Linkovi

RSS

Biden spreman da razgovara sa Putinom, ali ne sada. I Putin je voljan da pregovora, ali po zahtjevima Moskve

Kombinovana fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Joea Bidena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je "otvoren za pregovore" o Ukrajini, ali Zapad mora da prihvati zahtjeve Moskve, saopšteno je iz Kremlja dan pošto je američki predsjednik Joe Biden izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom o okončanju rata.

Rusija je saopštila da zapadni zahtjevi da se potpuno povuče iz Ukrajine kao preduslov za bilo koje buduće razgovore u suštini isključuju mogućnost takvih pregovora.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov je naglasio da je ruski predsjednik otvoren za pregovore ali da je zapadni zahtjev da Moskva prvo povuče vojnike iz Ukrajine - neprihvatljiv.

Poslije nekoliko sati privatnih razgovora sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o Ukrajini i drugim temama, američki predsjednik Biden je izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom, ali samo uz konsultacije sa saveznicima iz NATO.

Dodao je da je spreman da razgovara "ako Putin pokaže da je zainteresovan da se nađe način da se okonča rat", dodajući da ruski lider "to još nije pokazao".

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby u petak je pojasnio da Biden ne namjerava da sada razgovara sa Putinom zato što još ne postoje uslovi za to.

"Jednostavno nismo sada u situaciji gdje razgovori izgledaju kao koristan pristup", rekao je Kirby.

Putin je u petak ujutru telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kako je saopšteno iz Scholzovog kabineta, kancelar je Putinu jasno prenio da je "što prije potrebno pronaći diplomatsko rješenje, što uključuje povlačenje ruskih vojnika".

U saopštenju izdatom iz Kremlja poslije razgovora sa Scholzom, Putin je ponovo okrivio Zapad da podstiče Ukrajinu da produžava rat snabdijevajući je oružjem. Putin je izjavio da su nedavni napadi na ukrajinsku infrastrukturu bili "neminovni" nakon što je Ukrajina navodno bombardovala ključni most na krimskom poluostrvu i energetska postrojenja.

Američki predsjednik Biden nije direktno razgovarao sa Putinom od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. U martu, Biden je ruskog predsjednika opisao kao "kasapina", koji "ne može ostati na vlasti".

"Postoji jedan način da se ovaj rat završi - da se Putin povuče iz Ukrajine", rekao je Biden u četvrtak. "Bolesno je to što radi. Ako traži način da okonča rat, ništa nije učinio."

Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.
Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.

Macron je rekao da je uvjeren da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu uz veću vojnu i humanitarnu pomoć.

"Riječ je o našim vrijednostima", rekao je francuski lider. "Veoma je važno da SAD podržavaju Ukrajinu."

Biden je rekao da SAD "nikada neće tražiti od Ukrajine da pravi kompromis" da okonča rat bez saglasnosti vlade u Kijevu.

Ranije, prije njihovih privatnih razgovora, Biden je, pozdravljajući Macrona u prvoj državnoj posjeti jednog stranog lidera otkad je preuzeo položaj, rekao: "Francuska i Sjedinjene Države se suočavaju sa ambicijom Vladimira Putina".

"Savez između naše dvije nacije ostaje od suštinskog značaja za našu odbranu", rekao je Biden. "SAD nisu mogle da traže boljeg partnera od Francuske".

On je opisao Francusku kao najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u cilju slobode.

Macron je, govoreći tokom sunčanog, ali prohladnog jutra u Washingtonu, rekao: "Dok se rat vraća na evropsko tlo sa ruskom agresijom protiv Ukrajine i u svjetlu višestrukih kriza sa kojima se suočavaju naše nacije i društva, moramo još jednom jednom da postanemo braća po oružju".

Rekao je da Washington i Pariz "dijele istu vjeru u slobodu i demokratske vrijednosti".

Ruski lideri mogli bi biti procesuirani za zločin agresije

Ruski lideri mogli bi biti procesuirani za zločin agresije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:54 0:00

Mogao bi se uspostaviti specijalni sud koji bi procesuirao ruskog predsjednika Vladimira Putina, njegove ministre i visoke generale za zločine počinjene nakon invazije na Ukrajinu. Henry Ridgwell izvještava iz Londona.

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Tempo ubrzanja kineske nuklearne ekspanzije mogao bi omogućiti Pekingu da ostvari zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine. Stoji u Pentagonovom godišnjem izvještaju Kongresu pod nazivom "Kineska vojna moć", koji je objavljen u utorak.

Escobar: Amerika će nastaviti provođenje sankcija u BiH

Arhiv - Gabriel Escobar

Rat u Ukrajini, kako se moglo vidjeti i na jučerašnjem samitu NATO saveza u Bukureštu, obnovio je međunarodni fokus na zemlje zapadnog Balkana, među njima i BiH. U još oštrijem fokusu se našla euroatlantska budućnost regiona koji se, kako se čini, još jednom suočava sa neizvjesnim putem pred sobom.

Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.

Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.

On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.

Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.

„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.

Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.

„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.

Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:

„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.

On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.

Talibani zabranili Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu u Afganistanu

Arhiv - Novinari afganistanskog servisa Glasa Amerike Nošaba Ašna, Hafiz Asefi and Roja Zamani tokom emitovanja programa Glasa Amerike u studiju u Washingtonu.

Talibanske vlasti zabranile su emitovanje FM radio programa sa stanica Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda (RFE/RL) u Afganistanu, navodeći kao razlog pritužbe koje su primili na programski sadržaj.

Zabrana će stupiti na snagu 1. decembra, prema direktivi koju je izdalo talibansko Ministarstvo informisanja i kulture.

Glasnogovornici Talibana nisu dali konkretne detalje o navodnim pritužbama za koje kažu da su ih primili na te informativne programe koje finansiraju Sjedinjene Države.

"Afganistan ima medijske zakone i bilo koja mreža za koju se utvrdi da je u više navrata kršila te zakone će izgubiti privilegiju izvještavanja i emitovanja iz Afganistana", naveo je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Abdul Kuahar Balki, glasnogovornik talibanskog Ministarstva vanjskih poslova.

"VOA i Azadi radio nisu se pridržavali ovih zakona, u više navrata su ih kršili, nisu pokazali profesionalizam i stoga su zatvoreni", dodao je Balki.

U ovom trenutku, nejasno da li će se zabrana odnositi i na druge međunarodne emitere koji su koristili isti sistem za emitovanje FM signala u Afganistanu.

Talibani su preuzeli kontrolu nad Afganistanom u augustu 2021. godine, nakon povlačenja američkih i NATO snaga. Od tada, pri upravljanju zemljom sprovode strogu interpretaciju islamskih zakona, ograničavajući prava i slobode.

Otkako su došli na vlast, talibani su nametnuli i niz ograničenja medijima i novinarima u Afganistanu, uključujući i obavezu prezenterki da pokrivaju lice.

Grupe koje se bore za medijske slobode optužile su ih da medijima nameću široku cenzuru, uznemiravaju novinare i uskraćuju radna prava ženskom medijskom osoblju.

VOA i RSE/RL su novinske organizacije koje finansira američka vlada, koje rade uz novinarsku nezavisnost i imaju za cilj da obezbijede sveobuhvatno i uravnoteženo izvještavanje.

Afganistanska služba Glasa Amerike emituju program 12 sati dnevno na 15 FM kanala i na dva kanala srednjeg talasa (MW), sa programom podijeljenim na paštunski i dari jezik.

Nije odmah bilo jasno na koji dio publike u Afganistanu će uticati zabrana FM programa. Dari i paštunski radio programi, prvi put pokrenuti 1980-ih, dopiru do miliona slušalaca širom Afganistana i široko se poštuju kao kredibilni i pouzdani.

Glas Amerike takođe dopire do široke afganistanske publike putem digitalnih medija. Talibani su u martu zaustavili informativne emisije Glasa Amerike - Ašna TV, koje su protekle decenije prikazivane na afganistanskoj nacionalnoj televiziji, te stanicama Tolo, Tolo news i Lamar, izvijestio je Glas Amerike na paštunskom.

Otkako su talibani ponovo preuzeli vlast, pristizale su informacije o desetinama privatnih televizijskih kanala, radio stanica i štampanih medija koji su prestali sa radom zbog ekonomskih poteškoća i talibanskih ograničenja.

Stotine afganistanskih medijskih radnika također je pobeglo iz zemlje, strahujući od talibanskog progona.

Prema grupi koja se zalaže za slobodu štampe "Reporteri bez granica" (RSF), 219 video, audio i štampanih medija je zatvoreno u Afganistanu od ponovnog vraćanja Talibana na vlast. Do tada je u zemlji radilo 547 medija, navodi RSF.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG