Linkovi

Top priča SAD

Značajna većina Amerikanaca podržava Bidenovo reagovanje na koronavirus

U vrijeme duboke političke polarizacije u Americi, podrška Bidenovom reagovanju na pandemiju prevazilazi stranačke linije. U cjelini, 70% Amerikanaca podržava korake koje je demokratski predsjednik preduzeo u reagovanju na virus, među kojima je i 44% republikanaca. (Foto: AP)

Kao i većina novoizabranih predsjednika u američkoj istoriji na početku mandata, Džo Bajden (Joe Biden) uživa prilično veliku popularnost i podršku građana.

60% Amerikanaca odobrava njegov rad a još više podržava način na koji reaguje na pandemiju koronavirusa, pokazuje nova anketa koju su sproveli AP i NORC Centar za istraživanja javnih pitanja.

U vrijeme duboke političke polarizacije u Americi, podrška Bidenovom reagovanju na pandemiju prevazilazi stranačke linije. U cjelini, 70% Amerikanaca podržava korake koje je demokratski predsjednik preduzeo u reagovanju na virus, među kojima je i 44% republikanaca.

Biden nailazi na veći skepticizam Amerikanaca kada je riječ o ekonomiji, koja je teško pogođena pandemijom. 55% Amerikanaca odobrava Bidenov pristup ekonomiji do sada, a 63% smatra da je ekonomija u lošem stanju, pokazuje anketa koju su sproveli AP i NORC. Republikanci su manje skloni da podrže Bidena kada je riječ o ekonomiji, nego pandemiji, i samo 17% odborava njegovu fiskalnu politiku.

Manje od dva mjeseca nakon što je stupio na položaj, Biden je najveću pažnju posvetio pandemiji, pozivajući Amerikance da prate stroge mjere socijalnog distanciranja i nošenja maski i obećao da će ubrzati distribuciju vakcina. Takođe je više puta poručio da se ekonomija neće potpuno oporaviti dok se širenje virusa ne dovede pod kontrolu.

Biden je tražio od Kongresa da usvoji plan pomoći pogođenima pandemijom u vrijednosti od 1,9 hiljada milijardi dolara, koji bi obezbijedio direktne isplate pomoći milionima Amerikanaca i ulio novac u budžete državnih i lokalnih vlada. Džon Viljegas, 58-godišnji demokrata iz Ilinoisa koji podržava Bidenovu politiku i u reagovanju na pandemiju i u ekonomiji, jedva čeka da se usvoji paket pomoći. "Pošto su mnoge male firme morale da se zatvore, mnogo ljudi trpi", kaže Viljegas, koji je Bidenov pristup nazvao "zaokretom od 180 stepeni" u odnosu na njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Trump je tvrdio da američka ekonomija ne može da izdrži udarac koji nastaje kada se uvedu restrikcije na poslovanje i putovanja. Najveći strahovi ekonomista su bili smanjeni kada su republikanske države slijedile Trumpov putokaz i suprotstavile se restrikcijama, ali je broj slučajeva COVID19 tada drastično porastao. Više od 520.000 ljudi je preminulo u SAD od virusa tokom prošle godine.

ARHIVA - Građevinski radnici na Menhetnu u Njujorku čekaju u redu da im se izmeri temperatura da bi se vratili na posao posle ručka, 10. novembra 2020.
ARHIVA - Građevinski radnici na Menhetnu u Njujorku čekaju u redu da im se izmeri temperatura da bi se vratili na posao posle ručka, 10. novembra 2020.

Uprkos radikalno drugačijim pristupima vođenju ekonomije za vrijeme pandemije, Bidenov rejting popularnosti u sferi ekonomije je sličan Trumpovom, čiju je ekonomsku politiku od početka pandemije dosljedno podržavalo oko polovine Amerikanaca. Ključna razlika je u tome što je zbog tog nivoa podrške, ekonomija bila Trumpova najjača strana, dok je Bidenu tu podrška relativno slaba u poređenju sa stavovima Amerikanaca o njegovom upravljanju zemljom za vrijeme pandemije, i drugim pitanjima.

Podaci pokazuju da su stranačke podjele i dalje veoma jake u SAD - stavovi Amerikanaca o ekonomiji su se potpuno promijenili od kako je inaugurisan novi predsjednik. U decembru, 67% republikanaca i samo 15% demokrata je opisalo ekonomiju kao dobru. Sada, 35% republikanaca i 41% demokrata pozitivno opisuje ekonomiju. U tom periodu nije bilo mnogo većih promjena u ukupnom ekonomskom rastu ili stopi nezaposlenosti.

Bidenovo reagovanje na pandemiju moglo bi da odredi tok njegovog predsjedničkog mandata i politički kapital, u pokušaju da donese značajne zakone u drugim oblastima. Demokrate ubrzano rade na prijedlozima zakona o investicijama u infrastrukturu, reformi policije i glasačkim pravima.

Biden je takođe obećao da će se uhvatiti u koštac sa problemom klimatskih promjena, i najavio da će nadgraditi veliki zakon o reformi zdravstvene zaštite, donijet u vrijeme kada je bio potpredsjednik Baraka Obame.

Obećanje da će preduzeti odlučne korake donijelo mu je solidni rejting popularnosti u nekim od tih sfera. Na primjer, oko 6 od 10 Amerikanaca kaže da odobrava Bidenov pristup zdravstvenoj zaštiti i rasnim odnosima.

Ukupno, 48% Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u dobrom smjeru, u poređenju sa 37% iz decembra. Anketa takođe pokazuje da 43% Amerikanaca očekuje da će se stvari u zemlji u cjelini popraviti u narednih godinu dana, dok 34% misli da će se pogoršati a 23% vjeruje da će stanje ostati otprilike isto.

Sam Biden namjerno izbjegava da predviđa kada će se život u Americi vratiti u prije-pandemijsku normalu. Iako je obećao da će SAD imati dovoljno vakcina za sve Amerikance do kraja maja, rekao je da će tek krajem godine ili početkom 2022 Amerikanci moći da prestanu da nose maske ili se u potpunosti vratiti normalnim aktivnostima.

Kada je riječ o postavljanju očekivanja građana - Bidenov tim ima sljedeći cilj: obećati manje, ostvariti više nego što je obećano.

SAD: Senat usvojio Bidenov prijedlog paketa pomoći zbog pandemije

USA, Washington, The U.S. Senate passes President Joe Biden's $1.9 trillion COVID-19 relief plan

Američki Senat usvojio je novčani paket pomoći građanima ugroženim pandemijom koronavirusa vrijedan 1,9 hiljada milijardi dolara – koji je predložio aktuelni predsjednik Džozef Bajden (Joseph Biden).

Prijedlog zakona podržalo je 50 članova gornjeg doma američkog Kongresa – dok je protiv glasalo njih 49 i usvojen je nakon dvadeset sedmočasovne rasprave koju su obilježile odlaganja i prepirke.

To zakonsko rješenje ponovo će biti vraćeno u Predstavnički dom na konačno odobrenje poslije čega će biti dostavljeno na potpis predsjedniku Bajdenu – i potom formalno postati zakon.

Poručujemo građanima da pomoć stiže. Naš posao je da pomognemo zemlji da iz olujne svakodnevice pređe u budućnost punu nade”, rekao je Čak Šumer – lider demokratske većine u Senatu.

Poručio je i da očekuje da će Predstavnički dom američkog Kongresa odobriti prijedlog zakona koji je usvojio Senat i da će ga američki predsjednik potpisati do 14. marta - kada ističe federalna pomoć za nezaposlene.

Prijedlog zakona je usvojen pošto su demokrate postigle dogovor sa demokratskim senatorom Džoom Menčinom iz Zapadne Virdžinije o naknadi za nezaposlene.

Republikanci su se protivili Bajdenovom zakonskom prijedlogu i pokušali su da na svoju stranu pridobiju senatora Menčina koji se zalagao za manju naknadu nego njegove demokratske kolege.​

Nakon što se u Senatu, do ranih jutarnjih sati, gotovo 11 sati naglas čitao cjelokupni demokratski zakonski prijedlog od 628 strana na zahtjev republikanskog senatora Rona Džonsona, u petak su bile vidljive stranačke podjele uoči debate o amandmanima koji bi mogli da budu predlagani i tokom predstojećeg vikenda.

Gornji dom američkog Kongresa u petak je odbacio amandman, koji je predložio liberalni senator Berni Sanders, da se minimalna cijena rada na federalnom nivou više nego udvostruči tokom narednih pet godina.

Liberalne i umjerene demokrate u međuvremenu su postigle dogovor o amandmanu koji predviđa da se federalna pomoć za nezaposlene, obuhvaćena zakonskim prijedlogom, smanji na 300 dolara nedeljno, sa predloženih 400.

