Najnovije
Sekretarijat za finansije: Bogati Amerikanci utaje 600 milijardi dolara poreza godišnje
Bidenova administracija kaže da bogati Amerikanci utaje od poreskih vlasti više od 600 milijardi dolara svake godine, i predložila je detaljni plan da se ojača izvršni ogranak Poreske službe kako bi pojedinci sa velikim zaradama plaćali svoj dio poreza.
"Ako se ovo pitanje ne riješi, ukupan iznos neplaćenih poreza u narednih deset godina će porasti na oko 7 hiljada milijardi dolara, što je približno jednako 15% ukupnog poreza koji građani duguju državi", navodi se u izvještaju koji je Sekretarijat za pravosuđe objavio u četvrtak.
"Ti neplaćeni porezi imaju cijenu za američka domaćinstva i poreske obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obaveze, pošto političari onda biraju da povećaju deficit, smanje izdvajanja za neophodne prioritete ili dodatno povećavaju porez da bi nadoknadili izgubljene prihode u budžetu."
Ako Poreska služba bude imala bolji kapacitet da pronađe utajivače poreza, to će u narednih 10 godina donijeti oko 700 milijardi dolara u budžet, a još mnogo više u godinama poslije toga, navodi američka administracija.
Utaja poreza je međunarodna realnost. Administracija procjenjuje da SAD gube oko 15% prihoda od neplaćenih poreza što je slično nivou od 16% koji postoji u Evropskoj uniji, prema istraživanju Londonskog univerziteta. Studija je ustanovila da je 2015. godine, širom EU, utajeno nešto više od hiljadu milijardi dolara.
Stručnjaci kažu da je procjena Sekretarijata za finansije o neplaćenim porezima razumna, a da je njeno uvjerenje da sprovođenje poreskih zakona može da se poveća - također realistično. Međutim, upozoravaju da se to neće dogoditi "preko noći".
"Biće potrebno vrijeme", izjavio je Howard Gleckman, visoki saradnik Centra za poresku politiku Urban-Brookings. "Kako budu povećavali broj zaposlenih, moći će da to sprovedu postepeno, tokom više vremena. Ljudi koji su radili za IRS, koji dobro znaju to mjesto, kažu da je potrebno pet godina da se obuči poreski inspektor - posebno kada je riječ o sofisticiranim načinima utaje poreza kojima će Poreska služba željeti da se bavi. Tako da - da, vjerujem da možemo da prikupimo taj novac ali niko ne treba da očekuje da će (Bidenova administracija) moći da to uradi preko noći."
Drugi nisu tako sigurni.
"Rekao bih da to zvuči ambiciozno", kaže Alex Muresianu, federalni analitičar u Fondaciji za poreze u Washingtonu. "Mislim da, ako Poreska služba bude obavljala bolje istrage i ako se više budu sprovodili zakoni imamo dobar način da podignemo budžetski prihod. Ali nisam siguran da će se tako veliko povećanje u budžetu koristiti tako efikasno kako se administracija nada."
Finansiranje Plana za američke porodice
Dok se reforma režima sprovođenja poreskih zakona može smatrati ciljem samim po sebi, Bidenova administracija je plan objavila u kontekstu svoje inicijative "Plan za američke porodice". To je zakonski prijedlog o ulaganjima u pristupačne ustanove za staranje o djeci, besplatno obrazovanje, duže porodično odustvo i bolovanje, kao i poreske olakšice za porodice sa djecom.
Međutim, Gleckman ističe da novac koji bi prikupio Sekretarijat za finansije od utajivača poreza neće biti ni blizu dovoljan, ili biti sakupljen dovoljno brzo - da se finansira plan u iznosu od 1.800 milijardi dolara.
"Ako ljudi u Kongresu misle da će zatvaranjem rupa u poreskim zakonima finansirati taj plan, nisu realni", rekao je. "To je dobra stvar, dobro je da se održava krediblitet poreskog zakonika i svakako će donijeti velike prihode u budžet. Ali to neće finansirati prijedlog zakona o infrastrukturi koji košta hiljadu milijardi dolara. Ako žele da to ostvare, moraće da nekome podignu porez."
Detalji plana
Plan administracije ima četiri osnovna elementa, od kojih je najznačajniji - dodatnih 80 milijardi dolara za budžet Poreske službe u narednih deset godina. Tokom prošle decenije, budžet agencije je smanjen za 20% što je dovelo do gubitka iskusnog osoblja i smanjenja u broju agenata IRS-a na nižem nivou službe.
Prijedlogom se, takođe, izdvajaju sredstva za obnovu sistema upravljanja podacima u agenciji. Sadašnji sistem u IRS-u je najstariji u cijeloj federalnoj vladi. Neki elementi potiču još iz 1960-ih a napisani su zastarjelim programskim jezikom.
Pored toga, agencija će suzbijati rad neregulisanih računovođa, i povećati kazne za pomoć i saučesništvo u utaji poreza.
Prikupljanje podataka sa bankovnih računa
Četvrti element plana administracije, koji izaziva izvjesnu zabrinutost, je prijedlog da se od banaka i drugih finansijskih institucija traži da u značajnoj mjeri povećaju količinu informacija koje daju Poreskoj službi.
Koalicija grupa za bankarsku trgovinu izrazila je protivljenje planu ranijeg ovog mjeseca u zajedničkom pismu u kome se navodi da bi on "donio troškove i složenost koja nije opravdana potencijalnim i izuzetno nesigurnim koristima" a podatke potrošača bi mogao da izloži zloupotrebama.
"Podržavamo inicijativu da se poveća poštovanje zakona kako bi svi poreski obveznici ispunjavali svoje obaveze, ali dovođenje finansijskih institucija u poziciju da prijavljuju više informacija o vlasnicima računa - posebno kada su prednosti toga neizvjesne - nije rješenje", napisala je koalicija bankarskih grupa.
Howard Gleckman iz Centra za poresku politiku, izražava zabrinutost da IRS neće moći da efikasno koristi te podatke.
"Sada traže toliko informacija o depozitima i povlačenju suma sa svakog bankovnog računa", kaže. "Poreska služba se već muči da upravlja podacima. Ovo bi im donijelo miljarde novih podataka koje treba da obrade."
See all News Updates of the Day
Kriza na Bliskom istoku i predsjednička kampanja: Biden i Trump se takmiče za glasače
Oba američka predsjednička kandidata, Joe Biden i Donald Trump, podržavaju Izrael u ratu protiv Hamasa u Gazi, kao i u sukobu s Iranom. Novinar Glasa Amerike Scott Stearns izvještava o tome kako događaji na Bliskom istoku dijelom oblikuju američku politiku.
April u Americi: Obilježavanje naslijeđa Amerikanaca arapskog porijekla
April se u SAD-u obilježava i kao mjesec naslijeđa Amerikanaca arapskog porijekla. Vrlo često se ta zajednica mora boriti protiv negativnih stereotipa, a jedna institucija koja pomaže u tome jest Muzej Amerikanaca arapskog porijekla u mjestu Dearborn, savezna država Michigan.
Kosovo: 25 godina od zločina nad albanskim civilima u selu Poklek
Ovog tjedna se navršava 25 godina od jednog od najgorih zločina tokom rata na Kosovu - srbijanske snage su ubile 53-oje Albanaca, uključujući i 24-ero djece, u selu Poklek, 20-ak kilometara od Prištine. Danas, kako javlja Keida Kostreci, preživjeli još uvijek traga za pravdom za svoje porodice.
Biden traži brzo usvajanje paketa pomoći Izraelu i Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden snažno je podržao veću vojnu pomoć Ukrajini i Izraelu i humanitarnu pomoć Palestincima u Gazi nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson rekao da će to tijelo glasati o paketima finansiranja u subotu uveče.
Johnson se nedjeljama dvoumio oko raspisivanja glasanja o pomoći, a neki desničarski poslanici u njegovom republikanskom klubu protivili su se većoj pomoći za borbu Ukrajine protiv ruske invazije i prijetili da će pokušati da ga smijene ako nastavi sa procedurom stavljanja ovih prijedloga pred članove Predstavničkog doma.
„Izrael se suočava sa napadima Irana bez presedana, a Ukrajina sa kontinuiranim bombardovanjem iz Rusije koje se dramatično pojačalo u posljednjih mjesec dana”, naveo je Biden.
„Predstavnički dom mora da usvoji paket ove nedjelje, a Senat bi to trebalo brzo nakon toga. Odmah ću ovo potpisati kao zakon da pošaljem poruku svijetu: stojimo uz naše prijatelje i nećemo dozvoliti Iranu ili Rusiji da uspiju”, istakao je predsjednik Sjedinjenih Država.
