Nakon odbacivanja europskog ustava u Francuskoj i Nizozemskoj, te nakon neuspjelog summita Europske unije posvećenog proračunu, mnogi promatrači kažu da je stabilnost Europe doživjela ozbiljan udarac. Jela de Franceschi potražila je odgovor na pitanja – može li se Europska unija, sa svojih 25 zemalja članica i 450 milijuna stanovnika, vratiti na stari put i kakva je budućnost američko-europskih odnosa.
Europska unija nije na koljenima – ocijenio je premijer Luxembourga i bivši predsjednik Europskog vijeća Jean-Claude Juncker na nedavnom summitu u Washingtonu. Ipak, prije nekoliko dana, Juncker je u Bruxellesu izjavio da je Europa u dubokoj krizi zbog neuspjeha europskih čelnika da postignu suglasnost proračunu.
Analitičari kažu da će prva žrtva nedavnih događaja u Uniji biti – planovi o daljnjem proširenju. Godinama se proširenje smatralo neophodnim za održavanje stabilnosti i blagostanja europskog kontinenta. No, mnogi analitičari kažu da je proširenje naišlo na neočekivane izdatke, neefikasne institucije i sve veću birokraciju.
John Hulsman iz znanstvene Zaklade Heritage u Washingtonu opisuje nedavno odbacivanje europskog ustava kao izraz nezadovoljstva Europljana zbog vladavine birokrata: "U Europi postoji veliki raskorak između onih koji su na vlasti i birača, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. To je postalo vrlo očito. Europska unija će i dalje postojati, ali se ideja o snažno ujedinjenoj Europi pokazala netočnom."
John Hulsman dodaje da mnogi Europljani strahuju da im njihovi čelnici više ne mogu jamčiti ekonomsku sigurnost i socijalno napredovanje u više slojeve: "Francuska, Njemačka i Italija su u dubokim ekonomskim problemima – Nijemci imaju stopu nezaposlenosti od 12 posto, Francuzi od deset posto, a dug Italije iznosi više od 106 posto njenog bruto nacionalnog proizvoda."
Međutim, Stephen Szabo, profesor europskih studija na Sveučilištu Johns Hopkins, kaže da trenutnoj krizi u Europskoj uniji ne treba davati preveliku težinu: "Mislim da će se europski pokret nastaviti, jer se osniva na vrlo realističnim interesima, kako političkim, tako i ekonomskim. Za Europsku uniju ne postoji neka druga ozbiljna alternativa. Niti jedna europska država ne može više sama biti ozbiljan faktor na svjetskoj sceni."
Profesor Szabo dodaje da bi odbacivanje europskog ustava moglo potaknuti prijeko potrebnu debatu o budućnosti Europe, te da bi moglo spasiti Uniju od predanosti proširenju bez kraja, koje bi moglo biti fatalno za njeno političko jedinstvo. "Mislim da je Europa postala prevelika. Europljani nisu imali nikakvu stratešku viziju proširenja i sada će možda morati znatno discipliniranije razmišljati o svojim interesima. Vjerojatno ćemo vidjeti jačanje unutarnje jezgre Unije, okupljene oko Francuske, Njemačke, Španjolske, Italije i možda Poljske. Ta će jezgra biti osnova vrlo ozbiljne, manje i efikasnije Europe" - smatra Stephen Szabo.
A što kriza u Europskoj uniji znači za američko-europske odnose? Predsjednik Bush je nedavno potvrdio da Sjedinjene Države podržavaju snažnu Europsku uniju kao partnera u širenju demokracije i sigurnosti. Ipak, mnogi analitičari upozoravaju da bi europska kriza, ukoliko se nastavi, mogla poljuljati američko povjerenje u Uniju kao u pouzdanog partnera.
Prema Johnu Hulsmanu iz Zaklade Heritage, Europa je Americi važna, no nije sigurno da Washington i Bruxelles mogu raditi u tandemu, jer će, kako prognozira, Sjedinjene Države sve više raditi s pojedinim europskim zemljama, a sve manje s Unijom u cjelini. Stephen Szabo sa Sveučilišta Johns Hopkins predviđa razdoblje stagnacije u kojem bi Washington mogao smatrati Europu neefikasnim partnerom, jer će, kako kaže, Europa sljedećih desetak godina biti zaokupljena vlastitim problemima.