Linkovi

Najnovije

Toliko sankcija Rusiji. Koliki utjecaj one stvarno imaju?

Ruski predsjednik Vladimir Putin sluša ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua tokom njihovog sastanka u Kremlju u Moskvi, 20. februar 2024.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sluša ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua tokom njihovog sastanka u Kremlju u Moskvi, 20. februar 2024.

Toliko sankcija. Još jednom, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija udaraju na Rusiju novim valom sankcija zbog invazije Moskve na Ukrajinu.

Ovog puta, oni dolaze kao odgovor na smrt poznatog kritičara Kremlja Alekseja Navalnog, koji je umro u arktičkoj kaznenoj koloniji prošle nedjelje.

Posljednjom rundom sankcija od petka - koja je uslijedila dan prije druge godišnjice rata - SAD su ciljale više od 4.000 zvaničnika, oligarha, firmi, banaka i drugih. EU je ciljala više od 2.000 ljudi i subjekata, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove saradnike.

Predsjednik Joe Biden kaže da su sankcije osmišljene kako bi Putin platio "još veću cijenu za svoju agresiju u inostranstvu i represiju kod kuće". Ali sankcije nisu bile nokaut udarac Putinovim ambicijama.

Koji je glavni cilj novih sankcija?

Posljednje sankcije usmjerene su na ljude i firme povezane s ruskim sektorom proizvodnje, finansija i uvoza oružja. Na meti su i tri zvaničnika za koje zapadni lideri kažu da su umiješani u smrt Navalnog i druge koje smatraju odgovornima za otmicu i prevaspitavanje ukrajinske djece.

Mnoge od novih sankcija usmjerene su na ruske firme koje doprinose ratnim naporima Kremlja - od proizvođača dronova i industrijskih hemikalija do uvoznika alatnih strojeva. EU također cilja na strane firme za koje zvaničnici kažu da su izvozile robu dvostruke namjene u Rusiju koja bi se mogla koristiti u ratu.

Sankcije ljudima blokiraju njihov pristup imovini u SAD-u i drugim zemljama i uskrajućuju putovanja i poslovanja na Zapadu. Također kažnjavaju one koji posluju sa sankcionisanim osobama ili kompanijama.

Kako su sankcije povezane sa smrću Navalnog?

Američki State Department cilja na trojicu ruskih zvaničnika za koje tvrdi da su povezani sa smrću Navalnog. Među njima je i zamjenik direktora ruske Federalne kazneno-popravne službe, kojeg je Putin unaprijedio u čin general-pukovnika u ponedjeljak, tri dana nakon smrti Navalnog.

Sankcije zabranjuju trojici muškaraca da putuju u SAD i blokiraju pristup imovini u vlasništvu SAD. Ali malo je vjerovatno da putuju ili imaju imovinu ili porodicu na Zapadu, što čini akciju uglavnom simboličnom. Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby kaže da je potrebno više akcija SAD-a u vezi sa smrću Navalnog.

Velika Britanija je također sankcionirala šest ruskih zatvorskih šefova ove sedmice zaduženih za kaznenu koloniju u kojoj je Navalni umro.

Kako se granica cijene ruske nafte uklapa u sliku?

Saveznici Grupe sedam u decembru 2022. nametnuli su granicu cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu, nadajući se da će ograničiti ruske prihode od fosilnih goriva.

Ministarstvo finansija kaže da je prihod Kremlja od poreza na naftu bio za više od 40 posto manji u prvih devet mjeseci 2023. zbog gornje granice.

Međutim, MMF kaže da je ruska ekonomija i dalje spremna za rast, sa predviđanjem da će BDP porasti za 2,6 posto u 2024.

Stručnjaci za politiku podijeljeni su po pitanju efikasnosti gornje granice cijena. Neki su pozvali na jaču primjenu trenutne politike, smanjenje gornje granice cijena ili čak potpuni embargo na naftu.

Ekonomisti MIT-a Simon Johnson i Catherine Wolfram napisali su u petak za Evropski centar za istraživanje ekonomske politike da bi EU i SAD trebale pojačati primjenu ograničenja.

Zamjenik ministra financija Wally Adeyemo kaže da SAD i njeni saveznici neće sniziti gornju granicu cijena - "radije ćemo poduzeti radnje koje će povećati cijenu" ruske proizvodnje nafte.

Općenito, koliko su sankcije efikasne?

Bidenova administracija priznaje da samo sankcije ne mogu zaustaviti rusku invaziju. Mnogi stručnjaci za politiku kažu da sankcije nisu dovoljno jake — o čemu svjedoči rast ruske ekonomije.

Eswar Prasad, ekonomista Cornella, kaže da će najnovije sankcije "vjerovatno imati ograničenu moć u gušenju ruske ekonomije ili njenih ratnih napora".

Rekao je da su "ventil za bijeg" koji je obezbijedila Kina, sposobnost Rusije da manevrira oko mnogih sankcija i zastoj u Kongresu oko nove vojne pomoći Ukrajini "značajno su narušili simboličku i suštinsku moć takvih sankcija".

Zapad i dalje ima druge opcije koje treba razmotriti u daljem kažnjavanju Rusije.

SAD i Evropa razmatraju korištenje 300 milijardi dolara zamrznute imovine ruske Centralne banke za finansiranje Ukrajine kao reparacije za rat, ali to je pravno složena stvar.

SAD bi također mogle odrediti Rusiju kao državnog sponzora terorizma, što je ideja koja je stekla dvostranačku popularnost u američkom Kongresu.

Kako zaustavljena američka pomoć u Kongresu utječe na ratne napore?

S obzirom da je predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, blokirao glasanje o pomoći koju je Senat usvojio za Ukrajinu i druge zemlje, sankcije su zaglavljene čineći veliki dio teškog posla Amerike u ratnim naporima.

Rusija sada ima odlučujuću prednost u pogledu municije i trupa. Putinove snage imaju prednost od 2:1 u ljudstvu i 5:1 u vatrenoj moći, kaže Dara Massicot, viši saradnik u Carnegie Endowmentu za međunarodni mir.

Ova matematika je problematična za ukrajinsku sposobnost da se bori. Potrebna joj je strana pomoć kako bi obnovila svoje zalihe i izjednačila izglede.

Nove sankcije će u najboljem slučaju ograničiti proizvodnju ruskih fabrika.

Kako sankcije utiču na obične Ruse?

Rusku invaziju na Ukrajinu u početku su neki Rusi naišli na paniku nakon što su zapadne zemlje obustavile letove i rublja je devalvirala, što je navelo neke ljude da čekaju u redovima pred bankomatima kako bi izvadili čvrstu valutu.

To je navelo rusku centralnu banku da poveća svoju ključnu kamatnu stopu na 20 posto kako bi stabilizovala rublju, koja je počela slobodnu padati, povećavajući cijenu zaduživanja.

Ali dvije godine nakon invazije, Putin je još uvijek na vlasti i sankcije još nisu natjerale obične Ruse da zahtijevaju prekid rata. Rusi primjećuju razliku u kvalitetu svog životnog standarda jer se zapadni proizvodi sve više zamjenjuju, a cijene u trgovinama rastu.

Brendovi poput McDonaldsa nestali su iz Rusije da bi ih zamijenila ruska verzija – "Ukusno – to je to". Kamatna stopa u Rusiji je također još uvijek visoka i iznosi 16 posto, a neki ljudi su morali odložiti planove za kupovinu stanova jer ne mogu priuštiti troškove zaduživanja.

Još uvijek je moguće nabaviti robu sa Zapada kao što su iPhone, ali oni sada dolaze na premiju. Putovanje u inostranstvo u Evropu i Sjedinjene Države također je postalo gotovo pretjerano skupo jer sada nema direktnih letova. Rublja je i dalje slaba, što znači da je Rusima sada mnogo skuplje da troše svoj novac u inostranstvu.

Ali, ima dosta Rusa koji ne putuju u Evropu, koji se ne oslanjaju na zapadne proizvode i koji misle da su sankcije dobra stvar jer pomažu Rusiji da postane samodostatna.

Izraelski ratni kabinet pristao dodatne pregovore o prekidu vatre u Kataru

Rafah, 18. februar 2024.
Rafah, 18. februar 2024.

Izraelski ratni kabinet složio se u subotu da pošalje pregovarače u Katar kako bi nastavili razgovore o prekidu vatre i povratku oko 130 talaca koji se drže u Gazi, rekli su zvaničnici i lokalni mediji.

Izraelski delegati vratili su se u subotu s mirovnih pregovora u Parizu gdje su se u petak sastali s katarskim, egipatskim i američkim posrednicima koji su pomogli u sklapanju primirja u novembru tokom kojeg je oslobođeno na desetine Hamasovih zarobljenika u zamjenu za oslobađanje palestinskih zatvorenika.

Ratni kabinet sastao se u subotu kako bi čuo najnovije informacije o pregovorima, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi.

"Vjerovatno postoji prostor da se krene ka sporazumu", rekao je Hanegbi za televiziju N12 News u intervjuu, bez detaljnijeg objašnjenja, prenio je AFP.

Izrael želi oslobađanje svih talaca uzetih u napadima 7. oktobra, počevši od žena, ali Hanegbi je dodao: "Takav sporazum ne znači kraj rata."

Također je naznačio da Izrael neće prihvatiti bilo kakav dogovor između Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije o palestinskoj državi.

Medijski izvještaji pokazuju da su palestinski predstavnici odbacili plan. Dijelovi plana također su u suprotnosti s onim što je Washington zamislio za regiju, a to je rješenje s dvije države koje uključuje nezavisnu palestinsku državu.

Hamas je ranije rekao da će osloboditi preostalih 130 talaca ako Izrael oslobodi hiljade zatočenih Palestinaca i obustavi ofanzivu na Gazu, u kojoj je, kako kažu medicinski zvaničnici, ubijeno skoro 30.000 ljudi.

Washington je pozvao svog saveznika da ne napada Rafah, upozoravajući da će takva ofanziva uzrokovati ogromne civilne žrtve.

Najmanje šest zračnih napada usmjereno je na grad u subotu uveče prema reporteru AFP-a u Rafahu.

Izraelske snage su od petka izvele više od 70 napada na lokacije u Gazi, uključujući Deir al-Balah, Khan Younis i Rafah.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Prvi dinosaurus otkriven prije 200 godina. Sada znamo mnogo više

Skelet Tiranosaurusa reksa u Prirodnjačkom muzeju Washingtonu. (REUTERS/Will Dunham)
Skelet Tiranosaurusa reksa u Prirodnjačkom muzeju Washingtonu. (REUTERS/Will Dunham)

William Buckland, engleski prirodnjak i teolog, prije dvije stotine godina – 20. februara 1824. obratio se Geološkom društvu u Londonu u vezi sa pronalaskom džinovskih kostiju u kamenolomu sela Stonesfield nadomak Oxforda.

Utvrdio je da se radi o ostacima ogromnog gmizavca iz prošlosti – dajući mu ime Megalosaurus, što je značilo veliki gušter. Time je zvanično priznato postojanje prvog dinosaurusa – iako ta riječ neće biti skovana sve do 1840-ih godina.

"Bio je to početak fasciniranosti dinosaurusima. Bucklandova objava inicirala je pronalaske brojnih fosila. Počela je masovna potraga za ostacima dinosaurusa u Engleskoj i šire", izjavio je paleontolog sa Univerziteta u Edinburghu Stev Brusatte.

Tokom protekla dva vijeka proučavanjem dinosaursa stvorena je predstava o izgledu tih bića, njihovom životu, evoluciji i razlozima istrijebljenja. Na planeti Zemlji živjeli su u periodu od prije oko 231 miliona godina do 66 miliona godina - tokom mezozojske ere.

Iza sebe su ostavili ptičje potomke.

Dinosaurus u Prirodnjačkom muzeju u Londonu. (Foto: REUTERS/Maja Smiejkowska)
Dinosaurus u Prirodnjačkom muzeju u Londonu. (Foto: REUTERS/Maja Smiejkowska)

"Naše poimanje dinosaurusa znatno je izmijenjeno u odnosu na vrijeme 19. vijeka. Buckland i drugi prirodnjaci iz tog vremena bili bi iznenađeni našim saznanjima o dinosaursima", kaže paleontolog Emma Nichols iz Prirodnjačkog muzeja Univerziteta Oxford – gdje se nalaze fosili megalosaurusa koje je William Buckland proučavao.

Megalosaurus je pravi primer za to. Buckland je vjerovao da se radi o gušteru dugačkom dvadesetak metara, koji je za kretanje koristio četiri noge i živio je na kopnu ili u vodi, navodi Reuters.

Ljuljanje i jurnjava za plijenom

Naučnici savremenog doba utvrdili su da Megalosaurus nije bio četvoronožni gušter - već je pripadao grupi teropoda koju su činili dinosaurusi mesožderi Tiranosaurus i Spinosaurus visine oko devet metara.

"Ljuljao bi se na zadnjim nogama, jureći za plijenom, koristeći kandžaste gornje udove i oštre zube kako bi savladao svoje žrtve", opisuje Steve Brusatte.

Buckland, kao i ostali njegovi savremenici, nije bio svjestan koliko su davno živjeli dinosaurusi. Vjerovali su da je Zemlja u njihovo vrijeme bila stara svega nekoliko hiljada godina. U današnje vreme jasno je da je Zemlja nastala prije oko 4,5 milijardi godina, a Megalosaurus se njome kretao prije oko 165 miliona godina.

Fotografisanje tokom izložbe posvećene dinosaurusima u Bejrutu. (REUTERS/Jamal Saidi)
Fotografisanje tokom izložbe posvećene dinosaurusima u Bejrutu. (REUTERS/Jamal Saidi)

"Geolozima je nekoliko decenija trebalo da shvate činjenice o tome kada je Zemlja nastala i da je život na njoj evoulirao tokom izrazito dugih vremenskih perioda. Dinosaurusi i drugi otkriveni fosili dali su ogroman podsticaj promjeni razumijevanja položaja, ulozi i mjestu ljudi na Zemlji”, podvukao je Brusatte.

Engleski prirodnjak Richard Owen uvidio je na osnovu proučavanja fosila Megalosaurusa, nađenih u južnoj Engleskoj, kao i dva velika kopnena gmizavaca Iguanodona i Hilaeosaurusa, da su živjeli u grupi koju je nazvao dinosaurija – svom predavanju iz 1841. i publikaciji objavljenoj naredne godine.

Naknadno otkriće fosila Hadrosaurusa i Driptosaurusa, u američkoj državi New Jersey, pokazalo je da su neki od dinosaurusi bili dvonošci. To je promijenilo percepciju da su dinosaurusi podsjećali na nosoroge-reptile. Počevši od 1870-ih, prvi kompletni veliki skeleti dinosaurusa – nađeni prvo na američkom zapadu, zatim u Belgiji i drugdje – ukazali su na prepoznatljivu anatomiju i raznolikost dinosaurusa.

Ptice i pernati dinosaurusi

Šezdesetih godina dvadesetog vijeka, identifikovanje malog dinosaurusa mesoždera - Deinonihusa uzdrmala je do tada utvrđenu naučnu građu – usmjerivši istraživanja u smjeru označenom kao renesansa dinosaurusa. Ispostavilo se da dinosaurusi mogu biti mali i okretni. Neki od njih anatomski su bili veoma slični ranim vrstama pticama, poput Archaeopterik, potvrđujući da su ptice nastale evolucijom pernatih dinosaurusa. Također, to je izazvalo polemike o tome da li su dinosaurusi toplokrvni poput ptica, što je u suprotnosti sa dugogodišnjom percepcijom da se radi o sporim, glomaznim i hladnokrvnim bićima.

Poziranje pored replike skeleta Spinosaurusa u Tokiju. (Foto: REUTERS/Yuya Shino)
Poziranje pored replike skeleta Spinosaurusa u Tokiju. (Foto: REUTERS/Yuya Shino)

"U decenijama nakon toga, više se radilo na istraživanju načina rasta dinosaurusa, na upotrebi savremene tehnologije, rekonstrukciji evolucionih odnosa i biomehaničke funkcije. To je pomoglo stvaranju dinamičnijeg biološkog pogleda na dinosauruse", objasnio je paleontolog sa Univerziteta Maryland Thomas Holtz.

Paleontolozi danas koriste skenere kako bi kreirali digitalne modele mozga i ušiju dinosaurusa, ali i više naučili o njihovim čulima vida, sluha i mirisa. Moguće je utvrditi i njihovu boju, ili pak da li su njihovo perje ili koža dovoljno očuvani da zadrže pigment u ćelijama.

Poznato je više od 2.000 vrsta dinosaurusa, a paleontologija je postala međunarodna nauka. Nalazišta fosila dinosaurusa raštrkana su širom svijeta - u Kini, Argentini, Brazilu, Južnoj Africi i Mongoliji.

"Kada je riječ o otkrićima u vezi sa dinosaurusima posljednjih decenija, jedno od najvažnijih je da su teropodi- dinosaurusi mesožderi imali perje a ne krljušti. Neki od njih su imali veoma raskošno perje, iako nisu bili u mogućnosti da lete", objašnjava paleontolog Hans-Dieter Sues iz Nacionalnog muzeja prirodne istorije Smithsonian u Washingtonu.

Istrebljenje dinosaurusa: Da li je i ko pojeo njihova jaja?

Izumiranje dinosaurusa dugo je zbunjivalo naučnike. Objašnjavano je različitim hipotezama - od vjerodostojnih do naivnih. Prema nekim od njih – sisari veličine rovaca pojeli su jaja dinosaurusa, što je dovelo do njihovog istrebljenja.

Međutim, 1980. istraživači su identifikovali sloj sedimenata čiji se nastanak podudara sa trenutkom kraja doba dinosaurusa. Sadržali su visoku koncentraciju iridijuma, elementa uobičajenog u meteoritima, što ukazuje na udar džinovske stijene u Zemlju.

Skelet dinosaurusa izložen u Švajcarskoj. (AP/Michael Buholzer)
Skelet dinosaurusa izložen u Švajcarskoj. (AP/Michael Buholzer)

Krater Chicxulub na meksičkom poluostrvu Jukatan, širok 180 kilometara kasnije je identifikovan kao mjesto udara asteroida, koji je zbrisao tri četvrtine vrsta na Zemlji, uključujući dinosauruse.

Da li bi dinosaurusi, u slučaju da je asteroid promašio Zemlju, i dalje vladali njome umjesto sisara - pa čak i ljudi koji su, kako se ispostavilo, naslijedili razoreni svijet?

"Skoro sigurno. Sisari su nastali nedugo poslije prvih dinosaurusa, ali su proveli desetine miliona godina u njihovoj sjenci. Dinosaurusi bi morali da se izbore sa eventualnim sušenjem i hlađenjem svijeta, a time i smanjenjem šumskih područja. Čini se da su se te promjene događale dovoljno postepeno da bi dinosaurusi imali priliku da im se prilagode, baš kao i sisari", objašnjava paleontolog Holtz.

Tokom godina mnogo su preciznije procjene veličina različitih vrsta dinosaurusa, uključujući grupu Sauropoda – koja važi za najveću kopnenu životinju koja je hodala Zemljom. Studija iz 2023. zasnovana na dimenzijama kostiju ekstremiteta označila je Argentinosaurusa, visokog oko 35 metara, šampionom teške kategorije sa oko 76 tona.

Međutim, uprkos dva vijeka istraživanja, posao je daleko od završenog.

