Linkovi

Najvažnije

Sekretarijat za finansije: Bogati Amerikanci utaje 600 milijardi dolara poreza godišnje

ARHIVA - Zgrada Sekretarijata za finansije u Washingtonu, 4. maj 2021.

Bidenova administracija kaže da bogati Amerikanci utaje od poreskih vlasti više od 600 milijardi dolara svake godine, i predložila je detaljni plan da se ojača izvršni ogranak Poreske službe kako bi pojedinci sa velikim zaradama plaćali svoj dio poreza. 

"Ako se ovo pitanje ne riješi, ukupan iznos neplaćenih poreza u narednih deset godina će porasti na oko 7 hiljada milijardi dolara, što je približno jednako 15% ukupnog poreza koji građani duguju državi", navodi se u izvještaju koji je Sekretarijat za pravosuđe objavio u četvrtak.

"Ti neplaćeni porezi imaju cijenu za američka domaćinstva i poreske obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obaveze, pošto političari onda biraju da povećaju deficit, smanje izdvajanja za neophodne prioritete ili dodatno povećavaju porez da bi nadoknadili izgubljene prihode u budžetu."

Ako Poreska služba bude imala bolji kapacitet da pronađe utajivače poreza, to će u narednih 10 godina donijeti oko 700 milijardi dolara u budžet, a još mnogo više u godinama poslije toga, navodi američka administracija.

Arhiv - Sjedište Poreske službe u Washingtonu
Arhiv - Sjedište Poreske službe u Washingtonu

Utaja poreza je međunarodna realnost. Administracija procjenjuje da SAD gube oko 15% prihoda od neplaćenih poreza što je slično nivou od 16% koji postoji u Evropskoj uniji, prema istraživanju Londonskog univerziteta. Studija je ustanovila da je 2015. godine, širom EU, utajeno nešto više od hiljadu milijardi dolara.

Stručnjaci kažu da je procjena Sekretarijata za finansije o neplaćenim porezima razumna, a da je njeno uvjerenje da sprovođenje poreskih zakona može da se poveća - također realistično. Međutim, upozoravaju da se to neće dogoditi "preko noći".

"Biće potrebno vrijeme", izjavio je Howard Gleckman​, visoki saradnik Centra za poresku politiku Urban-Brookings. "Kako budu povećavali broj zaposlenih, moći će da to sprovedu postepeno, tokom više vremena. Ljudi koji su radili za IRS, koji dobro znaju to mjesto, kažu da je potrebno pet godina da se obuči poreski inspektor - posebno kada je riječ o sofisticiranim načinima utaje poreza kojima će Poreska služba željeti da se bavi. Tako da - da, vjerujem da možemo da prikupimo taj novac ali niko ne treba da očekuje da će (Bidenova administracija) moći da to uradi preko noći."

Drugi nisu tako sigurni.

"Rekao bih da to zvuči ambiciozno", kaže Alex Muresianu​, federalni analitičar u Fondaciji za poreze u Washingtonu. "Mislim da, ako Poreska služba bude obavljala bolje istrage i ako se više budu sprovodili zakoni imamo dobar način da podignemo budžetski prihod. Ali nisam siguran da će se tako veliko povećanje u budžetu koristiti tako efikasno kako se administracija nada."

Finansiranje Plana za američke porodice

Dok se reforma režima sprovođenja poreskih zakona može smatrati ciljem samim po sebi, Bidenova administracija je plan objavila u kontekstu svoje inicijative "Plan za američke porodice". To je zakonski prijedlog o ulaganjima u pristupačne ustanove za staranje o djeci, besplatno obrazovanje, duže porodično odustvo i bolovanje, kao i poreske olakšice za porodice sa djecom.

Međutim, Gleckman ističe da novac koji bi prikupio Sekretarijat za finansije od utajivača poreza neće biti ni blizu dovoljan, ili biti sakupljen dovoljno brzo - da se finansira plan u iznosu od 1.800 milijardi dolara.

"Ako ljudi u Kongresu misle da će zatvaranjem rupa u poreskim zakonima finansirati taj plan, nisu realni", rekao je. "To je dobra stvar, dobro je da se održava krediblitet poreskog zakonika i svakako će donijeti velike prihode u budžet. Ali to neće finansirati prijedlog zakona o infrastrukturi koji košta hiljadu milijardi dolara. Ako žele da to ostvare, moraće da nekome podignu porez."

Detalji plana

Plan administracije ima četiri osnovna elementa, od kojih je najznačajniji - dodatnih 80 milijardi dolara za budžet Poreske službe u narednih deset godina. Tokom prošle decenije, budžet agencije je smanjen za 20% što je dovelo do gubitka iskusnog osoblja i smanjenja u broju agenata IRS-a na nižem nivou službe.

Prijedlogom se, takođe, izdvajaju sredstva za obnovu sistema upravljanja podacima u agenciji. Sadašnji sistem u IRS-u je najstariji u cijeloj federalnoj vladi. Neki elementi potiču još iz 1960-ih a napisani su zastarjelim programskim jezikom.

Arhiv- Dio federalne poreske prijave sa stranice Poreske službe.
Arhiv- Dio federalne poreske prijave sa stranice Poreske službe.

Pored toga, agencija će suzbijati rad neregulisanih računovođa, i povećati kazne za pomoć i saučesništvo u utaji poreza.

Prikupljanje podataka sa bankovnih računa

Četvrti element plana administracije, koji izaziva izvjesnu zabrinutost, je prijedlog da se od banaka i drugih finansijskih institucija traži da u značajnoj mjeri povećaju količinu informacija koje daju Poreskoj službi.

Koalicija grupa za bankarsku trgovinu izrazila je protivljenje planu ranijeg ovog mjeseca u zajedničkom pismu u kome se navodi da bi on "donio troškove i složenost koja nije opravdana potencijalnim i izuzetno nesigurnim koristima" a podatke potrošača bi mogao da izloži zloupotrebama.

"Podržavamo inicijativu da se poveća poštovanje zakona kako bi svi poreski obveznici ispunjavali svoje obaveze, ali dovođenje finansijskih institucija u poziciju da prijavljuju više informacija o vlasnicima računa - posebno kada su prednosti toga neizvjesne - nije rješenje", napisala je koalicija bankarskih grupa.

Howard Gleckman iz Centra za poresku politiku, izražava zabrinutost da IRS neće moći da efikasno koristi te podatke.

"Sada traže toliko informacija o depozitima i povlačenju suma sa svakog bankovnog računa", kaže. "Poreska služba se već muči da upravlja podacima. Ovo bi im donijelo miljarde novih podataka koje treba da obrade."

See all News Updates of the Day

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

Gabriel Escobar, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Biden domaćin Macronu u Bijeloj kući, teme Ukrajina i Kina

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden domaćini su francuskom predsjedniku Macronu i njegovoj supruzi Brigitte na službenoj državnoj ceremoniji dolaska u Bijelu kuću u Washingtonu.

Predsjednik Joe Biden u Bijeloj kući je dočekao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kao prvog svjetskog lidera u državnoj posjeti od početka Bidenove administracije. 

Predsjednik Joe Biden u Bijeloj kući je dočekao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kako bi obilježili više od 200 godina američko-francuskih odnosa i novo savezništvo u suprostavljanju ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Državna večera za Macrona biće prva koju je Biden održao od kada je postao predsjednik. Dvojica lidera su se u četvrtak sastala u Ovalnoj kancelariji a na vrhu dnevnog reda je rat u Ukrajini koji traje već devet mjeseci.

Biden i Macron nastoje da očuvaju jedinstvo u SAD i Evropi kako bi se nastavila ekonomska i vojna pomoć Kijevu dok se odupire ruskim snagama.

Poslije neformalne večere u srijedu, predsjednik Biden i prva dama Jill Biden dočekali su francuskog predsjednika i prvu damu Brigitte Macron, uz počasnu gardu i vojni orkestar koji je izveo himne dvije zemlje.

Biden je u svom uvodnom obraćanju pozdravio Francusku kao svog "najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u borbi za slobodu".

"Francuska i SAD se suočavaju sa osvajačkim ambicijama Vladimira Putina i ruskim brutalnim ratom protiv Ukrajine, koji je razorio mir na evropskom kontinentu", rekao je predsjednik Biden. "Francuska i SAD još jednom brane demokratske vrijednosti i univerzalna ljudska prava koja su u srcu obje nacije."

Na početku posjete, Macron je poručio da Francuska i SAD treba da još jednom budu "braća po oružju", govoreći o pomoći zapadne koalicije Ukrajini da se odbrani od ruske invazije.

Dvojica predsjednika tokom ove posjete slave dugogodišnju američko-francusku vezu - ali su prijatelji koji imaju nesuglasice.

Francuski predsjednik koristi posjetu Washingtonu da oštro kritikuje aspekte zakona o klimi koje je potpisao američki predsjednik kao loš dogovor za Evropu.

Uoči sastanka u četvrtak, Macron je jasno stavio do znanja da on i drugi evropski lideri ostaju duboko zabrinuti zbog podsticaja u novom zakonu o klimi koji favorizuje klimatsku tehnologiju američke proizvodnje, uključujući električna vozila.

Macron je u srijedu kritikovao zakon, poznat kao Zakon o smanjenju inflacije, tokom ručka sa američkim zakonodavcima i ponovo tokom govora u francuskoj ambasadi. Francuski predsjednik je rekao da bi - dok napore Bidenove administracije da suzbije klimatske promjene treba pozdraviti - subvencije bile ogroman korak unazad za evropske kompanije.

"Odluke koje su donijete... su odluke koje će izazvati podjele na Zapadu", rekao je Macron u francuskoj ambasadi.

On je dodao da zakon "stvara takve razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope da svi oni koji rade u mnogim kompanijama (u SAD) će samo pomisliti: 'Mi više ne ulažemo na drugu stranu Atlantika'".

Odvojeno, na ručku sa članovima Kongresa iz obje stranke, zajedno sa poslovnim liderima i diplomatama, Macron je rekao da velike industrijske zemlje moraju da učine više na rješavanju klimatskih promjena i promovisanju biodiverziteta.

On je kritikovao dogovor postignut na nedavnom klimatskom samitu u Egiptu u kojem su se Sjedinjene Države i druge bogate nacije složile da pomognu u plaćanju štete koju pregrijani svijet nanosi siromašnim zemljama.

Dogovor uključuje nekoliko detalja o tome kako će biti plaćen, a Macron je rekao da je potreban sveobuhvatniji pristup - "ne samo novi fond za koji smo odlučili da neće biti finansiran, pa čak i ako bude finansiran, neće biti pravilno raspodijeljen".

Govoreći na ručku, gdje nije bilo novinara, Macron je komentarisao Zakon o smanjenju inflacije, nazivajući subvencije štetnim za francuske kompanije i druge u Evropi, prema jednoj osobi koja je prisustvovala sastanku iza zatvorenih vrata. Osoba je zatražila anonimnost kako bi govorila o privatnim komentarima Macrona.

Evropska unija je izrazila zabrinutost da bi poreski krediti u zakonu o klimi, uključujući i one koji imaju za cilj da podstaknu Amerikance da kupuju električna vozila, diskriminisali evropske proizvođače i prekršili pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO)

Njemački ministar ekonomije Robert Habeck ponovio je u srijedu da vjeruje da dijelovi zakona nisu kompatibilni sa pravilima STO.

"Vjerujem da ovaj stav u velikoj mjeri dijele one zemlje koje su posvećene multilateralnom trgovinskom poretku", rekao je on novinarima u Berlinu."Amerikanci znaju da mi to tako vidimo i Evropska komisija će im to takođe reći."

Zvaničnici Bidenove administracije suprotstavili su se stavom da zakon naveliko pomaže SAD da ispune globalne ciljeve za suzbijanje klimatskih promjena.

Sekretarca za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre u srijedu je izjavila da će zakon takođe pružiti nove mogućnosti za francuske kompanije i druge u Evropi.

"Postoji niz odredbi koje će doprinijeti rastu sektora čiste energije na globalnom nivou", rekao je Jean-Pierre novinarima.

"To predstavlja značajne mogućnosti za evropske firme, kao i koristi za energetsku bezbjednost EU. I ovo za nas nije igra" u kojoj jedna strana dobija ono što druga strana izgubi.

Macronovi najnoviji oštri komentari dolaze nakon što je izazvao iznenađenje ranije ovog mjeseca u govoru na samitu u Bangkoku. On je nazvao SAD i Kinu"dvjicom velikih slonova" koji su na vrhuncu stvaranja "velikog problema za ostatak džungle".

Njegova posjeta takođe dolazi u trenutku kada i Washington i Pariz drže na oku Kinu nakon što su prošlog vikenda izbili protesti u nekoliko gradova na kopnu i u Hong Kongu zbog pekinške strategije "nultog Covida".

"Pitanje Kine biće veoma visoko na dnevnom redu u naredna dva dana", rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Kirby novinarima u srijedu.

Macron se u srijedu sastao sa potpredsjednicom Kamalom Harris u sjedištu NASA u Washingtonu, dok su obje strane željele da istaknu američko-francusku saradnju u svemiru.

U junu, Francuska je potpisala sporazume Artemis, skup principa pod vodstvom NASA koji se koriste za upravljanje međunarodnom civilnom upotrebom svemira. Istog mjeseca, SAD su ispunile obećanje da će se pridružiti Opservatoriji Svemir za klimu (Space for Climate Opservatory) koju predvodi Francuska, a koja treba da modelira i prati klimatske promjene.

Macron se takođe zaustavio na Arlingtonskom groblju. On i njegova supruga Brigitte kasnije su imali privatnu večeru sa Bidenom i prvom damom Jill Biden u restoranu u Washingtonu.

Macron i njegova supruga doputovali su u SAD sa poklonima koji su pažljivo prilagođeni ukusu američkih domaćina, među kojima su LP ploča i CD originalnog saundtracka za film iz 1966. "Jedan čovjek i jedna žena", koji su Bidenovi gledali na svom prvom izlasku, saopšteno je iz Jelisejske palate.

Pored razgovora u Ovalnoj kancelariji sa Bidenom u četvrtak, potpredsjednica Kamala Harris će ugostiti Macrona na ručku u State Departmentu prije državne večere za oko 350 gostiju, blistave svečanosti koja će se održati u ogromnom šatorskom paviljonu izgrađenom na Južnom travnjaku Bijele kuće.

Novi republikanski lideri pripremaju seriju istraga Bidenove administracije

Predstavnik Jim Jordan (Ohio) govori tokom konferencije za novinare o propisima u o oružju i 6. januaru, Capitol Hill, juni 2022.

Republikanci u Predstavničkom domu obećavaju agresivan nadzor Bidenove administracije kada preuzmu donji dom Kongresa sljedeće godine, a posebno će se koncentrisati na poslovanja predsjednikovog sina Huntera Bidena, ilegalnu imigraciju na američko-meksičkoj granici i porijeklo Covida.

Republikanci nemaju dovoljno glasova da stave na raspravu svoje ključne zakonske prijedloge ako ne dobiju podršku nekih demokrata, ali bi njihov nadzor vladinih agencija mogao da dovede demokrate u defanzivnu poziciju i da smanji podršku Bidenovoj administraciji pred predsjedničke izbore 2024.

Odbor za pravosuđe

Republikanski kongresmen Jim Jordan trebalo bi da bude naredni predsjedavajući Odbora za pravosuđe u Predstavničkom domu. Jordan je učestvovao u formiranju a zatim bio na čelu ultra-konzervativnog, takozvanog Kokusa slobode, i 6. januara 2021. se usprotivio rezultatima predsjedničkih izbora koje su predstavili elektori iz Pennsylvanije. Predsjednik Donald Trump je imao tako visoko mišljenje o Jordanu da mu je uručio najviše civilno odlikovanje u zemlji, Predsjedničku medalju slobode.

Odbor za pravosuđe se bavi nadzorom rada Sekretarijata za pravosuđe i Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost, kao i pitanja kriminala, imigracije i zaštite građanskih sloboda. To je obično jedan od najviše stranački obojenih odbora na Capitol Hillu, ali Jordanov borbeni stil se izdvaja čak i u takvom kontekstu. Taj odbor je mjesto gdje bi vjerovatno započela svaka inicijativa da se opozove neki član Bidenove administracije, kao što su neki republikanci predlagali opoziv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa.

Jordanovi upiti administraciji posljednjih mjeseci su jasan nagovještaj da će odbor istraživati FBI-jev pretres Trumpove rezidencije Mar-a-Lago. Također se zalaže za širu analizu imigracione politike Bidenove administracije i porijeklo Covida.

„Sve te stvari moraju da se istraže da bismo saznali istinu”, poručio je Jordan konzervativnim aktivistima na jednoj konferenciji prošlog ljeta. „Plus, to će biti okvir za trku 2024. godine, kada se nadam i vjerujem da će se predsjednik Trump ponovo takmičiti, i moramo da osiguramo da pobijedi.”

Odbor za nadzor rada vlade

Očekuje se da će republikanski kongresmen James Comer da bude novi predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za nadzor vlade i reformu. On je jasno stavio na znanje da će istraga predsjednikovog sina, Huntera, biti jedan od njegovih prioriteta. Republikanci kažu da je cilj njihove istrage poslovanja Huntera Bidena da se utvrdi da li su „te aktivnosti ugrozile američku nacionalnu bezbjednost i sposobnost predsjednika Bidena da vodi politiku na nepristrasan način”.

Hunter Biden, sin predsjednika Joea Bidena, za vrijeme proslave Uskrsa u Bijeloj kući, 18. aprila 2022.
Hunter Biden, sin predsjednika Joea Bidena, za vrijeme proslave Uskrsa u Bijeloj kući, 18. aprila 2022.

Comer također postavlja temelje za istragu situacije na američko-meksičkoj granici. Uputio je pismo Mayorkasu tražeći niz dokumenata i komunikacija koje se odnose na graničnu politiku administracije. „Ne možemo da izdržimo još jednu godinu neuspješne granične politike Bidenove administracije”, navodi se u tom pismu.

To je, međutim, samo dijelić fokusa odbora.

„Istraživaćemo između 40 i 50 različitih stvari”, izjavio je Comer u nedjelju za program Meet the Press TV mreže NBC. „Imamo kapacitete za to. Imaćemo 25 članova odobra i osoblje od blizu 70 ljudi. Zato ćemo imati sposobnost da istražimo brojne stvari.”

Potrošnja federalne vlade u okviru reagovanja na pandemiju Covida će također biti pod lupom.

„Vjerujemo da su u protekle tri godine protraćene stotine milijardi, ako ne i hiljade milijardi dolara, što obuhvata dakle dvije administracije, u ime borbe protiv Covida”, rekao je Comer.

„Želimo da održimo pretrese o tome. Želimo da pokušamo da ustanovimo šta se dogodilo sa lažnim fondovima za osiguranje nezaposlenih, lažnim zajmovima za mala preduzeća, i tako dalje, dio tog novca se trošio za državne i lokalne vlade u okviru paketa pomoći pogođenima Covidom”, navodi Comer.

Fokus na Afganistanu

Kongresmen iz Texasa Michael McCaul trebalo bi da postane novi predsjedavajući Odbora za spoljnopolitičke odnose u Predstavničkom domu, koji će istraživati američko povlačenje iz Afganistana. On je taj zahtjev iznio sredinom oktobra tražeći različita dokumenta, a State Departmentu je zatražio da sačuva sve zapise o haotičnom povlačenju, što se odnosi i na pogibiju 13 američkih vojnika u samoubilačkom bombaškom napadu.

Američki vojnici uzimaju bebu iz ruku roditelja, Afganistanaca, za vrijeme evakuacije iz Kabula, 19. avgusta 2021.
Američki vojnici uzimaju bebu iz ruku roditelja, Afganistanaca, za vrijeme evakuacije iz Kabula, 19. avgusta 2021.

„Način na koji je to urađeno je bio takva katastrofa i sramota za naše veterane koji su služili u Afganistanu. Oni zaslužuju odgovore na brojna pitanja koja imamo”, rekao je McCaul u programu This Week na televiziji ABC. Dodao je: „Zašto nije postojao plan evakuacije? Kako je sve pošlo tako naopako?”

Energetika i porezi

Članica Predstavničkog doma Cathy McMorris Rodgers iz države Washington prema očekivanjima će biti sljedeća predsjedavajuća Odbora za energetiku i trgovinu, koji ima najširu jurisdikciju od svih odbora u Kongresu - od zdravstvene zaštite, preko životne sredine do nacionalne energetske politike. Republikanci u tom odboru su već uložili mjesece u istragu porijekla Covida a očekuje se da će nastaviti taj rad u sljedećem sazivu Kongresa.

Kongresmeni Jason Smith, Adrian Smith i Vern Buchanan izrazili su interesovanje da budu novi predsjedavajući odbora za budžet, koji već traži dokumenta u vezi sa izdvajanjima u okviru paketa pomoći pogođenima kovidom, u iznosu od skoro 1,9 hiljada milijardi dolara, koji su demokrate usvojile početkom prošle godine. Odbor je takođe nadležan za američku Poresku službu (IRS), koja je često meta republikanske kontrole, kao i prezira.

Bidenova poruka kongresnim liderima: Ukrajina prioritet

Predsjednik Joe Biden razgovara sa kongresnim liderima među kojima su odlazeća predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell, u Bijeloj kući, 29. novembra 2022.

Predsjednik Joe Biden primio je kongresne lidere u Beloj kući i izrazio nadu da će članovi Kongresa sarađivati kako bi osigurali nastavak finansiranja vlade, povećali izdvajanja za pomoć Ukrajini i spriječili štrajk radnika željeznice.

Međutim, Kevin McCarthy, koji bi trebalo da postane sljedeći predsjedavajući Predstavničkog doma, stavio je predsjedniku na znanje da će "stvari biti drugačije", kada Republikanska partija preuzme kontrolu nad tim tijelom.

Biden pokušava da osigura usvajanje još nekoliko zakona prije nego što demokrate izgube kontrolu nad Predstavničkim domom 3. januara, i nada se da će izbjeći zatvaranje vlade 16. decembra. Predsjednik također želi da se usvoji zakon o vladinom finansiranju, kojim bi se izdvojio dodatni novac za pogođene pandemijom Covida, i da se poveća američka podrška ukrajinskoj ekonomiji i odbrani od ruske invazije.

Biden je također pozvao Kongres da reaguje i nametne privremeni sporazum između željezničkih kompanija i radnika, kako bi se izbjegao štrajk 9. decembra koji bi ostavio teške posljedice na američku ekonomiju.

Članovi Kongresa kasne mjesecima u usvajanju zakona o finansiranju vlade za ovu fiskalnu godinu, oslanjajući se na privremene mjere kojima se uglavnom produžava finansiranje na sadašnjem nivou, dok federalne agencije upozoravaju da zbog toga nemaju dovoljno novca.

"Nadam se da ćemo sarađivati na finansiranju vlade", rekao je Biden članovima Kognresa, naglašavajući značaj Ukrajine i pandemijskog finansiranja.

On je rekao da je "ekonomija ugrožena" zbog mogućeg štrajka željezničkih radnika i izrazio uvjerenje da će Kongres reagovati da ga spriječi.

Na sastanku u Bijeloj kući, Biden je sjedio u čelu stola u Rooseveltovoj sobi, dok su sa njegove lijeve i desne strane sedeli demokrata Nnacy Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, i lider senatske većine Chuck Schumer, oboje sa širokim osmijehom na početku sastanka.

Kevin McCarthy, lider republikanske manjine u Predstavničkom domu sjedio je pored Schumera a Mitch McConnell, lider republikanske manjine u Senatu, sjedio je pored Pelosi i djelovao više rezervisano.

Na početku sastanka, Biden se našalio: "Siguran sam da će ovo ići veoma brzo" - misleći da se postigne saglasnost o svemu. Članovi Kongresa proveli su malo više od sat vremena sa predsjednikom, kome su se pridružili potpredsjednica Kamala Harris i visoki saradnici.

McCarthy se nada da će postati predsjedavajući Predstavničkog doma u januaru, iako prethodno mora da pobijedi protivkandidate unutar svoje stranke kako bi bio izabran 3. januara. Razgovarajući sa novinarima ispred Bijele kuće poslije susreta, rekao je da je Biden "dobio signal da će se stvari promijeniti" kada republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom.

Lider republikanaca u donjem domu Kongresa, koji jedva da je razgovarao sa Bidenom u prve dvije godine predsjednikovog mandata, rekao je: "Mogu da sarađujem sa svakim", ali je dodao da su novembarski izbori pokazali da "Amerika voli balans i podjelu vlasti".

Schumer i Pelosi izjavili su da je sastanak bio "dobar" i "produktivan", i da se "osjećala dobra volja u sobi".

Svi lideri kažu da bi više voljeli da se usvoji sveobuhvatni zakon o budžetu za fiskalnu godinu, umjesto rezolucije kojom se održava trenutno stanje.

Lider republikanaca u Predstavničkom domu evin McCarthy obraća se novinarima poslije susreta sa predsjednikom Bidenom i drugim kongresnim liderima u Bijeloj kući, 29. novembra 2022.
Lider republikanaca u Predstavničkom domu evin McCarthy obraća se novinarima poslije susreta sa predsjednikom Bidenom i drugim kongresnim liderima u Bijeloj kući, 29. novembra 2022.

McCarthy, koji je obećao da će na više kritičan način razmotriti zahtjeve Bidenove administracije za pomoć Ukrajini, rekao je novinarima: "Nisam za pisanje bjanko čekova o bilo čemu". Dodao je da to ne znači da se nužno protivi dodatnom finansiranju, ali da želi da postoji "odgovornost i revizije."

Kongres također razmatra zakon o istopolnim brakovima, podizanju granice zaduživanja i reformi Zakona o brojanju elektorskih glasova da bi se spriječio još jedan pokušaj kao kada su 2020. tadašnji predsjednik Donald Trump i neki članovi Kongresa pokušali da ponište volju birača izraženu na predsjedničkim izborima koje je Trump izgubio.

Senat u utorak glasa o zakonu o istopolnim brakovima, a Predstavnički dom će morati da ga odobori prije nego što stigne Bidenu na potpis.

"Nadam se da ćemo pronaći druge zajedničke tačke", dodao je Biden, "jer građani Amerike žele da sarađujemo".

Republikanci će imati tanku većinu u Predstavničkom domu od januara, dok demokrate i dalje imaju kontrolu nad Senatom. Drugi krug izbora u Georgiji naredne sedmice odlučiće da li će Bidenova stranka imati većinu od 51-49 glasova ili će odlučivati glas potpredsjednice Harris ako obje stranke budu imale po 50 senatora.

Trumpova večera sa ekstremistima postavlja pitanja u vezi sa trkom 2024.

Arhiv - Bivši predsjednik Donald Trump pred govor u Mar-a-lagu, u Palm Beachu, Florida, 28. novembra 2022.

Bivši američki predsjednik Donald Trump dospio je na naslovne strane tokom vikenda Dana zahvalnosti nakon što je otkriveno da je na večeri u Mar-a-Lagu, njegovom odmaralištu na Floridi, ugostio dvojicu muškaraca poznatih po žestokim antisemitskim izjavama.

Na sastanku je Trump navodno sedeo sa reperom i modnim dizajnerom Yeom, ranije poznatim kao Kanye West, kao i sa Nickom Fuentesom, ekstremno desničarskim aktivistom koji je promovisao bjelački nacionalizam i negirao realnost Holokausta.

Trump je kasnije tvrdio da nije znao da Ye planira da dovede Fuentesa na sastanak, ali teško da je mogao biti nesvjestan nedavnih antisemitskih komentara repera koji su doveli do toga da velike kompanije, uključujući giganta sportske opreme Adidas, prekinu veze sa njim.

Kandidati sa ivice

Republikanci su i dalje ljuti zbog rezultata izbora na sredini predsjedničkog mandata na kojima nisu uspeli da zauzmu Senat, dok su u preuzimanju Predstavničkom domu samo osvojili neznatnu većinu.

Mnogi su za loše rezultate uglavnom krivili Trumpa, čiji su svojeručno odabrani kandidati — obično birani zbog spremnosti da ponove njegove lažne tvrdnje da su mu izbori 2020. ukradeni — ostvarili loše rezultate.

U ponedjeljak, kada je krajnji rok za okruge u državi Arizona da potvrde rezultate izbora 8. novembra, Trump je i dalje objavljivao lažne tvrdnje o široko rasprostranjenoj prevari i izbornim neregularnostima, koje je okrivio za izgubljene trke svojih favorizovanih kandidata u toj državi.

Neki okružni zvaničnici koji su u ponedeljak podržali Trampove tvrdnje odbili su da potvrde rezultate izbora, iako se očekuje da će na to biti primorani sudskim odlukama, s obzirom na nedostatak dokaza o malverzacijama.

Sada, kada Trump traži podršku stranke za još jednu kandidaturu u Bijeloj kući, stručnjaci se pitaju da li će njegovo kontinuirano druženje sa ekstremističkim ličnostima, u kombinaciji sa još jednim neuspješnim izborima, konačno biti previše za širu Republikansku partiju.

Dok su najistaknutiji članovi stranke izbjegavali da razgovaraju o Trumpovoj povezanosti sa Yeom i Fuentesom, drugi su se oglasili.

"Predsjednik Trump koji ugošćuje rasističke antisemite na večeri ohrabruje druge rasističke antisemite", napisao je senator iz Bill Cassidy na Twitteru u ponedjeljak. "Ovi stavovi su nemoralni i ne treba ih zabavljati. Ovo nije Republikanska partija."

U nedjeljnom pojavljivanju na CNN-u, guverner Arkanzasa Asa Hutchinson, republikanac, rekao je: "Mislim da nije dobra ideja da se lider koji daje primjer zemlji ili stranci susreće sa priznatim rasistom ili antisemitom. I tako, to je veoma zabrinjavajuće i ne bi trebalo da se desi, i moramo da izbjegnemo... osnaživanje ekstrema".

Nisu svi republikanci oštro kritikovali Trumpa. Politico je izvijestio da je senator Južne Dakote Mike Rounds rekao da neće "osuditi nikoga" iako Fuentes "nije neko sa kim bih imao sastanak".

Senator Josh Hawley rekao je za Politico: "To je slobodna zemlja, [Trump] može da radi šta hoće".

Još jedan politički "kiks"

"Trump se dugo igrao sa ljudima koji zastupaju užasavajuća, netrpeljiva uvjerenja", rekao je za Glas Amerike Crystal Ball, glavni urednik onlajn magazina Sabato's Cristal Ball u Centru za politiku Univerziteta Virginije.

"Ova večera je samo posljednja pojava onoga što je veoma poznat trend. Trump je sada kandidat koji traži treću republikansku predsjedničku nominaciju. Moramo samo da vidimo da li je dovoljno republikanaca umorno od njega i da li će radije ići sa drugačijim opcijama."

"Privatna večera sa (Ye) Westom mogla je da izazove pažnju mainstream štampe i mnogo lajkova iz trolovskih krugova nacionalističke desnice, čak i ako bi dodatno otuđila neke jevrejske pristalice", rekao je za Glas Amerike Chris Stirewalt, viši saradnik u Američkom institutu za preduzetništvo.

Stirewalt, bivši politički urednik Fox News kanala, dodao je: "Ali čak i ako je to bilo samo zbog ravnodušnog ili neurednog rada osoblja, ugostiti Fuentesa baš u trenutku kada mainstream republikanci preispituju svoj odnos sa Trumpom nakon lošeg zaokreta koji je on dao Republikanskoj partiji na izborima na polovini mandata, bila je još jedan u nizu gafova bivšeg predsjednika".

Okrivljavanje Yea

Trump se u nedjelju i dalje bavio posljedicama sastanka i u tu svrhu upotrebio objavu na svojoj društvenoj mreži, Truth Social, da uperi prst u Yea jer je nenajavljeno doveo Fuentesa u njegov dom.

Izvještaji o tome šta se dešavalo na sastanku uključivali su da je Yea tražio od Trumpa da razmisli o kandidovanju sa njim, u ulozi potpredsjednika 2024.

"Dakle, pomažem ozbiljno problematičnom čovjeku, koji je slučajno crnac, Yeu (Kanye Westu), koji je desetkovan u svom poslu i praktično u svemu ostalom, i koji je uvek bio dobar prema meni, odobravajući njegov zahtjev za sastanak u Mar-a-Lagu, sam, tako da mogu da mu dam preko potreban 'savjet'", napisao je Trump.

"Pojavljuje se sa 3 osobe, od kojih dvoje nisam poznavao, drugi je politička osoba koju nisam vidio godinama. Rekao sam mu da se ne kandiduje, totalno gubljenje vremena, ne može da pobijedi. Lažne vijesti su POLUDJELE!"

Lak pristup Trumpu

Vjerujući Trumpu na riječ da nije očekivao da će Ye dovesti Fuentesa, analitičari i dalje vide činjenicu da je poznati poricatelj holokausta uspio da vidi bivšeg predsjednika kao pokazatelj vrste organizacije koju Trump ima tendenciju da vodi, bilo na funkciji ili van toga.

"To odražava činjenicu da u Mar-a-Lagu, kao i u Ovalnoj kancelariji, praktično ne postoji proces skrininga da bi se utvrdilo ko ulazi da vidi 'velikog čovjeka'", rekao je Glasu Amerike William A. Galston, viši saradnik u Institutu za studije upravljanja Brookings Programa. "I to je namerno, jer Donald Trump nema povjerenja u ljude koji pokušavaju da upravljaju njime ili analiziraju ljude sa kojima se sastaje ili razgovara."

Galston je rekao da bi Trump možda bio voljan da nastavi da se druži sa Yeom iz uvjerenja da će mu ta veza na kraju donijeti koristi.

"On ima dugu istoriju da nije napuštao ljude za koje misli da bi mu mogli biti od pomoći u nastavku", rekao je Galston.

U slučaju Yea, rekao je, to bi moglo biti u Trumpovoj potrazi za većim udelom afroameričkih glasova.

"Trump ima tu upornu fantaziju da je izuzetno popularan među crncima", rekao je Galston. "I da su crnci koje on pomaže uticajni i misaoni lideri unutar te grupe."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG