Linkovi

RSS

Biden putuje u Evropu: Krupna pitanja na dnevnom redu

Biden putuje u Evropu: Krupna pitanja na dnevnom redu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Biden odlazi u Evropu na dva važna summita na kojima će u fokusu biti nekoliko izazovnih tema: kako zapadne demokracije mogu nastaviti podržavati Ukrajinu, kako se mogu suprotstaviti sve većem kineskom utjecaju i spriječiti sukobe, kako spriječiti pandemije, promjenu klime i globalne šokove.

Da li bi država trebala obeštetiti crne stanovnike zbog ropstva predaka

Da li bi država trebala obeštetiti crne stanovnike zbog ropstva predaka
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

U Californiji djeluje prva radna grupa u Sjedinjenim Državama koja proučava da li bi država trebala obeštetiti crne stanovnike zbog načina na koji se odnosila prema njihovim precima u vrijeme ropstva.

Zračna baza na Aljaski - ključna za sjevernu hemisferu

Zračna baza na Aljaski - ključna za sjevernu hemisferu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Ruski rat u Ukrajini ušao je već u četvrti mjesec, a sve više američkih vojnika krenulo je u Europu kako bi odbranilo istočni bok NATO-a. Ali rastuća prijetnja iz Rusije i Kine navodi SAD ne samo na istok, već i na krajnji sjever.

BiH: Najveća naučna konferencija u regiji

BiH: Najveća naučna konferencija u regiji
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Najveća naučna konferencija u regiji - 13. dani bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka, održava se u Sarajevu od 23. do 26. juna. Predsjednik Ismar Volić ističe važnost 33 simpozija iz medicine, tehnoloških i prirodnih nauka, umjetnosti i održivog razvoja.

Ambasador SAD u Rusiji za Glas Amerike: Rusija potcijenila snagu Ukrajine i jedinstvo Zapada

Američki ambasador u Rusiji Džon Saliven (Johbn Sullivan) (Foto: VOA)

Američki ambasador u Rusiji Džon Saliven rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu, koju je opisao kao masovni čin agresije, bila jedna od glavnih tema konferencije šefova američkih diplomatskih misija širom svijeta, koja je u utorak održana u Washingtonu.

U intervjuu za ruski servis Glasa Amerike, u State Departmentu, Saliven je poručio da misli da je važno razumjeti obim problema kao i posljedice poteza ruske vlade.

"Gotovo 15 miliona ljudi su izbjeglice ili interno raseljene osobe. Vidjeli smo podatke o žrtvama - ubijene su hiljade nevinih ljudi, muškarci, žene, djeca... Sve se vraća na odluku vlade, zaista jedne osobe - predsjednika Vladimira Putina da pokrene rat", naglasio je Saliven za Glas Amerike.

Glas Amerike: Šta je bila ključna poruka američkih ambasadora u svijetu, koji su prisustvovali godišnjoj globalnoj konferenciji šefova misija, kada je riječ o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu?

Saliven: Vratio sam se iz Moskve krajem prošle nedelje zbog ove konferencije i nevjerovatno je kako se svijet okrenuo naglavačke od ruskog rata, agresije koja je počela krajem februara. I to je bila jedna od velikih tema ove konferencije američkih ambasadora širom svijeta. Da se osigura da je svijet upoznat i da odgovori na ovaj masovni čin agresije i agresivni rat koji se vodi na evropskom kontinentu sa granatama, raketema koje pogađaju drevne evropske gradove, prizorima za koje smo mislili da smo ostavili iza nas u 20. vijeku, krvoprolićem nevinih, žena i djece, razaranjem bolnica, škola. Sve to zato što su ruska vlada i predsjednik (Vladimir) Putin odlučili da će voditi agresivni rat i pokušati da zauzmu dio ili cijelu nezavisnu, suverenu državu koja je članica Ujedinjenih nacija. Predsjednik Biden i sekretar (Antony) Blinken pokušavaju da podstaknu svijet da se tome usprotivi.

Glas Amerike: Na Svjetski dan izbjeglica, predsjednik Biden je ponovio da je riješen da se diplomatski angažuje da "se okončaju tekući konflikti" i pomogne izbjeglicama. Koja su to diplomatska rješenja za okončanje ovog rata? Bilo je mnogo prilika ranije, ali Putin ni na šta ne pristaje.

Saliven: Važno je razumjeti obim problema i šta je ruska vlada uradila kroz svoje akcije. Gotovo 15 miliona ljudi su ili izbjeglice, napustili su Ukrajinu, ili su interno raseljeni. Vidjeli smo statistike o žrtvama: ubijene su hiljade nevinih, muškarci, žene, djeca, milioni su izbjeglice. To je ogroman teret za samu Ukrajinu. To je ogroman teret za njene susjede, za malu zemlju kao što je Moldavija, čiji je ukupan broj stanovnika porastao zbog velikog broja izbjeglica koje bježe od nasilja koje je ruska vlada izazvala u Ukrajini. Zbog toga, Sjedinjene Države, predvođene predsjednikom Bidenom, i naši saveznici i partneri, veoma savjesno pružaju humanitarnu i drugu pomoć Ukrajini, susednim zemljama kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Rumunija, Bugarska, koje su imale masovne prilive izbjeglica. U SAD imamo program za prijem 100.000 izbjeglica. Međutim, sve se vraća na odluku vladu, u stvari jedne osobe, predsjednika Putina da pokrene ovaj rat. Kada jedna osoba uradi to, kada to uradi vlada, posljedice su nepredvidive. U ovom slučaju bilo je moguće predvidjeti da će biti miloni izbjeglica, ali mislim da rusku vladu to zaista nije interesovalo.

Glas Amerike: Američka ambasadorka u Ukrajini Bridžet Brink rekla je u intervjuu za Glas Amerike u Kijevu da, kako je ukazala svi razumiju šta je ulog - zbog čega se Ukrajini i pomaže da pobijedi. Koliko ste uvjereni u uspjeh Ukrajine, nakon četiri mjeseca ruskog rata i napredovanja ruskih snaga u istočnoj Ukrajini?

Saliven: Nisam vojni ekspert, ali ovo govorim kao ljudsko biće - inspiriše to što su predsjednik (Volodimir) Zelenski i njegova vlada uradili da pruže otpor ovoj masovnoj agresiji. Mislim da ruska vlada nije očekivala da će ukrajinska vlada biti čvrsta i da će pružiti otpor. Hrabrost je to što je predsjednik Zelenski ostao u Kijevu, dok se ruska vojska kretala sa juga, iz Bjelorusije, da ga uhvati. To inspiriše, motiviše. Siguran sam da se Ukrajinci, koji vjeruju u svoju zemlju, bore za nju i neće odustati. Ruska vlada, medijske ličnosti vole da govore o snazi Rusije. Potcijenili su snagu Ukrajine.

Glas Amerike: Zelenski je više puta rekao da je spreman da razgovara sa Putinom. Mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije su zastali, a glavni ukrajinski pregovarač David Arakamija, koji je posjetio Washington prošle nedelje, rekao je da će Kijev možda nastaviti razgovore sa Moskvom tek krajem avgusta. Šta bi trebalo da se dogodi da bi Putin pristao na potencijalni sastanak ili barem razgovor sa Zelenskim?

Saliven: Predsjednik Biden i lideri širom svijeta pozivali su rusku vladu da zaustavi rat, da zaustavi agresiju i pregovara. Nisam vidio nagovještaje da su ruska vlada i predsjednik Putin zainteresovani za pregovore. Žele da Ukrajinci odustanu od otpora, da se predaju pod ruskom invazijom, a zatim će pregovarati. I Zelenski je u ime naroda kojeg zastupa, kao demokratski izabrani predsjednik, rekao: "Ne hvala, pregovaraćemo ali ne dok nam upirete pištolj u glavu". Kao što je predsjednik Biden rekao, i ovaj konflikt će se okončati poput svih sukoba - sa nekom vrstom pregovora. A SAD žele da podrže Ukrajinu i predsjednika Zelenskog da bi bio postignut rezultat koji Ukrajinci sami žele, ne samo na ratištu, nego i u pregovorima konačno sa Rusijom.

Glas Amerike: Da li smatrate da bi Kina trebalo da ima mnogo veću ulogu u podsticanju Rusije da pregovara i da li ste možda o tome razgovarali sa kineskim ambasadorom u Moskvi?

Saliven: Nisam. Znam da američka vlada jeste. Moje kolege u vladi su jasno stavile do znanja da se nadaju i očekuju da će Kina biti uz ostatak civilizovanog svijeta, one koji podržavaju povelju Ujedinjenih nacija, koji su protiv agresivnog rata i nasilja. I treba reći da postoji razočaranje što retorika u Pekingu nije ona kojoj smo se nadali. Međutim, mislim da nismo videli materijalnu podršku koja bi zaista poboljšala napore ruske vlade da sruši Ukrajinu.

Glas Amerike: Kada je riječ o represiji ruskih opozicionih aktivista i nezavisnih medija, sastali se se 10. juna sa zamjenikom ruskog šefa diplomatije da protestujete zbog prijetnji novinarima koji rade za američke medije u Rusiji. I takođe zbog represije protiv opozicionih lidera kao što su Aleksej Navalni, koji je poslat u zatvor sa maksimalnim obezbjeđenjem, i Vladimir Kara-Murza, koji je priveden nakon govora o Putinovom ratu. Kako rat utiče na slučajeve ljudi za koje eksperti kažu da su taoci režima?