U članku koji je napisao za Wall Street Journal, Biden je verziju paketa pomoći Ukrajini i Izraelu koju je odobrio Senat nazvao „snažnom i razumnom”, dodajući da „ne bi trebalo više da bude talac male grupe ekstremnih članova republikanskog doma”.
Biden je naveo da ruski predsjednik Vladimir Putin „želi da potčini narod Ukrajine i apsorbuje njihovu naciju u novo rusko carstvo. Iranska vlada želi da zauvijek uništi Izrael - zbriše jedinu jevrejsku državu na svijetu sa mape”.
On je rekao da će se oružje za pomoć Ukrajini proizvoditi u SAD, pomažući američkoj ekonomiji. Pokušavajući da ublaži zabrinutost nekih kolega demokrata koji se protive većem finansiranju izraelskog rata protiv ekstremističkog pokreta Hamas, Biden je rekao da paket obuhvata „nastavak isporuka hitne humanitarne pomoći za narod Gaze”.
Johnson je rekao svojim republikanskim kolegama da će održati glasanje o tri odvojena paketa finansiranja za Ukrajinu, Izrael i saveznike SAD u Indo-Pacifiku, a da će se u četvrtom zakonu pozabaviti drugim spoljnopolitičkim prioritetima i bezbjednosnim mjerama na granici SAD i Meksika.
Johnson je predložio da ekonomska pomoć Kijevu bude strukturisana po principu oprostivih zajmova i da postoji veći nadzor nad finansiranjem. Ali odluka da se čak dozvoli glasanje o pomoći Ukrajini, koja će vjerovatno proći uz snažnu podršku demokratskih poslanika, naljutila je populističke republikanske konzervativce u Predstavničkom domu.
Čak i za glasanje u subotu uveče, što je rijetkost, o mjerama finansiranja biće potrebna podrška demokrata u proceduralnim izjašnjavanjima prije nego što se razmotre paketi potrošnje.
Netanyahu: Izrael će odlučivati kako da odgovori na iranski napad
Izrael će sam odlučiti kako će odgovoriti na iranski napad raketama i dronovima prošlog vikenda, rekao je u srijedu izraelski premijer Benjamin Netanyahu, posle poziva zapadnih zemalja na uzdržanost da bi se izbjeglo širenje sukoba na Bliskom istoku.
Sjedinjene Države, Evropska unija i G7 najavili su da razmatraju pooštravanje sankcija Iranu, kako bi podržali Izrael kojeg istovremeno ubjeđuju da se uzdrži od odmazde protiv Teherana.
Netaanjahu se sastao sa britanskim šefom diplomatije Davidom Cameronom i njegovom njemačkom koleginicom Annalenom Baerbock koji su doputovali u Izrael u pokušaju da spriječe dalju eskalacija sukoba Izraela i Irana, uz izraelski rat protiv ekstremista iz Hamasa u Gazi koji se vodi već sedmi mjesec.
Iz kabineta izraelskog premijera saopšteno je da se Netanyahu zahvalio Cameronu i Baerbock na podršci i prenio im: "Želim da stavim do znanja da ćemo sami donositi odluke i da će država Izrael uraditi sve što je potrebno da se odbrani."
Cameron je prethodno rekao da je očigledno da izraelske vlasti planiraju da odgovore na napad Irana koji je ispalio stotine raketa i dronova na Izrael. Izraelske snage su uz pomoć saveznika oborile gotovo sve projektile.
Teheran je izveo napad u odgovoru na, kako se sumnja, izraelski vazdušni napad na iransku ambasadu u Damasku 1. aprila, u kojem su poginuli iranski vojni komandanti.
Baerbock je poručila da eskalacija "ne služi nikome, ni bezbjednosti Izraela, ni desetinama talaca koji su i dalje u rukama Hamasa, niti stanovnicima Gaze koji pate, ili mnogim ljudima u Iranu koji sami pate pod režimom, niti trećim zemljama u regionu koje jednostavno žele da žive u miru".
Izrael poručuje da mora da odgovori na iranski napad da bi očuvao svoj kredibilitet.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi, u obraćanju na vojnoj paradi u Teheranu, upozorio je protiv izraelske odmazde, navodeći da će uslijediti "ogroman i oštar" odgovor Irana.
