaže Wahala.
Efekt useljeništva na državne mirovinske i zdravstvene socijalne programe još je jedna od spornih točaka. Pobornici useljeništva kažu da strani radnici stižu u Ameriku u najproduktivnijem dijelu svojeg života, te desetljećima plaćaju doprinose. Iz različitih razloga, mnogi od njih neće nikad primati državnu mirovinu, stvarajući tako višak sredstava. Profesor Jim Gimpel upozorava da stvari nisu baš tako jednostavne, te da je ispravan pristup problemu usporedba doprinosa koje useljenici plaćaju s troškovima koje društvu stvaraju.
"O tome treba razmišljati kao o razmjeni. Da, oni možda plaćaju doprinose, ali zar oni ne koriste i usluge zdravstvene službe. Da li oni opterećuju lokalni javni prijevoz jer putuju daleko od kuće do posla?," pita Gimpel.
G. 1997. Nacionalno istraživačko vijeće objavilo je studiju o utjecaju useljenika na ekonomiju koja se smatra najstručnijom u tom polju. U njoj se često navode argumenti obje strane. Vijeće je ustanovilo da useljeništvo godišnje doprinosi ekonomiji Sjdinjenih Država s deset milijardi dolara neto. Međutim, izvješće također naglašava da je tih deset milijardi relativno malo u usporedbi s ukupnom veličinom američke ekonomije koja godišnje obrne deset bilijuna dolara.