Sullivan: U Moskvi sam više od dvije i po godine, i od dana kada sam stigao, postoji represija građanskih prava, civilnog društva, novinara, nevladinih organizacija. Usvajani su zakoni, pojedinci i organizacije se označavaju kao strani agenti ili ekstremisti, ljudi se protjeruju iz zemlje. To su lojalni Rusi koji su cijeli život proveli u domovini, koji je vole, i koji nisu saglasni sa akcijama svoje vlade. Međutim, primorani su da pobjegnu iz zemlje, ako imaju dovoljno sreće da to urade. Ako nemaju, odvode se u logore za prisilni rad na dugo vrijeme. I tome sam svjedok godinama. I postalo je učestalije od početka rata. Pomenuli ste Vladimira Kara-Murzu. Sreo sam se sa Vladimirom početkom marta, prije nego što je uhapšen. Moj je prijatelj i veoma je hrabar. Znao je za rizike, ali voli svoju zemlju. Želio je da bude tamo i da se obrati ruskom narodu. Naravno, piše za Vašington post. Tragično je to što mu se dogodilo. Međutim, ne čini mi se da je to znak da je vlada uvjerena u to što radi, ako mora da tretira ljude na taj način. Ovde u SAD uživamo u različitim idejama i retorici, nekada previše, ali to nije slabost. A oni otkrivaju svoju slabost, a ne snagu.

Glas Amerike: Bivši marinac Trevor Rid oslobođen je iz ruskog zatvora u zamjenu za ruskog državljanina. Ridova porodica navela je da je predsjednik Biden možda spasio život njihovog sina. Da li možete da iznesete više detalja o pregovorima i koliko su bili teški zbog ruskog rata?

Saliven: Trevorov slučaj je jedan od najvažnijih na kojem sam radio od kako sam izabran za ambasadora. Uhapšen je nekoliko mjeseci prije nego što sam potvrđen na taj položaj. Dobro sam ga upoznao. Izvanredan je Amerikanac, bivši marinac. Jedna od mojih prvih posjeta je bila prije nego što je osuđen, u pritvornom centru u Moskvi pod nazivom SIZO-5. Razgovarali smo, o stvarima koje su mu potrebne, knjigama koje smo pokušavali da mu dostavimo, prenosio poruke od porodice. Pogledao me je iznenada i kazao: "Ambasadore, želim da vam kažem nešto. Želim da znate da nikada neću uraditi nešto da osramotim Sjedinjene Države". Obično, ljudi žele nešto od mene. A ovde je neko pokušavao da me uvjeri da će biti u redu. Riječ je o veoma snažnoj ličnosti i sretan sam zbog njega.

Nažalost, kao što je i sam Trevor rekao, imamo i druge Ameriknce pritvorene tamo - (bivšeg marinca) Pola Vilana, (košarkašicu) Britani Grajner i druge na koje smo usredsređeni. Ne mogu da ulazim u detalje kada je riječ o pregovorima, ako ima nekih, zato što ne bi pomoglo da se oslobode, ako bi o tome javno govorili.

Glas Amerike: Predsjednik Biden ovog vikenda putuje na samit lidera G7 u Njemačkoj. Očekuju se razgovori o Ukrajini. Poslije će prisustvovati samitu NATO-a u Madridu. Šta očekujete od ovih ključnih sastanaka? Da li su zapadni lideri ujedinjeni?

Saliven: Ljudi me to pitaju šest mjeseci i SAD i njihovi saveznici i partneri su u svakom trenutku pokazali neverovatno jedinstvo. Uvjeren sam da će to biti ishod sastanka G7 i samita NATO lidera. Ruska vlada i predsjednik Putin su pogriješili što su potcijenili jedinstvo NATO saveza, SAD i naših partnera u Evropskoj uniji. To je bila greška zato što smo ujedinjeni i pružićemo otpor ovoj agresiji.

Glas Amerike: U Evropskoj uniji ima sporova u pogledu zaliha ruskog gasa, pitanje koje dugo zabrinjava EU...

Saliven: To je kratkoročan problem koji ćemo zajedno prevazići, i nećemo napraviti grešku da budemo previše zavisni od tako nepouzdane, agresivne i neprijateljske zemlje kao što je Rusija.

Glas Amerike: Čini se da Rusija više djeluje kroz propagandne kanale u zemlji, koji pokazuju da to nije rat protiv Ukrajine, već rat protiv SAD, NATO-a, Zapada. Kako to komentarišete? Da li mislite da je ruskom narodu prihvatljiv taj narativ?

Saliven: To je teško pitanje. O tome sam razgovarao sa mnogim Rusima u SAD koje poznajem. Ako su to jedine vijesti koje čujete, u jednom trenutku to počinjete da prihvatate i teško je istaći alternativne stavove. Međutim, vjerujem da u Rusiji postoji neki osjećaj da nešto nije u redu, i da nije u redu to što se događa u Ukrajini. Oni podržavaju svoju zemlju, Vole svoju vojsku. Međutim, nešto nije u redu i oni to znaju. Možete to da primijetite. Ljudi žele da znaju: Kada će to stati? Kada će se vratiti na staro? I poruka, nažalost, je: ne tako brzo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG