Od ponedjeljka je najmanje 375 firmi najavilo neku vrstu povlačenja iz Rusije, prema popisu koji održava School of Management na Sveučilištu Yale. Popis uključuje firme koje su u potpunosti prekinule veze s Rusijom, kao i one koje su tamo obustavile poslovanje pokušavajući sačuvati mogućnost povratka.
Prema više medijskih izvještaja, tužitelji u Rusiji kontaktirali su desetine zapadnih tvrtki s upozorenjima da bi njihova imovina, uključujući proizvodne pogone, urede i intelektualno vlasništvo, poput zaštitnih znakova, mogla biti zaplijenjena od strane vlade ako se povuku iz zemlje.
People eat in a McDonald's restaurant near Kremlin in central Moscow, Russia, March 9, 2022.
Podržao Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin prošle je sedmice podržao predloženu zapljenu zapadne imovine, plan koji je izvorno objavio visoki član Jedinstvene Rusije, dominantne političke stranke u zemlji.
Prijedlog Jedinstvene Rusije nadilazio je zapljenu imovine, zagovarajući politiku hapšenja rukovodioca stranih poduzeća koji kritiziraju postupke ruske vlade. Prema Reutersu, još jedan prijedlog koji se razmatra bio bi usmjeren na javna preduzeća ako više od 25 posto njihovih dionica drže pojedinci iz "neprijateljskih država". Zakon koji su predložili zakonodavci Ujedinjene Rusije omogućio bi vladi da prisili takve firme na "vanjsku upravu", što bi dovelo do ukidanja postojećih prava dioničara i licitacije novih dionica koje priznaje ruska vlada.
Na Twitteru prošle sedmice, tiskovna tajnica Bijele kuće Jen Psaki upozorila je da bi se Rusija mogla suočiti s daljnjim sankcijama ili pravnim postupcima ako nastavi s planom nacionalizacije. "Svaka nezakonita odluka Rusije da zaplijeni imovinu tih firmi u konačnici će rezultirati još većom ekonomskom boli za Rusiju", napisala je.
Nova vrsta eksproprijacije
Duga je povijest vlada koje su prisvojile imovinu stranih firmi, ali stručnjaci kažu da ono što Rusija prijeti nije uobičajno. U prošlosti su vlade nacionalizirale strane firme u ime ideologije, kao što je to učinila Kuba nakon tamošnje komunističke revolucije, ili zato što žele zarobiti prihode koji idu privatnim preuzećima, kao što je slučaj s Iranom u nacionalizaciji njegove naftne industrije godine 1951. godine.
Elisabeth Braw, viša suradnica na American Enterprise Instituteu, rekla je za Glas Amerike da se u Rusiji to ne događa.
"Ne radi se o tome da Rusija kaže: "Pa, mislimo da sami možemo bolje voditi ove firme", rekla je. "U stvari se radi o kažnjavanju tih firmi, što ih čini toliko različitim od raznih revolucionarnih vlada koje su zaplijenile imovinu zapadnih firmi u prošlosti."
U drugim slučajevima nacionalizacije, rekao je Braw, vlada je zaplijenila imovinu obično strateški. Odabrali su poslovne sektore, barem djelomično, na temelju pretpostavke da imaju, ili bi se mogli brzo razviti, sposobnost za samostalno upravljanje njima.
No, ruska prijetnja općom nacionalizacijom stranih firmi koje napuste zemlju zapravo bi stavila Kremlj u ulogu upravljanja svime, od McDonald'sovih franšiza brze hrane preko tvornica britvica Gillette do tvornica za proizvodnju automobila Mercedes-Benz.
FILE - Russian President Vladimir Putin, 2nd left, visit Mercedes-Benz's new factory outside Moscow, April 3, 2019.
Uspjeh malo vjerojatan
Stručnjaci kažu da će Rusiji vjerojatno biti teško pronaći ljude sa stručnošću za vođenje mnogih stranih firmi koje bi mogle biti predmet nacionalizacije. Menadžment većine neruskih tvrtki povijesno je bio jako opterećen iseljenicima, od kojih su mnogi žurili napustiti zemlju.
"Neke tvrtke, neke proizvodne operacije, mogle bi se dobro uklopiti u ruski model", rekao je za VOA James O'Rourke, profesor menadžmenta na poslovnom fakultetu u Mendozi Sveučilišta Notre Dame.
Određene vrste tvrtki, rekao je, "mogu voditi oligarh ili prijatelj režima, i to bi moglo uspjeti. Ali mislim da većina njih neće."
O'Rourke je rekao da čak i ako Rusija uspije pronaći menadžere potrebne za održavanje poslovanja stranih preduzeća, problemi u lancu opskrbe mogu se pokazati nepremostivima. McDonald's, na primjer, svoje proizvode i pekarske proizvode nabavlja iz više različitih zemalja, od kojih je većina aktivno uključena u međunarodne napore za prekid trgovine s Rusijom. Gilletteovi proizvodni pogoni u Rusiji koriste strojeve proizvedene u SAD-u i Njemačkoj, koji neće biti voljni isporučiti rezervne dijelove.
Političke koristi
Ruska vlada bi mogla postići kratkoročnu pobjedu u odnosima s javnošću sa svojim narodom ako nacionalizaciju zapadnih preuzeća prikaže kao pokušaj zadržavanja poslova koji bi inače mogli biti izgubljeni, rekao je Braw iz American Enterprise Institutea.
Međutim, rekla je, osim ako Kremlj ne pronađe način da uspješno održi poslovanje tvrtki bez zapadne stručnosti ili zaliha, prednosti nacionalizacije za odnose s javnošću vjerojatno će biti kratkotrajne.