Olaf Scholz

Ovaj 66-godišnjak je njemački kancelar od decembra 2021. Socijaldemokrata lijevog centra ima bogato iskustvo u vladi, budući da je prethodno bio gradonačelnik Hamburga i njemački ministar rada i finansija.

Kao kancelar, brzo se našao u suočavanju s neočekivanim krizama. Pokrenuo je napore da modernizuje njemačku vojsku nakon ruske invazije na Ukrajinu i učinio Njemačku drugim najvećim dobavljačem oružja za Ukrajinu. Njegova vlada spriječila je energetsku krizu i pokušala se suprotstaviti visokoj inflaciji.

Ali njegova trostranačka koalicija postala je ozloglašena po sukobima i raspala se u novembru dok je raspravljala o tome kako revitalizirati ekonomiju — najveću evropsku, koja je oslabila u posljednje dvije godine.

Friedrich Merz

Njemački 69-godišnji opozicioni lider bio je favorit u predizbornoj kampanji, a njegov blok desnog centra Unija vodi u anketama.

Postao je lider svoje stranke Hrišćansko-demokratske unije nakon što je dugogodišnja kancelarka Angela Merkel – bivša rivalka – odstupila 2021. godine.

Merz je svoju stranku odveo u konzervativnijem smjeru. U predizbornoj kampanji, on je suzbijanje neregularnih migracija stavio u centralno pitanje. Merzu nedostaje iskustvo u vladi.

Pridružio se Evropskom parlamentu 1989. prije nego što je pet godina kasnije postao poslanik u Njemačkoj. Nekoliko godina nakon 2009. godine napravio je pauzu od aktivne politike, radeći kao advokat i na čelu nadzornog odbora njemačke podružnice BlackRockovog investicijskog menadžera.

Robert Habeck

Ovaj 55-godišnjak je kandidat ekologa Zelenih. On je i trenutni njemački vicekancelar i ministar ekonomije i klime, odgovoran za pitanja energetike.

Kao ko-lider Zelenih od 2018. do 2022, predsjedavao je dok je popularnost stranke rasla, ali se 2021. povukao kako bi dozvolio Annaleni Berbock, sada ministrici vanjskih poslova Njemačke, da se prvi put kandiduje za kancelarku.

Habeckov dosije kao ministra izazvao je različite kritike, posebno plan koji je njegovo ministarstvo izradilo za zamjenu sistema grijanja na fosilna goriva zelenijim alternativama koje su produbile podjele u vladi.

Alice Weidel

Ova 46-godišnjakinja je prva ponuda krajnje desničarske, antiimigrantske Alternative za Njemačku, ili AfD, za najviši položaj u zemlji.

Ekonomista po obrazovanju, Weidel se pridružila stranci ubrzo nakon što je osnovana 2013. Ona je suvoditeljica poslaničke grupe svoje stranke od kada je stranka prvi put osvojila mjesta u nacionalnom parlamentu 2017.

Ona je suvoditeljica same stranke od 2022, zajedno s Tinom Chrupalom. U decembru je nominirana kao kandidatkinja za kancelara — iako druge stranke kažu da neće raditi s AfD-om, tako da ona trenutno nema realan put do čelnog mjesta.

Na pitanje da li bi Ukrajina jednog dana mogla da se pridruži Evropskoj uniji, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: "To je suvereno pravo svake zemlje".

"Govorimo o integracijskim i ekonomskim integracionim procesima. I ovdje, naravno, niko ne može ništa da diktira bilo kojoj zemlji i mi to nećemo da radimo", rekao je Peskov.

Peskov je, međutim, dodao da je pozicija Rusije bila drugačija kada je u pitanju pridruživanje Ukrajine vojnim savezima.

"Postoji potpuno drugačiji stav, naravno, o pitanjima vezanim za sigurnost koja se odnose na odbranu ili vojne saveze", rekao je Peskov.

Plan, prema izvještaju egipatskih državnih novina Al-Ahram, predviđa uspostavljanje "sigurnih područja" unutar teritorije gdje bi Palestinci privremeno boravili dok egipatske i druge međunarodne građevinske firme uklanjaju ruševine i obnavljaju infrastrukturu.

Tri sigurne zone bile bi određene unutar Gaze prema planu tokom početnog šestomjesečnog perioda. Izgradile bi se mobilne kućice i skloništa i pristizala bi humanitarna pomoć.

Projekat obnove – za koji se očekuje da će trajati pet godina – također bi obezbijedio desetine hiljada radnih mjesta za stanovnike Gaze, rekao je egipatski zvaničnik za AP.

Dva egipatska zvaničnika i arapski i zapadni diplomati rekli su za AP da Kairo razgovara o planu sa zvaničnicima u Evropi, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Moguća pitanja finansiranja su visoko na dnevnom redu.

Dana 4. februara, Trump je rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući da će "SAD preuzeti Pojas Gaze i mi ćemo to uraditi kako treba. Mi ćemo ga posjedovati".

Trump je rekao da će Palestinci koji trenutno žive tamo biti trajno preseljeni u arapske zemlje u regiji i da će Sjedinjene Države predvoditi napore da se Gaza pretvori u "Rivijeru Bliskog Istoka".

Više od 2,3 miliona ljudi živi u Pojasu Gaze, iako je većina raseljena nakon 16 mjeseci napada izraelske vojske, koja je obećala da će iskorijeniti uticaj Hamasa – organizacije koju su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku i koja je vladala tim područjem.

Palestinci su odlučno izjavili da neće napustiti svoju domovinu.

Medijski izvještaji navode da Saudijska Arabija predvodi hitne napore arapskih nacija da razviju plan za Gazu kako bi se suprotstavili Trumpovom prijedlogu. Egipat, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su uključeni u te napore.

Egipat, Jordan i druge arapske nacije odbacile su pozive da prime stanovništvo Gaze.

Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara na turneju po Bliskom Istoku, izrazio je punu podršku ratnim ciljevima Izraela u Pojasu Gaze i rekao da se to "mora iskorijeniti".

"Dok god (Hamas) postoji kao sila koja može vladati ili kao sila koja može upravljati ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć", rekao je Rubio na zajedničkoj konferenciji za novinare s Netanyahuom 16. februara.

Izrael i Hamas postigli su sporazum o prekidu vatre koji je uglavnom okončao borbe koje su izazvane invazijom ekstremističke grupe na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojoj je ubijeno oko 1.200 ljudi.

Ali primirje je i dalje krhko, čak i dok Hamas oslobađa izraelske taoce u zamjenu za oslobađanje zatvorenih Palestinaca iz Tel Aviva.