"Van područja nove tehnologije, još ima brojnih pustara u različitim dijelovima svijeta koje su uglavnom neistražene. Ti regioni će otkriti nove vrste iz doba dinosaurusa. Gotovo sigurno postoje čitave grupe o kojima ništa ne znamo i iščekujemo da budu otkrivene", zaključuje Thomas Holtz sa Univerziteta u američkoj državi Maryland.

Tijelo Navalnog predato njegovoj majci

Stotine Rusa širom zemlje da su na improvizovanim spomenicima polagali cvijeće i plalili svijeće.
Stotine Rusa širom zemlje da su na improvizovanim spomenicima polagali cvijeće i plalili svijeće.

Tijelo ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog predato je njegovoj majci, potvrdili su u subotu najbliži saradnici preminulog ruskog opozicionara.

Ivan Ždanov, direktor fondacije Navalnog za borbu protiv korupcije, objavio je tu vijest na svom Telegram nalogu i zahvalio "svima koji su pozvali ruske vlasti" da vrate tijelo Navalnog njegovoj majci.

Udovica umrlog opozicionara Julija Navalna je u subotu optužila predsjednika Rusije Vladimira Putina da se ruga hrišćanstvu pokušavajući da natjera njegovu majku da pristane na sahranu van očiju javnosti.

Julija Navalnaja je u subotu objavljenom video snimku rekla da majku Navalnog, Ljudmilu, koja želi da preuzme tijelo svog sina, "bukvalno muče ruske vlasti" koje su prijetile da će Navalnog sahraniti u krugu arktičkog zatvora.

Navalni (47), najpoznatiji ruski opozicionar, neočekivano je preminuo 16. februara u zatvorskoj koloniji, što je navelo stotine Rusa širom zemlje da mu se poklone na improvizovanim spomenicima, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća.

Vlasti su uhapsile veliki broj ljudi pokušavajući da suzbiju bilo kakav veći izliv simpatija prema najžešćem Putinovom protivniku, uoči predsjedničkih izbora u martu, na kojima je gotovo izvjesno da će sadašnji predsjednik ponovo pobijediti, piše AP.

U subotu se navršilo devet dana od smrti opozicionog lidera, a to je dan kada pravoslavni hrišćani drže parastos.

Ljudi širom Rusije izašli su da to obilježe i odaju počast Navalnom, okupljajući se u pravoslavnim crkvama, ostavljajući cvijeće na javnim spomenicima, ili održavajući samostalne pomene i proteste.

Moskovljani su stajali u redu ispred gradske crkve Hrista Spasitelja da odaju počast Navalnom, prema fotografijama i video snimcima koje je objavila nezavisna ruska novinska agencija SOTAvision.

Na snimku se takođe vidi ruska policija stacionirana u blizini i policajci koji zaustavljaju nekoliko ljudi radi provjere ličnih dokumenata.

Prema nevladinim organizacijama u subotu je privedeno 27 osoba u devet ruskih gradova zbog izražavanja simpatija prema Navalnom.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je optužbe da je Putin umiješan u smrt Navalnog, nazvavši ih "apsolutno neosnovanim, drskim optužbama na račun šefa ruske države".

Majka Ljudmila Navalna u četvrtak je rekla da su joj istražitelji dozvolili da vidi tijelo svog sina u mrtvačnici u arktičkom gradu Salehard.

Portparol Navalnog Kira Jarmiš napisala je na platformi X da je Ljudmili pokazano ljekarsko uvjerenje u kojem se navodi da je Navalni "umro prirodnom smrću".

Diplomatski pritisak na Moskvu nastavlja da raste zbog smrti Navalnog.

Sjedinjene Države i Evropska unija najavile su 23. februara nove sankcije Rusiji kao odmazdu za smrt Navalnog i drugu godišnjicu invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara.

Erdogan želi da odigra ključnu poslijeratnu ulogu u Gazi

Erdogan želi da odigra ključnu poslijeratnu ulogu u Gazi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Dok se izraelske snage približavaju posljednjem glavnom naseljenom području u Pojasu Gaze, a međunarodni pritisak raste za prekid vatre, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi ključnu ulogu u poslijeratnoj budućnosti palestinske enklave.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG