Najnoviji izvještaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazuje da stotine ljudi umire svake godine u pokušajima da dođu do Sjedinjenih Država kroz opasne pustinje.

Njihovi podaci pokazuju da je tokom 2022. širom Amerike zabilježeno 1.457 smrtnih slučajeva i nestanaka migranata, a da je samo u regionu granice SAD i Meksika registrovano 686 smrtnih ili slučajeva nestanaka.

Prošla godina najsmrtonosnija

Agencija UN kaže da je 2022. bila najsmrtonosnija godina na svijetu od kada je IOM-ov projekat počeo 2014. godine.

Skoro polovina smrtnih slučajeva na američko-meksičkoj granici dogodila se u pustinjama Sonora i Čivava, vidi se u izvještaju IOM-a.

Smatra se da je stvarni broj vjerovatno veći zbog nedostajućih podataka lokalnih zvaničnika u američkim državama koje dijele granicu sa Meksikom i iz Meksičke agencije za traganje i spašavanje.

Glas Amerike se obratio imigracionim vlastima SAD, tražeći najnovije podatke o smrtnim slučajevima migranata. Iako nisu podijelili informacije za 2023, portparol američke carine i granične zaštite (CBP) je putem maila rekao da je "sprečavanje gubitka života ključna misija CBP-a". Kada se radi o 2022. godine, bilo je 7.113 spasilačkih incidenata sa 22.076 migranata koji su spašeni.

"Teren duž granice je ekstreman… Ljudi koji su krenuli na opasno putovanje kroz ovo područje umiru su od dehidracije, gladi i toplotnog udara, uprkos naporima CBP-a da ih locira", rekao je portparol. "Niko ne traba da vjeruje švercerima ili drugima koji tvrde da su granice otvorene. Granice nisu otvorene", dodao je on.

Broj smrtnih slučajeva udvostručen u fiskalnoj 2023

Na osnovu Zakona o slobodi informacija, na upit Glasa Amerike, Carina i granična zaštita SAD izvestila je da su u fiskalnoj 2022. godini granični službenici pronašli posmrtne ostatke 858 migranata duž južne granice SAD.

Godinu dana ranije, taj broj iznosio je 657. U toku 2020. godine pronađeno je 255 posmrtnih ostataka, a 2019. identifikovano je 295.

Od 1998. godine, američka granična patrola zabilježila je više od 8.000 smrtnih slučajeva migranata duž američko-meksičke granice. Zastupnici migranata navode da je taj broj vjerovatno veći.

"Pratićemo ovo što je moguće pažljivije", rekao je u utorak John Kirby, koordinator Savjeta za nacionalnu bezbjednost za strateške komunikacije, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike tokom brifinga u Bijeloj kući.

Ove godine bilo je otprilike desetak pošiljki ruske nafte ruskim brodovima u Kinu preko NSR, koja prati rusku obalu od Barencovog mora do Beringovog moreuza. Prethodnih godina nije bilo isporuka nafte preko Arktika u Kinu osim jednog probnog putovanja krajem 2022. godine, prema podacima Centra Univerziteta Nord za logistiku visokog sjevera.

Sa zapadnim ekonomskim sankcijama koje smanjuju potražnju za ruskom sirovom naftom i sa Kinom koja je spremna da je kupi, Moskva otvara svoja arktička vrata za Peking, rekao je Malte Humpert, osnivač Arktičkog instituta.

"Resursi koji su ranije tekli u Evropu sada su preusmjereni u Aziju, posebno u Kinu", rekao je on za Glas Amerike.

To je pragmatičan izbor za Moskvu. Dostava preko NSR-a je 30 posto brža od tradicionalne rute kroz Suecki kanal i biva sve lakša za prelazak jer klimatske promjene znače manje leda koji otežava plovidbu.

Povećan saobraćaj nosi veći rizik za životnu sredinu, posebno pošto je Moskva najavila da će za transport nafte preko Arktika početi da koristi klase tankera koji nisu specijalizovani za kretanje po zaleđenom moru – brodove sa trupom koji nije ojačan protiv leda.

"Ako bi došlo do izlivanja u ruskom istočnom Arktiku, voda bi kružila prema Sjedinjenim Državama", rekla je za Glas Amerike Rebecca Pincs, direktorica Polarnog instituta u Wilson centru. "Nafta će plutati preko međunarodnih granica, a to je veoma alarmantna situacija."

U poređenju sa prosjekom iz 2022. godine, kineski uvoz nafte iz Rusije porastao je za 23 odsto na 400.000 barela dnevno ove godine.

Kirby je pozvao Peking da se pridržava gornje granice cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu koju su nametnuli zapadni saveznici nakon ruske invazije.

Međutim, podaci o trgovanju pokazuju da se ruska sirova nafta trenutno prodaje za otprilike 80 dolara po barelu, što je podstaklo američku sekretaricu za finansije Janet Yellen da prizna prošle nedjelje da bi efikasnost ograničenja cijena mogla da blijedi.

Kinesko-ruske veze

Kako su se zapadne energetske kompanije, uključujući Shell i British, povlačile iz Rusije zbog invazije na Ukrajinu prošle godine, Moskva je sve više bivala zavisna od Pekinga kao izvora finansiranja energetskih projekata, kao što je izgradnja terminala za tečni naftni gas Yamal i drugih infrastrukturnih planova za razvoj regiona Arktika.

Za Kinu — koja nema arktičku obalu, ali se 2018. godine proglasila za "blisku arktičku" silu — ulaganje u ruske projekte moglo bi da olakša put njenom cilju da proširi svoju arktičku ulogu, poveća pristup brodskim rutama i prirodnim resursima i ojača svoju geopolitičku uticaj.

Do sada je ambicije Kine osujećivala Moskva, čija obala čini 53 posto obale Arktičkog okeana i koja štiti svoju dominantnu ulogu u polarnom regionu. Međutim, suočeni sa ekonomskom izolacijom zbog svoje invazije, dani otpora Rusije možda se privode kraju.

"Gledamo da vidimo da li je Moskva toliko očajna da je spremna da ispuni kineske zahteve i uslove", rekla je Pincus.

Kirby je odbacio zabrinutost zbog sve većeg strateškog saveza između Moskve i Pekinga, rekavši da je saradnja između njih na Arktiku u velikoj mjeri "ekonomska i naučna".

Anita Powell učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

Time je sukob u Republikanskoj stranci doveo do novog haosa u Kongresu, samo nekoliko dana nakon što je izbjegnuto djelimično zatvaranje vlade.

Za smjenu republikanca Kevina McCarthyja glasalo je 216 članova donjeg doma Kongresa, od kojih 208 demokrata i 8 republikanaca, dok je 210 bilo protiv.

Za odluku o njegovoj smjeni bila je potrebna prosta većina od 435 članova Predstavničkog doma koji kontrolišu republikanci, 221 naprema 212 demokrata.

Pripadnik desničarskog krila Republikanske stranke u donjem domu američkog Kongresa Matt Gaetz u ponedjeljak je podnio zahtjev za glasanje o McCarthyjevoj smjeni, pošto predsjedavajući nije uspio da prošle nedjelje usvoji zakonski prijedlog o finansiranju vlade koji bi sadržavao konzervativne prioritete.

McCarthy je na konferenciji za novinare, poslije glasanja o smjeni, rekao da ne planira ponovo da se kandiduje za predsjedavajućeg. Poručio je da ne žali zbog odluka koje su dovele do njegove smjene.

Još nije poznato ko bi mogao da zamijeni McCarthyja, a kao kandidati se pominju ostali republikanski lideri kao što su Steve Scalise i Tom Emmer. Za vršioca dužnosti predsjedavajućeg izabran je republikanac iz Sjeverne Karoline Patrick McHenry.

Predstavnički dom će biti bez predsjedavajućeg najmanje nedjelju. Više republikanaca navelo je da planiraju da o mogućem McCarthyjevom nasljedniku razgovaraju 10. oktobra, dok je glasanje planirano za dan kasnije.

McCarthyjevi republikanski saveznici u utorak su pokušali da da blokiraju glasanje o smjeni predsjedavajućeg, ali njihov prijedlog nije imao dovoljnu podršku.

"Ako bih računao koliko puta je neko želio da me obori, davno me ne bi bilo", rekao je McCarthy novinarima u utorak ujutro.

Tokom debate, Gaetz i njemu bliski kongresmeni kritikovali su McCarthyja zato što se oslonio na glasove demokrata da usvoji mjeru za privremeno finansiranje vlade kojom je prošle nedjelje spriječeno njeno djelimično zatvaranje.

Pristalice McCarthyja, među kojima su bili i neki najkonzervativniji kongresmeni, poručili su da je sada već bivši predsjedavajući uspješno ograničio potrošnju i pomogao da se proguraju drugi konzervativni prioriteti, iako demokrate kontrolišu Bijelu kuću i Senat.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries predložio je svojim kolegama da glasaju o McCarthyjevoj smjeni.

"Imajući u vidu njihovu nespremnost da raskinu sa MAGA ekstremizmom na istinski i sveobuhvatan način, demokratski lideri glasaće ZA", naveo je Jeffries u pismu demokratama uoči glasanja.

McCarthy je u ponedeljak veče razgovarao sa Jeffriesom kojem je, kako je naveo, rekao: "Vi radite što god mislite da treba. Razumijem politiku. Razumijem stavove ljudi. Istinski vjerujem u instituciju Predstavničkog doma - ako izglasate smjenu predsjedavajućeg koji ima podršku 99 posto svojih kolega, koji je držao vladu otvorenom i platio trupe, onda mislim da smo u veoma lošoj poziciji kada je riječ o načinu na koji vodimo Kongres."

Gaetz je zatražio McCarthyjevom ostavku nekoliko dana nakon što je predsjedavajući, zahvaljujući glasovima demokrata, uspio da usvoji prijedlog za privremeno finansiranje vlade i izbjegne njeno djelimično zatvaranje.

Njegova smjena u suštini će zaustaviti usvajanje zakona u Predstavničkom domu, u trenutku kada vladi ponovo prijeti zatvaranje 17. novembra ako Kongres ne usvoji budžet.

Iz Bijele kuće je saopšteno da se nada da će Predstavnički dom brzo izabrati predsjedavajućeg, koji je drugi u redu da zamijeni predsjednika poslije potpredsjednice SAD.

McCarthy, republikanac iz Kalifornije, za predsjedavajućeg je izabran u januaru nakon više rundi glasanja tokom kojih je bio suočen sa protivljenjem Gaetza i drugih konzervatvnih republikanca.

Na kraju je izabran zato što je pristao na ustupak da jedan član Predstavničkog doma može da zatraži glasanje o smjeni predsjedavajućeg.

Policija je došla poslije prijave da se čuju pucnjava i krici oko pola dva ujutru na jugu Philadelphije. Našli su novinara Josha Krugera sa sedam prostrijelnih rana u grudima i stomaku onesviještenog na ulici ispred kuće. Odvezli su ga u bolnicu gdje je nedugo zatim proglašen mrtvim u 2:15 ujutro.

Niko nije uhapšen i još nije poznat motiv, navela je policija. Zvaničnica policije Jasmine Reilly navela je da je rano zaključiti da li je ubijen zbog svog izvještavanja.

"Još smo na početku istrage. Sagledaćemo sve uglove ovog napada, da bismo istražili motive i da privedemo osobu koja je počinila ovo gnusno ubistvo", rekla je ona za Glas Amerike.

Nema znakova nasilnog upada. Policije vjeruje da je neko ušao u kuću novinara, zatim ga upucao u dnu stepenica, ubica je pobjegao, a policija pretpostavlja da je Kruger izašao napolje da traži pomoć susjeda.

"Nadamo se da će policija u ovom slučaju sprovesti opsežnu i brzu istragu, kako bismo saznali motive ubistva", rekla je Katherine Jacobsen, koordinatorica Komiteta za zaštitu novinara za SAD.

Iako nije još jasno da li je motiv ubistva povezan sa njegovim izvještavanjem, ona je navela da je važno iskoristiti ovaj trenutak da se istakne sa kojim se sve opasnostima novinari u Americi suočavaju. Kako je navela, to su prije svega prijetnje na internetu. Ubistva novinara u Americi su rijetka.

Dok je Komitet zaštitu novinara samo u 2022. godini zabilježio 67 ubistava novinara, u Sjedinjenim Državama je dokumentovao 17 slučajeva od kada je počeo da prati ubistva 1992. Od tih 17 slučajeva, ne uključujući Krugera, Komitet je za 15 potvrdio da imaju veze sa profesijom novinara.

Prije nego što se vratio novinarstvu 2021, radio je za gradske vlasti Philadelphije oko 5 godina, kao direktor za komunikacije i portparol gradske Kancelarije za usluge beskućnicima.

Nagrađivan je kao slobodan novinar, a radio je za dnevnik Philadelphia Inquirer, the Philadelphia Citizen and LGBTQ Nation na raznim temama, od LGBTQ zajednice do gradske i državne politike.

Na Krugerovom sajtu piše da je "poznat po tome što je doživio iskustva sa beskućništvom, HIV, philadelphijskom sivom ekonomijom, traumama i siromaštvom, kroz svoje tekstove i komentare".

"Svi ti tabui, on je tako mislio, samo su dio ljudskih stanja, kao što su nekima večere, sport i rate za kola, i želio je da da glas ljudima za razne nevolje koje prešutkuju u agoniji", naveo je njegov bivši urednik u nedeljniku Philadelphia Weekly Stephen Segal.

Krugerova smrt je razorila one koji su sa njim radili, kao i Segala, koji ga je upoznao prije deset godina, kada mu je bio urednik. Kruger je došao godinu dana pošto je bio beskućnik i riješen da napravi karijeru od pisanja.

"Josh je već bio nadareni pisac kada sam ga upoznao. Pomaganje njemu da razvije novinarski talenat i da radimo na pričama koje su zaista važne ljudima je jedno od najvažnijih poglavlja u mom životu kao urednika. Užasno sam tužan zbog njegove smrti. Zahvalan sam što mi je bio prijatelj", naveo je Segal.

Kruger je bio biciklista i vjernik. Živio je starim jednozubim mačorom Masonom.

Gradonačelnik Philadelphije Jim Kenney naveo je da je tužan i šokiran zbog ubistva Krugera.

"Kruger je mnogo brinuo o našem gradu i stanovnicima, što se vidjelo i kad je bio na javnoj funkciji i po njegovim izvješajima. Njegova inteligencija, kreativnost, strast i duh su blistali u svemu što je radio, i ta svjetlost se prerano ugasila", naveo je gradonačelnik.

Bez obzira na to da li je Kruger ubijen zbog svog posla, Jacobsen navodi da njegova smrt i dalje ima ozbiljan odjek u medijskoj zajednici u i van Philadelphije.

"Svaki put kada je ugrožen novinar, na bilo koji način, čak i da nije u znak odmazde za izvejštavanje, to proizvodi osjećaj straha", navela je Jacobsen.

U saopštenju VJT se navodi da je Radoičić saslušan zbog sumnje da je sa, za sada, više nepoznatih lica, izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Radoičić je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mesta Banjska u kojem su ubijeni jedan pripadnik Kosovske policije i trojica napadača.

MUP Srbije danas je saopštio da je Radoičić priveden u Beogradu, da mu je određen pritvor od 48 sati i da je izvršen pretres njegovog stana i drugih prostorija.

U saopštenju Tužilaštva se dodaje da je nakon saslušanja sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predloženo da se zbog opasnosti od bjekstva, Radoičiću odredi pritvor.

Radoičića su vlasti u Prištine označile kao organizatora napada u Banjskoj u kojem su ubijeni jedan policajac i trojica napadača. Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da je on imao podršku zvaničnog Beograda, što su vlasti u Srbiji i sam Radoičić negirale.

„Ja, Milan Radoičić, rođen 1978. godine u Peći, na Kosovu i Metohiji, zbog mnogobrojnih spekulacija ovim putem obaveštavam javnost da sam zajedno sa sunraodnicima dana 24. septembra došao na sever Kosova, u selo Banjska. Razlog vraćanja je bio da ohrabrimo srpski narod u pružanju otpora teroru Kurtijevog režima i zaštiti srpskog stanovništva”, pročitao je advokat Goran Petronijević Radoičićevu izjavu četiri dana poslije napada.

Poslije napada na policiju, naoružana grupa je upala u manastir Banjska iz kojeg se kasnije povukla. Kosovska policija je vršeći uviđaj, kako je saopšteno iz Prištine, pronašla oružje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija prethodnih dana su tražile od srpskih vlasti da sarađuje u istrazi kosovskih organa, kao i da Beograd ne gomila snage na granici sa Kosovom.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, dan prije hapšenja Radoičića, rekao u intervjuu za CNN, da će svi koji su učestvovali u napadu biti pozvani na odgovornost.

„Srbija će naravno pozvati na odgovornost sve ljude koji su počinili krivična dela, a nađu se na našoj teritoriji. On je dostupan i na našoj teritoriji i tužilaštvo će uraditi svoj posao”, rekao je Vučić za CNN.

On je osudio ubistvo policajca, ali je više puta ponovio tvrdnju da je za nasilje i rast napetosti na Kosovu najdgovornija kosovska vlada.

Premijer Kurti je dan uoči hapšenja Radoičića rekao da je prošlonedjeljni "teroristički napad" u Banjskoj bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova.

"Na osnovu oduzete dokumentacije Policija Kosova potvrdila je da je teroristički napad bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova putem koordinisanog napada na 37 različitih položaja. Uslijedilo bi uspostavljanje koridora ka Srbiji, kako bi se omogućilo snabdijevanje oružjem i trupama", napisao je Kurti na platformi X.