Linkovi

Trump optužen za pokušaj poništavanja ishoda predsjedničkih izbora 2020.


Donald Trump (EUTERS/Lindsay DeDario)
Donald Trump (EUTERS/Lindsay DeDario)

Bivši američki predsjednik Donald Trump našao se na meti optužbi za kriminal treći put u posljednja četiri mjeseca.

Ovoga puta tužioci ga terete za pokušaje poništavanja poraza na predsjedničkim izborima 2020. u trenutku dok nastoji da osvoji predsjedničku republikansku nominaciju za predstojeće glasanje 2024.

Optužnicom koja broji četiri tačke Trump se tereti za zavjeru kojom je želio da spriječi pobjedu aktuelnog predsjednika Joea Bidena i glasače liši prava na fer izbore.

Bivšem predsjedniku naloženo je da se u četvrtak pojavi pred federalnim sudom.

Optužnica je proizašla iz istrage koju je predvodio specijalni tužilac Jack Smith.

„Napad na našu prijestolnicu 6. januara 2021. bio je atak na sjedište američke demokratije. Kao što je opisano u optužnici, podstaknut je lažima optuženog - usmjerenim na ometanje temeljnih funkcija Vlade Sjedinjenih Država”, rekao je Smith u kratkom obraćanju novinarima.

Specijani tužilac Jack Smith (Foto: REUTERS/Jonathan Ernst)
Specijani tužilac Jack Smith (Foto: REUTERS/Jonathan Ernst)

U optužnici se navodi da je Trump sklopio zavjeru sa još šest neimenovanih pojedinaca kako bi poništio ishod predsjedničkih izbora 2020.

Tužioci su u optužnici precizirali da je bivši američki predsjednik bio svjestan da su njegove tvrdnje o izbornim neregularnostima bile lažne – ali ih je, uprkos tome ponavljao, kako bi stvorio intenzivnu atmosferu nepovjerenja i bijesa i narušio vjeru javnosti u sprovođenje izbornog procesa.

U svojoj reakciji – Trumpova kampanja je saopštila da je on uvijek poštovao zakon i okarakterisalo optužnicu kao politički progon, koji asocira na period nacističke Njemačke.

Zvaničnici su tokom istrage svjedočili da je Trump vršio pritisak na njih na osnovu lažnih tvrdnji o široko rasprostranjenoj prevari tokom glasanja. Dio njegovih pristalica je, prihvatajaći nekritički te tvrdnje, napao sjedište američkog Kongresa 6. januara 2021. u nastojanju da spriječi izbornu potvrdu aktuelnog predsjednika Bidena.

Donald Trump prvi je i, za sada jedini, bivši američki predsjednik koji se suočava sa krivičnim postupcima.

Istraga specijalnog tužioca Smitha bavila se periodom tokom dva turbulentna mjeseca poslije novembarskih izbora 2020, kada je Trump odbijao da prizna poraz od demokrate Bidena i širio neutemeljene tvrdnje da mu je pobjeda ukradena.

Konfuzija je dovela do nereda 6. januara 2021. godine na američkom Capitolu, kada su Trumpove pristalice nasilno upale u zgradu, napale policiju i ometale brojanje glasova u Kongresu.

Više od 1000 ljudi je dobilo federalne optužnice u vezi sa neredima na Capitolu.

U periodu između izbora i pobune, Trump je tražo od lokalnih izbornih vlasti da obustave brojanje glasova u njihovim saveznim državama, pritiskao potpredsjednika Mikea Pencea da obustavi potvrđivanje elektorskih glasova i lažno tvrdio da su izbori pokradeni, pored toga što su brojni federalni i lokalni zvaničnici, duga lista sudova, najviši zvaničnici kampanje, pa čak i državni tužilac na čiji je izbor uticao navodili da nema dokaza za tvrdnje o izborima koje on iznosi.

Optužbe za poverljiva dokumenta

Inače, protiv bivšeg američkog predsjednika vodi se još jedna krivična istraga. Trump se juna 2023. izjasnio se da nije kriv pošto ga je federalna porota u Miamiju, optužila za nezakonito zadržavanje povjerljivih dokumenata pošto je napustio funkciju 2021. i za ometanja sprovođenja pravde.

Između ostalog, optužen je da je u rizik doveo neke od najosjetljivijih tajni američke nacionalne bezbjednosti.

Proširena optužnica protiv Trumpa za neovlašteno zadržavanje povjerljivih dokumenata

Prošlog četvrtka, tužioci su optužnici od ukupno 37 tačaka dodali još tri, čime je njihov broj povećan na 40.

Bivši američki predsjednik dodatno se tereti da je naredio zaposlenima da izbrišu sigurnosne video snimke u njegovom letnjikovcu Mar-a-Lago dok je bio pod istragom zbog sumnje na nezakonito zadržavanje poverljivih dokumenata.

Pre toga, marta 2023, Tužilaštvo na Manhattanu podiglo je optužnicu protiv Trumpa poslije istrage u vezi sa tajnim novčanim isplatama bivšoj pornografskoj glumici Stormy Daniels.

Time je ujedno i postao prvi bivši američki predsjednik protiv koga je podignuta krivična optužnica - čije navode je pred sudom odbacio.

Optužnice i rejting

Sve to, međutim, za sada nije ugrozilo njegov rejting u trci za republikansku nominaciju u trci sa američkog predsjednika na izborima koji se održavaju novembra 2024.

Inače, bivšeg predsjednika odredbe američkog Ustava ne sprječavaju da se kandiduje za funciju šefa države čak i ako bude osuđen za krivično djelo.

Naime, prema najvišem pravnom aktu, kriterijume za obavljanje te prestižne funkcije ispunjava osoba koja je američki državljanin, stara najmanje 35 godina, koja je u Sjedinjenim Državama živjela najmanje 14 godina.

Ustav ne pominje policijski dosije, pa osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo ne bi bilo zabranjeno da obavlja predsjedničku funkciju sve dok ispunjava druge uslove.

Međutim, prema 14. amandmanu na američki Ustav - osobama za koje se utvrdi da su učesvovale u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjuje se obavljanje javne funkcije.

Klauzula je napisana nakon Građanskog rata u Sjedinjenim Državama i ne pominje druga krivična djela.

XS
SM
MD
LG