Linkovi

Bijela kuća predstavila prijedlog budžeta od 6000 milijardi dolara


USA, Washington, proposal of the 2022 budget by US president and his administration

Agencija Reuters izvijestila je da Bijela kuća smatra da je aktuelni trenutak pravo vrijeme za to jer su troškovi pozajmljivanja povoljni, dok bi deficit mogao biti smanjivan u kasnijem periodu.

Bijela kuća je predstavila prijedlog budžeta u iznosu od šest hiljada milijardi dolara kojim je planirano povećanje potrošnje za razvoj infrastrukture, obrazovanja i borbe protiv klimatskih promjena.

Prijedlog budžeta demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena suočen je sa snažnim protivljenjem republikanaca, koji nastoje da zaustave politiku potrošnje američke administracije, kao i planove za povećanje poreza imućnijim građanima i velikim korporacijama.

Plan za narednu fiskalnu godinu predviđa potrošnju od šest hiljada milijardi i prihode od 4,17 hiljada milijardi dolara - što je, kada je o izdacima riječ, povećanje od 36,6% u odnosu na 2019.

Deficit bi iznosio 1,84 hiljada milijardi dolara, manji u odnosu na posljednje dvije godine usljed pandemije COVID19, ali veći u odnosu na 984 milijarde dolara iz 2019.

Zvaničnici Bijele kuće ukazali su da je četiri hiljade milijardi dolara predloženog budžeta namjenjeno rješavanju, kako je navedeno istorijskog problema nejednakosti, klimatskih promjena, kao i omogućavanju potpuno besplatnog obrazovanja u narednih petnaest godina - dok bi veća poreska izdvajanja počela da se umanjuju na deficitima poslije 2030. godine.

Sesilija Rauz, predsjedavajuća Savjetom ekonomskih konsultanata predsjednika Bidena, ukazala je da je prijedlog budžeta usmjeren na budućnost i da američka administracija prihvata deficit u okolnostima niskih kamatnih stopa – kako bi se realizovala ulaganja u ekonomiju. Ona smatra da će u narednim godinama deficit biti ispod dvije hiljade milijardi dolara.

"To je naglo odstupanje od neplaćenih poreskih olakšica pod prethodnom administracijom, što je pogoršalo naš dugoročni fiskalni problem. Najznačajniji test našeg fiskalnog stanja su kamate na dugove. To nam govori da li dugovanje opterećuje ekonomiju i blokira investicije”, ukazala je Sesilija Rauz.

Precizirala je i da bi ekonomija mogla da iskusi kratkoročne inflatorne udare, podstaknute naglim rastom, dodavši da očekuje da će se inflacija vremenom smanjiti na godišnju stopu od oko 2 odsto.

Administracija smatra da bi povećana ulaganja podstakla ekonomski rast u Sjedinjenim Državama. Trenutna, konzervativinije orijentisana prognoza Bijele kuće, predviđa rast Bruto domaćeg proizvoda od 2 procenta 2031. godine, u poređenju sa procjenama Federalnih rezervi koje iznose 1,8 odsto.

Objavljeni prijedlog Bidena i administracije koju predvodi, agencija Reuters vidi kao fiskalni plan njegovih političkih prioriteta, navodeći da slijede višemjesečni pregovori sa Kongresom – tijelu koje treba da ga odobri.

Zaokret u odnosu na prošlost

Predviđeno je da se troškovi na federalnom nivou u narednoj deceniji uvećaju i budu 8,2 hiljade milijardi dolara do 2031, piše New York Times. Dio tog novca, 2,3 hiljade milijardi, namijenjen je infrastrukturi, a 1,8 milijardi dolara za pomoć porodicama, iako nijedan od ovih prijedloga još nije usvojen u Kongresu.

Veliki dio novih troškova trebalo bi da se isplati od povećanja poreza na bogate i korporacije. Administracija projektuje da će deficit federalne vlade biti više od 1,3 hiljada milijardi dolara godišnje u narednoj deceniji, prije nego što se budžet vrati u normalu.

Budžet je važan pokazatelj predsjednikove politike, ali zadnju riječ ima Kongres koji odlučuje da li će biti usvojen i kako će se novac trošiti. Demokrate trenutno imaju tijesnu većinu u oba doma Kongresa, ali i republikanci imaju dosta primjedbi na prijedlog o povećanju poreza.

Biden je, govoreći u četvrtak u Klivlendu o investicijama, rekao da je sad vrijeme da se ulaže u budućnost.

Administracija je u aprilu objavila detaljan plan trošenja novca u 2022, kao i plan diskrecionih trošova.

Taj budžet predstavlja oštar zaokret u odnosu na politiku Donalda Trumpa, koji je tražio smanjenje troškoa za vladine agencije. Recimo, Sekretarijat za obrazovanje po Bidenovom planu dobija 41 odsto novca više, a Sekretarijat za trgovinu 28 odsto više. Sekretarijat za zdravstvenu zaštitu i ljudske resurse dobija povišicu od 24 odsto, a Agencija za zaštitu životne sredine 21 odsto više novca.

Administracija predlaže da se budžet za ne-odbrambeni sektor poveća za 16 odsto, dok je za trošenje za odbranu izdvojeno 1,7 odsto više novca, pa će budžet Pentagona biti oko 753 milijarde dolara.

U Bidenovom prijedlogu nema nekih stavki, poput one da će studentima biti oprošteni krediti od 10.000 dolara po osobi.

Takođe nema fondova za takozvano "javno zdravstveno osiguranje" koje bi Amerikancima omogućilo da jeftinije plaćaju osiguranje i lijekove na recept. Ipak, očekuje se da će Biden od Kongresa tražiti da odobri taj program.

Kritičari ovakvog plana kažu da će povećati troškove vlade koje će plaćati poreski obveznici, da povećava deficit, a u nekim oblastima smanjuje troškove.

Napori vlade da umanji efekat pandemije doveli su do najvećeg trošenja od Drugog svjetskog rata.

Bidenov plan predviđa da troškovi vlade budu 25 odsto BDP-a u narednoj deceniji.

Ukupan federalni dug bio je više od 100 odsto BDP-a tokom pandemije. Međutim, i sa planom za oporavak ekonomije, Bidenov prijedlog budžeta predviđa da dug ostane iznad nivoa BDP-a.

"To je veliki dug. Prije Velike recesije, dug je bio 40 odsto BDP-a. Prije pandemije je bio 80 odsto. Ove godine je došao na 100 odsto, a rekord je 106 odsto u Drugom svjetskom ratu, tako da 117 odsto to itekako prevazilazi. To znači mnogo više pozajmljivanja", kaže Mark Goldvin iz Komiteta za odgovoran federalni budžet.

Ipak, on kaže da budžet ne predviđa troškove za krize poput pandemije ili rata.

Biden: Administracija rješava snabdijevanje, transport i jača konkurentnost

Džozef Bajden izjavio je da će administracija koju predvodi preduzeti korake kako bi riješila probleme u lancu snabdijevanja, otežanog transporta, nedovoljne konkurentnosti u ekonomiji.

Bajden je rekao da će nove mjere biti predstavljene u narednim danima.

"Administracija će preduzeti mjere da se izbori sa problemima u nabavci, počevši od građevinskog materijala i problema transporta, kao i intenziviranja napora u proizvodnji kompjuterskih čipova", rekao je Bajden tokom posjete Klivlendu, u američkoj državi Ohajo.

Američki predsjednik, koji često ističe da mu je cilj oporavak američke ekonomije od posljedica pandemije koronavirusa, nastoji da bude usvojen finansijski plan vrijedan hiljade milijardi dolara ulaganja u infrastrukturu, proizvidnju, brigu o djeci i druge oblasti.

Najavljeno je da će Bajden u petak objaviti plan budžeta za 2022. koji će prema riječima Dženet Jelen, američke sekretarke za finansije, američki dug učiniti većim od obima ekonomije, ali neće doprinijeti inflatornim pritiscima.

Republikanci se, sa druge strane, protive Bajdenovim planovima - među kojima je i veće oporezivanje bogatijih građana, kao i velikih korporacija.

Očekuje se da bi veća potrošnja uticala na smanjenje nezaposlenosti nakon pandemije koronavirusa od čijih posljedica su preminule stotine hiljada građana, dok su milioni ostali bez posla.

Negativni aspekti takvog kursa bili su povećanje cijene goriva i drvne građe, nestašica računarskih čipova, što je uticalo na stvaranje zabrinutosti da bi oporavak mogao biti ugrožen rastom cijena ili nestašicom važnih roba i radne snage.

Bajden, međutim, odbacuje takve sumnje.

"U periodu ekonomskog oporavka prirodno je da postoje neravnine na putu. Globalna ekonomija se ne može pokrenuti tako što ćete pritisnuti prekidač. Biće uspona i padova u otvaranju radnih mjesta i ekonomskim izvještajima. Biće problema sa lancem snabdijevanja, kao i promjena cijena na putu ka stabilnom rastu", odgovor je predsjednika Bajdena na takve tvrdnje.

Komentari

XS
SM
MD
LG