Najnovije
Sekretarijat za finansije: Bogati Amerikanci utaje 600 milijardi dolara poreza godišnje
Bidenova administracija kaže da bogati Amerikanci utaje od poreskih vlasti više od 600 milijardi dolara svake godine, i predložila je detaljni plan da se ojača izvršni ogranak Poreske službe kako bi pojedinci sa velikim zaradama plaćali svoj dio poreza.
"Ako se ovo pitanje ne riješi, ukupan iznos neplaćenih poreza u narednih deset godina će porasti na oko 7 hiljada milijardi dolara, što je približno jednako 15% ukupnog poreza koji građani duguju državi", navodi se u izvještaju koji je Sekretarijat za pravosuđe objavio u četvrtak.
"Ti neplaćeni porezi imaju cijenu za američka domaćinstva i poreske obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obaveze, pošto političari onda biraju da povećaju deficit, smanje izdvajanja za neophodne prioritete ili dodatno povećavaju porez da bi nadoknadili izgubljene prihode u budžetu."
Ako Poreska služba bude imala bolji kapacitet da pronađe utajivače poreza, to će u narednih 10 godina donijeti oko 700 milijardi dolara u budžet, a još mnogo više u godinama poslije toga, navodi američka administracija.
Utaja poreza je međunarodna realnost. Administracija procjenjuje da SAD gube oko 15% prihoda od neplaćenih poreza što je slično nivou od 16% koji postoji u Evropskoj uniji, prema istraživanju Londonskog univerziteta. Studija je ustanovila da je 2015. godine, širom EU, utajeno nešto više od hiljadu milijardi dolara.
Stručnjaci kažu da je procjena Sekretarijata za finansije o neplaćenim porezima razumna, a da je njeno uvjerenje da sprovođenje poreskih zakona može da se poveća - također realistično. Međutim, upozoravaju da se to neće dogoditi "preko noći".
"Biće potrebno vrijeme", izjavio je Howard Gleckman, visoki saradnik Centra za poresku politiku Urban-Brookings. "Kako budu povećavali broj zaposlenih, moći će da to sprovedu postepeno, tokom više vremena. Ljudi koji su radili za IRS, koji dobro znaju to mjesto, kažu da je potrebno pet godina da se obuči poreski inspektor - posebno kada je riječ o sofisticiranim načinima utaje poreza kojima će Poreska služba željeti da se bavi. Tako da - da, vjerujem da možemo da prikupimo taj novac ali niko ne treba da očekuje da će (Bidenova administracija) moći da to uradi preko noći."
Drugi nisu tako sigurni.
"Rekao bih da to zvuči ambiciozno", kaže Alex Muresianu, federalni analitičar u Fondaciji za poreze u Washingtonu. "Mislim da, ako Poreska služba bude obavljala bolje istrage i ako se više budu sprovodili zakoni imamo dobar način da podignemo budžetski prihod. Ali nisam siguran da će se tako veliko povećanje u budžetu koristiti tako efikasno kako se administracija nada."
Finansiranje Plana za američke porodice
Dok se reforma režima sprovođenja poreskih zakona može smatrati ciljem samim po sebi, Bidenova administracija je plan objavila u kontekstu svoje inicijative "Plan za američke porodice". To je zakonski prijedlog o ulaganjima u pristupačne ustanove za staranje o djeci, besplatno obrazovanje, duže porodično odustvo i bolovanje, kao i poreske olakšice za porodice sa djecom.
Međutim, Gleckman ističe da novac koji bi prikupio Sekretarijat za finansije od utajivača poreza neće biti ni blizu dovoljan, ili biti sakupljen dovoljno brzo - da se finansira plan u iznosu od 1.800 milijardi dolara.
"Ako ljudi u Kongresu misle da će zatvaranjem rupa u poreskim zakonima finansirati taj plan, nisu realni", rekao je. "To je dobra stvar, dobro je da se održava krediblitet poreskog zakonika i svakako će donijeti velike prihode u budžet. Ali to neće finansirati prijedlog zakona o infrastrukturi koji košta hiljadu milijardi dolara. Ako žele da to ostvare, moraće da nekome podignu porez."
Detalji plana
Plan administracije ima četiri osnovna elementa, od kojih je najznačajniji - dodatnih 80 milijardi dolara za budžet Poreske službe u narednih deset godina. Tokom prošle decenije, budžet agencije je smanjen za 20% što je dovelo do gubitka iskusnog osoblja i smanjenja u broju agenata IRS-a na nižem nivou službe.
Prijedlogom se, takođe, izdvajaju sredstva za obnovu sistema upravljanja podacima u agenciji. Sadašnji sistem u IRS-u je najstariji u cijeloj federalnoj vladi. Neki elementi potiču još iz 1960-ih a napisani su zastarjelim programskim jezikom.
Pored toga, agencija će suzbijati rad neregulisanih računovođa, i povećati kazne za pomoć i saučesništvo u utaji poreza.
Prikupljanje podataka sa bankovnih računa
Četvrti element plana administracije, koji izaziva izvjesnu zabrinutost, je prijedlog da se od banaka i drugih finansijskih institucija traži da u značajnoj mjeri povećaju količinu informacija koje daju Poreskoj službi.
Koalicija grupa za bankarsku trgovinu izrazila je protivljenje planu ranijeg ovog mjeseca u zajedničkom pismu u kome se navodi da bi on "donio troškove i složenost koja nije opravdana potencijalnim i izuzetno nesigurnim koristima" a podatke potrošača bi mogao da izloži zloupotrebama.
"Podržavamo inicijativu da se poveća poštovanje zakona kako bi svi poreski obveznici ispunjavali svoje obaveze, ali dovođenje finansijskih institucija u poziciju da prijavljuju više informacija o vlasnicima računa - posebno kada su prednosti toga neizvjesne - nije rješenje", napisala je koalicija bankarskih grupa.
Howard Gleckman iz Centra za poresku politiku, izražava zabrinutost da IRS neće moći da efikasno koristi te podatke.
"Sada traže toliko informacija o depozitima i povlačenju suma sa svakog bankovnog računa", kaže. "Poreska služba se već muči da upravlja podacima. Ovo bi im donijelo miljarde novih podataka koje treba da obrade."
See all News Updates of the Day
Biden i Xi ponavljaju važnost upravljanja američko-kineskim rivalstvom
Predsjednik SAD-a Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping ponovili su važnost održavanja dijaloga za upravljanje rivalstvom između SAD-a i Kine, na samitu održanom u subotu na marginama Azijsko-pacifičkog foruma ekonomske saradnje, ili APEC-a, u Limi, Peru.
Odnos SAD i Kine je "najvažniji" na svijetu, rekao je Biden, naglašavajući odgovornost oba lidera da ne dozvole da konkurencija preraste u sukob.
"Ovi razgovori sprječavaju pogrešne procjene", rekao je Biden o sastancima. "Tokom posljednje četiri godine, mislim da smo dokazali da je moguće imati ovu vezu", rekao je.
Xi je izrazio slična osjećanja, rekavši da obje zemlje "treba da imaju na umu interes cijelog svijeta i da unesu više sigurnosti i pozitivne energije u turbulentni svijet".
Bijela kuća je istakla tekuća područja saradnje, uključujući borbu protiv narkotika, kao i nove oblasti sporazuma o umjetnoj inteligenciji, uključujući i potrebu da se zadrži ljudska kontrola nad odlukom o upotrebi nuklearnog oružja.
"Sada gradimo temelj da bismo mogli raditi na smanjenju nuklearnog rizika", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima nakon bilateralnog sastanka.
Pozitivni izrazi opovrgavaju nove iritacije kao i dugotrajna pitanja između dvije zemlje.
Biden je upozorio Kinu zbog njene navodne uloge u hakiranju privatnih telekomunikacionih provajdera koje koriste američka vlada i zvaničnici predsjedničke kampanje, rekao je Sullivan ne iznoseći detalje koje je Biden iznio.
Biden je pokrenuo pitanje pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, podrške ratu Moskve protiv Ukrajine i slanja sjevernokorejskih trupa u pomoć Rusiji – što je, prema Bidenu, "duboko opasan razvoj događaja" za Evropu i Korejskog poluostrva, rekao je Sullivan.
Biden je u prošlosti nazivao Xija "diktatorom", dok je Xi optužio SAD da su "najveći izvor haosa" u svijetu. Obojica lidera su, međutim, istakli važnost stabilnosti, te su u protekle četiri godine uglavnom uspjeli da upravljaju komplikovanim rivalstvom.
Na prošlogodišnjem samitu, Biden i Xi su se složili da ponovo pokrenu komunikaciju između dvije vojske, dijelom kako bi upravljali potencijalnim tenzijama oko Tajvana i Južnog kineskog mora.
Sullivan je rekao da je Biden ponovio zabrinutost zbog pekinške "nepoštene netržišne ekonomske prakse koja šteti američkim radnicima i kompanijama". Međutim, samo nekoliko sati prije sastanka, Xi se čelnicima APEC-a predstavio kao branilac "multilateralizma i otvorene ekonomije".
U govoru je pozvao čelnike da "ruše zidove koji ometaju protok trgovine, ulaganja, tehnologije i usluga".
Strani diplomatski izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti rekli su za Glas Amerike da su zabrinuti da će SAD postati više protekcionistički i izolacionistički pod nadolazećom administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump se povukao iz raznih multilateralnih sporazuma uključujući pakt o slobodnoj trgovini Transpacifičkog partnerstva i Pariški klimatski sporazum. Uveo je kaznene carine Kini, koje je uglavnom zadržala Bidenova administracija, i pojačao trgovinski pritisak s drugim trgovinskim partnerima SAD-a, uključujući Europu i Japan.
Tokom svoje kampanje 2024., Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na sav kineski uvoz i 10% do 20% na robu iz ostatka svijeta.
Kao odgovor na pitanje Glasa Amerike, Sullivan je rekao ne bi spekulisao o politici nove administracije. On je rekao da je Biden izrazio zabrinutost SAD zbog kineskog kapaciteta i distorzije koja bi mogla izazvati globalnu ekonomiju.
"Svijet će s vremenom moći sam procijeniti pristup NRK-a (Narodne Republike Kine) i pristup SAD-a", rekao je.
Republikanski zastupnici optimistični su da Trump može okončati rat Rusije i Ukrajine
Najviši republikanski članovi Predstavničkog doma kažu da su zakonodavci započeli diskusiju o ruskom ratu u Ukrajini u nastojanju da ispune predizborno obećanje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa o brzom okončanju tamošnjeg sukoba.
Zastupnici su ukrajinskom Glasa Amerike rekli da su optimisti da Trump može postići svoj cilj.
Republikanski predstavnik Mike Waltz, kojeg je Trump ove sedmice predložio za svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je za Glas Amerike da je "predsjednik bio jasan u smislu da obje strane privuče za sto i da je fokusiran na okončanje rata, a ne na njegovo održavanje".
Waltz je rekao da, iako se Trump nije osvrnuo na ruski rat u Ukrajini kada je održao govor pred poslanicima na sastanku njihovog rukovodstva u srijedu, rekao je da se rasprave o ratu odvijaju "u pozadini". On nije iznio više detalja.
Republikanski predstavnik Mike Rogers, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, bio je optimističan u pogledu Trumpove sposobnosti da pregovara o prekidu vatre.
"Očekujem da će predsjednik pregovarati o primirju prije kraja godine", rekao je on za Glas Amerike.
Na pitanje kako bi Sjedinjene Države izvršile pritisak na Rusiju da položi oružje, on je rekao: "Imam ideju šta je to, ali neću o tome da pričam".
Trump je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle nedjelje i pozvao ga da ne eskalira rat, prema američkim medijima, prvi put objavljenim u Washington Postu. Kremlj poriče da se poziv dogodio.
Republikanski predstavnik Michael McCaul, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, koji je snažno podržavao američku vojnu pomoć Ukrajini, rekao je za Glas Amerike da Trump želi imati "veoma snažno vojno prisustvo u Evropi", što je dio "puta odvraćanja koji će nas na kraju dovesti do perioda pregovora.”
Međutim, upozorio je da ne vjeruje da Ukrajina trenutno ima dovoljno poluga za uspješne pregovore s Rusijom.
Upitan o tome kako bi SAD mogle pritisnuti Rusiju za pregovarački sto, republikanski predstavnik Tom Cole, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za izdvajanja Predstavničkog doma, rekao je za Glas Amerike: "Mislim da ih morate uvjeriti u ono što je u njihovom najboljem interesu."
Cole je rekao da misli da je rat bio katastrofa za Rusiju, napominjući da je sukob gurnuo Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u, zapadnom vojnom savezu formiranom 1949. kako bi pružio kolektivnu sigurnost protiv Sovjetskog Saveza.
Rekao je da razgovori u Predstavničkom domu još nisu doveli do bilo kakvog konačnog plana o ratu Rusije i Ukrajine, ali je rekao: "Mislim da postoji samo nada da predsjednik Trump može brzo dovesti ovaj sukob u Evropi – najgori sukob od 1945. kraj."
Trump tek treba da iznese detalje kako će ispuniti svoje predizborno obećanje o brzom okončanju rata. Tokom sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u septembru, Trump je rekao da "može smisliti nešto što je dobro za obje strane".
Kada je tada upitan bi li Ukrajina trebala predati nešto svoje vlastite zemlje Rusiji kako bi okončala rat, Trump je rekao: "Vidjet ćemo što će se dogoditi."
Kateryna Lisunova doprinijela je ovom izvještaju.
Australija, SAD i Japan jačaju vojnu saradnju
Australija, Japan i SAD u nedjelju su se obavezale na bližu vojnu saradnju u obuci snaga dok zemlje produbljuju svoje veze u pokušaju da se suprotstave vojnoj snazi Kine.
Australijski ministar odbrane Richard Marles ugostio je u nedjelju američkog ministra odbrane Lloyda Austina i japanskog ministra odbrane Gena Nakatanija na trilateralnom ministarskom sastanku - prvom koji se održava u Australiji.
Prema novom sporazumu, japanska amfibicijska brigada za brzo raspoređivanje - elitna marinska jedinica - bit će raspoređena u Darwin kako bi redovno radila i trenirala zajedno s australijskim i američkim snagama.
"To je vrlo važna izjava za region i svijet o predanosti koju naše tri zemlje imaju u međusobnoj saradnji," rekao je Marles.
"Ovo će izgraditi interoperabilnost između naše tri zemlje."
Austin je rekao da će partnerstvo povećati obavještajne "aktivnosti nadzora i izviđanja" između tri zemlje, što će "unaprijediti naše ciljeve za siguran i miran Indo Pacifik".
Šef američke odbrane rekao je da je ponosan na ono što je njegov ured učinio na "jačanju saveza" u regiji i radu sa "zemljama koje dijele viziju slobodnog i otvorenog Indo Pacifika".
Canberra se sve više približavala dugogodišnjem savezniku Sjedinjenim Državama, jačajući svoju vojsku u pokušaju da odvrati moć Kine u usponu.
Australija planira rasporediti skrivene podmornice na nuklearni pogon u trojnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama i Britanijom poznatom kao AUKUS.
Neki strahuju da bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao da odbaci ili pokuša da preradi pakt, vraćajući se svom stilu spoljne politike "Amerika na prvom mjestu".
Ali australski zvaničnici su ovog mjeseca rekli da imaju "veliko povjerenje" da će pakt ostati.
Berlin postao središte ruske opozicije. Masovni marš protiv Putina zakazan za nedjelju
Berlin je postao središte ruske opozicije u godinama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Članovi ruske opozicije u samoizgnanstvu planiraju u nedjelju masovni marš tražeći povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine, krivično gonjenje Putina kao ratnog zločinca i oslobađanje svih političkih zatvorenika. Iz Berlina izvještava Ricardo Marquina.
Nova imenovanja: Doug Burgum šef Savjeta za energetiku, Steven Chung direktor komunikacija Bijele kuće
Novoizabrani predsjednik Donald Trump objavio je u petak da će guverner Sjeverne Dakote Doug Burgum, koga je predložio za novog sekretara za prirodne resurse, biti šef novoformiranog Nacionalnog savjeta za energetiku, koji će pokušati da uspostavi američku "energetsku dominaciju" širom svijeta.
U svojoj novoj ulozi, Burgum će nadzirati savjet u kome se ukrštaju sve agencije izvršne grane vlasti koje se bave dozvolama za energetske kompanije, prozivodnjom, distribucijom, regulacijom i prevozom energenata, saopštio je Trump. Kao predsjedavajući Nacionalnog saveta za energetiku, Burgum će imati svoje mjesto i u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, dodao je novoizabrani predsednik.
"Ovaj Savjet će nadzirati put ka američkoj ENERGETSKOJ DOMINACIJI tako što će smanjiti birokratiju, pojačati investicije privatnog sektora u svim sektorima ekonomije, i fokusiranjem na INOVACIJE umjesto dugogodišnje, ali potpuno nepotrebne regulative", napisao je Trump.
Nova politika će pomoći da se smanji inflacija, pobijedi u "trci u naoružanju" koju Amerika vodi sa Kinom u domenu vještačke inteligencije, pa čak i proširi američki diplomatski uticaj širom svijeta - objavio je novoizabrani predsjednik iako nije ponudio dodatno objašnjenje.
Optužio je "radikalnu ljevicu" da vodi rat protiv američkih energenata, u ime borbe protiv klimatskih promjena. Njegova politika energetske dominacije, koju je također promovisao u prvom mandatu, omogućiće Sjedinjenim Državama da prodaju naftu, gas i druge energente evropskim saveznicima, zbog čega će svijet postati bezbjedniji, rekao je Trump.
"Bušićemo naftu i gas, proširićemo SVE vidove proizvodnje energije kako bismo razvili ekonomiju i stvorili dobro plaćene poslove", dodao je predsjednik.
67-godišnji Burgum izabran je za guvernera Sjeverne Dakote 2016. godine, što je prva kampanja koju je vodio za politički položaj. Ranije je bio direktor kompanije za proizvodnju softvera Great Plains, koju je Microsoft kupio za 1,1 milijardu dolara 2001. Burgum je također vodio druge kompanije za nekretnine i investicije.
Ranije u petak Trump je saopštio da će Steven Chung biti direktor za komunikacije u Bijeloj kući, a Sergio Gor voditi njegovu kancelariju za osoblje. Obojica su bili njegovi savjetnici od kampanje 2016.
Chung je vodio komunikacije tokom Trumpove najnovije kampanje, kada je stekao reputaciju zbog svojih napada i uvreda protivnika republikanskog kandidata.
Rođen u Sacramentu u Kaliforniji, on je radio za republikanske političare a bio je i portparol Ultimate Fighting Championship (UFC) koja organizuje takmičenja u mješovitim borilačkim vještinama.
Gor je direktor izdavačke kuće Winning Team Publishing, koju je osnovao sa Donaldom Trumpom mlađim, kako bi objavljivali knjige koje su pisali Trump i njegovi saveznici.
Trump je Chunga i Gora opisao kao svoje pouzdane savjetnike, rekavši da je "oduševljen što će mu se pridružiti u Bijeloj kući".