Dok Kongres raspravlja o novoj ekonomskoj pomoći, Sekretarijat za rad saopštio je da je zapošljavanje u SAD naglo poraslo u februaru, a da je broj poslova povećan za 379.000, što je znatno više od očekivanog.

Međutim, lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer naglasio je da su milioni poslova izgubljeni tokom pandemije i da ljudi ne mogu da plaćaju kirije, zbog čega Vašington mora da preduzme agresivnu akciju.

"Bogati Amerikanci su u veoma dobrom položaju. Međutim, veliki broj ljudi se i dalje suočava sa poteškoćama", naglasio je Šumer.

Republikanski senatori su, za sada, protiv demokratskog prijedloga za koji smatraju da je preskup.

"Naša zemlja je već na putu snažnog oporavka. Već smo na putu da se oporavimo od ove krize, bez nove pomoći", poručio je lider republikanaca Mič Mekonel.

Ako Senat odobri zakonski prijedlog o novoj pomoći zbog pandemije, on će zatim biti vraćen u Predstavnički dom na konačno usvajanje. Donji dom je prethodno usvojio svoju verziju zakonskog prijedloga. Demokrate se nadaju da bi Bajden mogao da ga potpiše prije 14. marta, kada ističu pojedini programi.

S obzirom na to da dvije stranke imaju jednak broj mjesta u Senatu, demokrate su primorane da mijenjaju prijedlog kako bi pridobile podršku svih 50 kolega. To bi zatim omogućilo da potpredsjednica SAD Kamala Harris da odlučujući glas, ako ni jedan republikanski senator ne podrži ponuđeni predlog.

Zakonski prijedlog između ostalog obuhvata finansijska sredstva za vakcine i medicinske zalihe, zatim produženje pomoći za nezaposlene i novu rundu novčane pomoći domaćinstvima, malim preduzećima i državnim i lokalnim vladama. Istraživanja javnog mnijjenja pokazuju široku javnu podršku za Bajdenov prijedlog.

Pandemija koronavirusa je odnijela gotovo 520.000 života u Americi, dok su milioni ostali bez posla.

Rast broja radnih mjesta u SAD veći od očekivanog

ARHIVA - Oglas o zapošljavanju u San Francisku, u Kaliforniji, (Foto: AP/Jeff Chiu, File)

Broj radnih mjesta u Sjedinjenim Državama se u februaru povećao više od očekivanog u svijetlu pada novih slučajeva Covid 19, ubrzane vakcinacije i dodatne vladine pomoći, što je dovelo do snažnijeg oporavka tržišta rada na kojem se očekuju dodatni rast narednih mjeseci. 

Prošlog mjeseca je dodato 379.000 radnih mjesta nakon rasta od 166.000 u januaru, saopštio je u petak Sekretarijat za rad. U decembru, broj radnih mjesta pao je prvi put za osam mjeseci. Ekonomisti, s kojima je razgovarala agencija Reuters, predviđali su da će u februaru biti 182.000 više radnih mjesta.

Stopa nezaposlenosti pala je na 6,2 odsto sa 6,3 procenata u januaru.

Najnoviji izvještaj o zapošljavanju je takođe podsjetnik da je ekonomski oporavak u Americi, koja je ušla u drugu godinu pandemije koronavirusa, ipak veoma spor, dok su milioni Amerikanaca i dalje bez posla.

Šef Federalnih rezervi Džerom Pauel u četvrtak je bio optimista u pogledu situacije na tržištu rada, ali je upozorio da je malo vjerovatno da će ove godine biti povratka na puno zapošljavanje.

Tržište rada sporo reaguje na smanjenje dnevnog broja zaraženih i hospitalizacija, koje je doprinijelo povećanju potrošnje u januaru i podstaklo ekonomiste da povećaju procentu rasta u prvom kvartalu.

Iako su milioni nezaposleni, kompanije i dalje teško pronalaze radnike, što doprinosi usporenom rastu zapošljavanja. Zbog pandemije, pojedini radnici oklijevaju da se vrate na posao u strahu da bi mogli da budu izloženi koronavirusu.

Pandemija je disproporcionalno pogodila žene koje su primorane da napuste poslove da bi se brinule o djeci, s obzirom na to da je nastava u mnogim školama i dalje na internetu.

Prema podacima Biroa za statistiku, oko 10 miliona majki koje žive sa djecom školskog uzrasta nije aktivno radilo u januaru, što je 1,4 miliona više u odnosu na isti period prošle godine.

Ekonomisti vjeruju da će se oporavak tržišta rada ubrzati tokom proljeća i ljeta, sa povećanjem broja vakcinisanih građana, a očekuje se da će rastu broja poslova doprinijeti i novi paket pomoći od 1,9 milijardi dolara koji se trenutno razmatra u Kongresu.

Republikanci traže promjene izbornih zakona poslije rekordnog odziva birača 2020.

Birači dolaze na biračko mesto u Atlanti u Džordžiji, 5. januara 2021, na drugom krugu izbora za senatore te države.

Mjesecima poslije rekordnog odziva američkih birača koji je doveo demokrate to pobjede na izborima 2020 i donio im kontrolu nad Bijelom kućom i oba doma Kongresa, republikianci pokušavaju da promijene izborne zakone u državnim skupštinama širom zemlje.

U državi za državom, republikanci pokušavaju da ograniče mogućnosti za rano glasanje i glasanje poštom, koje su Amerikanci masovno koristili prošle godine, i to posebno - glasači demokrata.

Država Ajova, u centralnom dijelu Amerike, je jedan od prvih primjera tog trenda. Više od 2 miliona stanovnika Ajove registrovalo se da glasa na opštim izborima 2020, što je rekord u državi čija je ukupna populacija nešto veća od 3,1 milion.

Od 1,7 miliona birača koji su glasali u Ajovi prošlog novembra, više od milion je glasove poslalo poštom - što je takođe rekord, pošto su mnogi izbjegavali da odu na birališta za vrijeme pandemije.

Bivši predsjednik Donald Trump, republikanac, pobijedio je u Ajovi ali je izgubio na nacionalnom nivou od demokrate Joe Bidena.

Sada su republikanci, koji kontrolišu državnu skupštinu Ajove, usvojili zakon kojim se ograničava rano glasanje lično, i skraćuje vrijeme dozvoljeno za podnošenje zahtjeva za glasanje poštom. Republikanci tvrde da bi duže vrijeme na raspolaganju moglo da poveća nepravilnosti i lažno glasnaje, iako nema dokaza da se tako nešto dogodilo na izborima 2020.

"Republikanci: Ovo je poboljšanje"

“Pitanje koje najčešće dobijam je - zašto?", kazao je republikanac Bobi Kaufman, član državne skupštine Ajove, tokom debate o zakonu krajem februara. "Zašto to radimo izbornom zakonu? Zar ne mislite da smo imali uspješne izbore 2020? Da, mislim. Da li mislite da se u Ajovi dogodilo mnoštvo prevara na prošlim izborima? Ne, ne mislim. Ali posao državnih komiteta je da obezbijede integritet izbora. Prave se izmjene na bolje, i to je tačno ono što danas radimo."

Ono što republikanci promovišu kao sprječavanje potencijalnih izbornih neregularnosti, demokrate vide kao gušenje biračkih prava koje će nesrazmjerno pogoditi manjine i druge grupe demokratski orijentisanih birača, koje ponekad imaju poteškoće da izađu na birališta na sam izborni dan.

"Građani Ajove se protive ovom zakonu i od nas očekuju da se postaramo da bude lako da se glasa a teško da se manipuliše glasovima", objasnio je svojim kolegama demokrata Erik Gjerde na sjednici uoči glasanja o predloženim mjerama. "Želimo da sloboda glasanja bude što je moguće jednostavnija za svakog birača u Ajovi. U zajednici koju predstavljam živi mnogo ljudi koji rade više poslova, koji su roditelji, i potrebna im je fleksibilnost da glasaju kada imaju vremena za to."

Demokrate nisu uspele da spriječe republikance u Ajovi i zakon je usvojen u oba doma državne skupštine uz jedinstvenu, republikansku većinu. Ta država nije jedinstven slučaj i demokrate dižu uzbunu.

ARHIVA - Džon Osof obraća se novinarima na dan drugog kruga izbora za Senat u Džordžiji, 5. januara 2021.
ARHIVA - Džon Osof obraća se novinarima na dan drugog kruga izbora za Senat u Džordžiji, 5. januara 2021.

Na nedavnom pretresu u Vašingtonu, novoizabrani demokratski senator iz Džordžije Džon Osof rekao je da bi novi zakonski prijedlog u njegovoj državi spriječio glasanje manjina, nesrazmjerno u odnosu na druge kategorije birača.

Osof je rekao da bi zakon "na primjer, otežao građanima Džordžije da glasaju, i okončao rano glasanje u nedelju, koje odgovara crncima i biračima iz radničke klase."

"Nema racionalnog razloga"

Izborni posmatrači kažu da su Džordžija i Ajova među nekoliko desetina država u kojima republikanci pokušavaju da promijene izborne zakone. Kažu da nije slučajno što se to događa neposredno poslije izbornih pobjeda demokrata.

“Prilično je široko rasprostranjeno", izjavila je za Glas Amerike u nedavnom intervjuu preko Skajpa Mišel Kanter Koen, savjetnica Centra za pravedne izbore.

“Mene, koja već izvesno vrijeme radim u oblasti glasačkih prava ne iznenađuje što je došlo do reakcije poslije visokog odziva na izborima."

Centar za pravedne izbore je neprofitna, nestranačka organizacija koja se bavi glasačkim pravima i reformom registracije na izborima. Kanter Koen kaže da joj je teško da razumije mnoge od promjena koje se trenutno razmatraju po državnim skupštinama.

“Nema ponuđenog racionalnog objašnjenja za te promjene", izjavila je za Glas Amerike. "Nije da, na primjer, postoji problem s tim da birališta budu otvorena do 9 umjesto do 8. U stvari, radnicima koji rade dugo radno vrijeme možda jedino odgovara da glasaju u to vrijeme."

Drugi kažu da je teško predvideti konačni rezultat republikanskih inicijativa.

Mnogo stvari čiji je cilj bio da se objektivno suzbiju glasačka prava je, umjesto toga, razbjesneio ljude koji su se onda pojavili u rekordnom broju", primjećuje Džesika Hjuzman, direktorka Voutbit, nezavisne, nestranačke medijske organizacije koja prati integritet izbora.

Ona kaže da su neke od predloženih reformi praktične i da nisu problematične.

“Ima mnogo država, na primjer, u kojima je rok za prijavu za glasanje poštom bio nerealistično blizu izbora. Tako da administratori jednostavno nisu imali vremena da pošalju glasačke listiće biračima kako bi ovi mogli da ih popune i vrate", izjavila je Hjuzman za Glas Amerike preko Skypea.

“Ali svakako nema potrebe da se promijene široki dijelovi izbornog sistema, kao što se sada pokušava. Vidite države kako vrše preteranu korekciju u odnosu na pominjane probleme sa izbora 2020, koji nisu bili stvarni, kako bi zadovoljili najekstremni dio svoje baze."

Reforma izbornog zakona u Ajovi sada čeka potpis republikanskog guvernera te države. To je prva u, kako Hjuzman kaže, mogućem talasu promjena zakona u više država, uoči izbora za Kongres 2022, koji će odlučiti koji će dio Bajdenovih ciljeva u drugoj polovini mandata moći da se zaista realizuje i pretvori u zakone.

SAD: Pojačano obezbjeđenje na Capitol Hillu zbog mogućeg upada ekstremista u Kongres

Policija je upozorila na moguć upad ekstremista u Kongres

Policija Capitol Hilla saopštila je da je ozbiljno shvatila obavještajne podatke o potencijalnom organizovanom upadu militantnih grupa u Kongres u četvrtak.

"Pojačali smo obezbjeđenje, uključujući i fizičke barijere, ali i veći broj policajaca, kako bismo osigurali da Kongres i građani budu zaštićeni. Radimo sa lokalnim, državnim i federalnim agencijama kako bismo otklonili bilo kakvu prijetnju", navodi se u saopštenju.

Nadležni su saopštili da desni ekstremisti koji su planirali upad u Kongres pripadaju grupi pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji su 6. januara upali u Kongres kako bi spriječili potvrdu pobjede Joe Bidena na predsjedničkim izborima.

U desničarskim teorijama zavjere 4. mart se pominje kao dan kada će bivši predsjednik Donald Trump, koji je poražen na izborima 3. novembra, položiti zakletvu za drugi mandat.

Predstavnički dom američkog Kongresa otkazao je planiranu sjednicu u četvrtak poslije upozorenja policije Kapitola da je moguć upad militantne grupe u zgradu, po ugledu na nerede u Kongresu 6. januara.

Predstavnički dom je trebalo da raspravlja o prijedlogu zakona o reformi policije. Ali, jedan od članova tog tijela je rekao da upozorenje policije, bazirano na podacima obavještajnih službi, predstavlja veliki rizik i da su zato izmijenjeni planovi.

Nadležni su saopštili da desni ekstremisti koji su planirali upad u Kongres pripadaju grupi pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji su 6. januara upali u Kongres kako bi spriječili potvrdu pobjede Joe Bidena na predsjedničkim izborima.

Policija Kapitol hila nije imenovala organizaciju, već ju je nazvala "neidentifikovanom militantom grupom."

4. mart je datum koji se pominje u desničarskim teorijama zavjere kao dan kada će bivši predsednik Donald Trump, koji je poražen na izborima 3. novembra, položiti zakletvu za drugi mandat.

ARHIVA: Policija baca suzavac na masu Trampovih pristalica tokom nereda 6. januara 2021. za vreme potvrde rezultata predsedničkih izbora.
ARHIVA: Policija baca suzavac na masu Trampovih pristalica tokom nereda 6. januara 2021. za vreme potvrde rezultata predsedničkih izbora.

Rulja Trampovih pristalica, u kojoj je, prema saopštenju nadležnih, bilo više desničarskih ekstremista, upala je u zgradu Kongresa 6. januara, i poremetila formalnu potvrdu pobjede predsjednika Joe Bidena na Trampom. U neredima je poginulo petoro ljudi, među kojima i jedan policajac. Među uhapšenima su bili članovi desničarskih organizacija Ponosni momci i Čuvari zakletve.

U saopštenju policije Kapitola ističe se da je već "uvela značajne promjene i pojačala mjere bezbjednosti" u Kapitolu, gdje su smješteni Predstavnički dom i Senat. Još se ne zna da li su te promjene uvedene povodom najnovije prijetnje, ili su u pitanju mjere koje su već na snazi poslije nereda 6. januara.

U utorak, šef protokola Predstavničkog doma Timoti Blodžet obavijestio je sve članove Kongresa o mogućoj bezbjednosnoj prijetnji od četvrtka do subote, koja se odnosi na potencijalne proteste i demonstracije u vezi sa događajem koji neki opisuju kao "pravi dan inauguracije".

Već skoro cijeli vijek, inauguracija američkih predsjednika se održava 20. januara, što je bio slučaj i sa Bajdenom, koji je položio zakletvu ispred Kapitola. 4. mart u prošlosti je bio datum polaganja predsjednikove zakletve.

General: Pentagon oklijevao da pošalje Nacionalnu gardu

Sekretarijatu za odbranu je bilo potrebno više od tri sata da pošalje Nacionalnu gardu tokom smrtonosnog upada u kompleks Kapitola, uprkos hitnom zahtjevu policije da se pošalju pojačanja, posvjedočio je u srijedu u Kongresu general-major Vilijam Volker, komandant Nacionalne garde za prijestonicu Vašington.

Volker je senatorima rekao da je tadašnji šef policije Kapitola zatražio vojno pojačanje tokom razgovora u 1:49 popodne po lokalnom vremenu, ali da je tek u 5 popodne informisan da je Pentagon odobrio zahtjev, navodi se u izvodima iz njegovog svjedočenja. Pripadnici Nacionalne garde, koji su čekali u autobusima, su zatim krenuli ka Kapitolu.

Tokom nemira i protesta zbog rasne nepravde, koji su potresali američke gradove prošlog proljeća, raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde je odmah odobreno, podsjetio je Volker. Dodao je da su, dok su lokalni zvaničnici tražili pomoć, vojni zvaničnici izrazili zabrinutost kako će u javnosti izgledati pojačano prisustvo garde u kompleksu Kapitola.

"Vojni lideri su tokom razgovora prenijeli zvaničnicima da ne bi bilo dobro imati uniformisane pripadnike Nacionalne garde u kompleksu Kapitola", rekao je Volker na pretresu u Senatu, drugom o događajima 6. januara.

Dok je Volker iznio tvrdnje o odloženom slanju Nacionalne garde, drugi vojni zvaničnik je naveo da su lokalne vlasti u Vašingtonu nekoliko dana ranije navele da takva podrška nije potrebna.

Na prošlonedeljnom pretresu, zvaničnici zaduženi za bezbjednost u Kongresu krivili su jedni druge, kao i federalne agencije, za nedovoljnu pripremljenost za napad Trumpovih pristalica.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG