Najnovije
Sekretarijat za finansije: Bogati Amerikanci utaje 600 milijardi dolara poreza godišnje

Bidenova administracija kaže da bogati Amerikanci utaje od poreskih vlasti više od 600 milijardi dolara svake godine, i predložila je detaljni plan da se ojača izvršni ogranak Poreske službe kako bi pojedinci sa velikim zaradama plaćali svoj dio poreza.
"Ako se ovo pitanje ne riješi, ukupan iznos neplaćenih poreza u narednih deset godina će porasti na oko 7 hiljada milijardi dolara, što je približno jednako 15% ukupnog poreza koji građani duguju državi", navodi se u izvještaju koji je Sekretarijat za pravosuđe objavio u četvrtak.
"Ti neplaćeni porezi imaju cijenu za američka domaćinstva i poreske obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obaveze, pošto političari onda biraju da povećaju deficit, smanje izdvajanja za neophodne prioritete ili dodatno povećavaju porez da bi nadoknadili izgubljene prihode u budžetu."
Ako Poreska služba bude imala bolji kapacitet da pronađe utajivače poreza, to će u narednih 10 godina donijeti oko 700 milijardi dolara u budžet, a još mnogo više u godinama poslije toga, navodi američka administracija.
Utaja poreza je međunarodna realnost. Administracija procjenjuje da SAD gube oko 15% prihoda od neplaćenih poreza što je slično nivou od 16% koji postoji u Evropskoj uniji, prema istraživanju Londonskog univerziteta. Studija je ustanovila da je 2015. godine, širom EU, utajeno nešto više od hiljadu milijardi dolara.
Stručnjaci kažu da je procjena Sekretarijata za finansije o neplaćenim porezima razumna, a da je njeno uvjerenje da sprovođenje poreskih zakona može da se poveća - također realistično. Međutim, upozoravaju da se to neće dogoditi "preko noći".
"Biće potrebno vrijeme", izjavio je Howard Gleckman, visoki saradnik Centra za poresku politiku Urban-Brookings. "Kako budu povećavali broj zaposlenih, moći će da to sprovedu postepeno, tokom više vremena. Ljudi koji su radili za IRS, koji dobro znaju to mjesto, kažu da je potrebno pet godina da se obuči poreski inspektor - posebno kada je riječ o sofisticiranim načinima utaje poreza kojima će Poreska služba željeti da se bavi. Tako da - da, vjerujem da možemo da prikupimo taj novac ali niko ne treba da očekuje da će (Bidenova administracija) moći da to uradi preko noći."
Drugi nisu tako sigurni.
"Rekao bih da to zvuči ambiciozno", kaže Alex Muresianu, federalni analitičar u Fondaciji za poreze u Washingtonu. "Mislim da, ako Poreska služba bude obavljala bolje istrage i ako se više budu sprovodili zakoni imamo dobar način da podignemo budžetski prihod. Ali nisam siguran da će se tako veliko povećanje u budžetu koristiti tako efikasno kako se administracija nada."
Finansiranje Plana za američke porodice
Dok se reforma režima sprovođenja poreskih zakona može smatrati ciljem samim po sebi, Bidenova administracija je plan objavila u kontekstu svoje inicijative "Plan za američke porodice". To je zakonski prijedlog o ulaganjima u pristupačne ustanove za staranje o djeci, besplatno obrazovanje, duže porodično odustvo i bolovanje, kao i poreske olakšice za porodice sa djecom.
Međutim, Gleckman ističe da novac koji bi prikupio Sekretarijat za finansije od utajivača poreza neće biti ni blizu dovoljan, ili biti sakupljen dovoljno brzo - da se finansira plan u iznosu od 1.800 milijardi dolara.
"Ako ljudi u Kongresu misle da će zatvaranjem rupa u poreskim zakonima finansirati taj plan, nisu realni", rekao je. "To je dobra stvar, dobro je da se održava krediblitet poreskog zakonika i svakako će donijeti velike prihode u budžet. Ali to neće finansirati prijedlog zakona o infrastrukturi koji košta hiljadu milijardi dolara. Ako žele da to ostvare, moraće da nekome podignu porez."
Detalji plana
Plan administracije ima četiri osnovna elementa, od kojih je najznačajniji - dodatnih 80 milijardi dolara za budžet Poreske službe u narednih deset godina. Tokom prošle decenije, budžet agencije je smanjen za 20% što je dovelo do gubitka iskusnog osoblja i smanjenja u broju agenata IRS-a na nižem nivou službe.
Prijedlogom se, takođe, izdvajaju sredstva za obnovu sistema upravljanja podacima u agenciji. Sadašnji sistem u IRS-u je najstariji u cijeloj federalnoj vladi. Neki elementi potiču još iz 1960-ih a napisani su zastarjelim programskim jezikom.
Pored toga, agencija će suzbijati rad neregulisanih računovođa, i povećati kazne za pomoć i saučesništvo u utaji poreza.
Prikupljanje podataka sa bankovnih računa
Četvrti element plana administracije, koji izaziva izvjesnu zabrinutost, je prijedlog da se od banaka i drugih finansijskih institucija traži da u značajnoj mjeri povećaju količinu informacija koje daju Poreskoj službi.
Koalicija grupa za bankarsku trgovinu izrazila je protivljenje planu ranijeg ovog mjeseca u zajedničkom pismu u kome se navodi da bi on "donio troškove i složenost koja nije opravdana potencijalnim i izuzetno nesigurnim koristima" a podatke potrošača bi mogao da izloži zloupotrebama.
"Podržavamo inicijativu da se poveća poštovanje zakona kako bi svi poreski obveznici ispunjavali svoje obaveze, ali dovođenje finansijskih institucija u poziciju da prijavljuju više informacija o vlasnicima računa - posebno kada su prednosti toga neizvjesne - nije rješenje", napisala je koalicija bankarskih grupa.
Howard Gleckman iz Centra za poresku politiku, izražava zabrinutost da IRS neće moći da efikasno koristi te podatke.
"Sada traže toliko informacija o depozitima i povlačenju suma sa svakog bankovnog računa", kaže. "Poreska služba se već muči da upravlja podacima. Ovo bi im donijelo miljarde novih podataka koje treba da obrade."
See all News Updates of the Day
Afganistanske izbjeglice zabrinute za budućnost u Americi
Afganistanske izbjeglice u Sjedinjenim Državama su zabrinute zbog svog statusa dok se Trumpova administracija obračunava s ilegalnom imigracijom.
Trumpova podrška pregovorima o denuklearizaciji sa Rusijom i Kinom budi nadu
Zagovornici kontrole naoružanja nadaju se da će nove riječi podrške denuklearizaciji američkog predsjednika Donalda Trumpa dovesti do pregovora s Rusijom i Kinom o smanjenju nuklearnog naoružanja. Steve Hermann izvještava iz Bijele kuće.
Prijetnje radikalizacijom i pritisci na Sud BiH uoči presude Dodiku

Manje od 24 sata je ostalo do posljednjeg planiranog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine u predmetu koji se vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), i Miloša Lukića, vd. Službenog glasnika tog entiteta.
Oni se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, a prijeti im zatvorska kazna do pet godina i zabrana političkog djelovanja.
Iako se iščekuje ishod jednogodišnjeg procesa pred ovom pravosudnom institucijom, pritisci na Sud BiH su sve veći.
Sa jedne strane, vodstvo RS-a prijeti "radikalnim odlukama", dok sa druge to rade predstavnici vlasti susjedne Srbije i Mađarske.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.
Uz Dodika, sudi se i Milošu Lukiću, direktoru Službenog glasnika RS, koji je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.
Šta su rekli Vučić i Orban?
Rukovodstvo RS-a održalo je 17. februara naveče sastanak u Banjoj Luci na kojem je upozorilo da će povući "radikalne poteze" ako Sud BiH osudi Dodika.
Za 19. februar je najavljen i sastanak entitetske Vlade sa svim gradonačelnicima i načelnicima opština i gradova u RS-u.
Na sastanku je podržano stalno zasjedanje Narodne skupštine RS-a, koja bi trebala donijeti odluke kao odgovor, te je zaprijećeno napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko bi Dodik bio osuđen.
Pritisku na Sud BiH se priključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši u Budimpešti 17. februara kako se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je od ranije sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
"Novi vjetrovi međunarodne politike daju nadu da se politički napadi na Dodika konačno moraju zaustaviti", napisao je Orban na društvenoj mreži X nakon što je sa Dodikom razgovarao 17. februara u Budimpešti.
Kako u Sudu BiH odgovaraju na pritiske?
Iz Suda Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o pritiscima i prijetnjama uoči izricanja presude Dodiku, uz navode da ne daju komentare o postupcima koji su u toku, "nego postupa u skladu sa zakonom".
"Sudijska etika i odgovornost podrazumijevaju obaveznost postupanja u skladu sa zakonima, pravilima i principima pravde, kao i očuvanje povjerenja u pravosudni sistem. Dakle, Sud BiH štiti vladavinu prava i ne komentariše slučajeve koji su predmet postupka, ne želimo narušiti povjerenje građana u nepristrasnost Suda i rad pravosuđa", naveli su u Sudu BiH na upit RSE.
I Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, zaduženog za imenovanje i rad sudija i tužilaca, za RSE je rekao kako ne bi da "daje izjave zbog sudskog postupka koji je u toku".
"Po potrebi ćemo adekvatno reagovati, u skladu sa nadležnostima Vijeća", rekao je Bogunić.
Kenan Ademović, advokat i profesor prava na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, za RSE ističe kako sutkinja Sena Uzunović koja vodi taj postupak, uz vijeće od još dvoje sudija, ne smije da bude pod pritiskom.
"Vijeće mora da sudi po zakonu koji se koristi u tom postupku i donijeti onu odluku koja se zasniva na materijalnim dokazima, vještacima i svjedocima odbrane i Tužilaštva BiH. Ne može na njega da utječe ni Republika Srpska, ni Federacija, ni Brčko distrikt BiH. Jedino tako možemo krenuti u Evropsku uniju. Vladavina prava je jedan od Kopenhaških uvjeta iz 1995. godine", istakao je Ademović.
Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH, navodi za RSE kako je poznato da su prijetnje radikalnim mjerama iz RS pritisak na Sud BiH.
No, on je mišljenja i kako su najnovije prijetnje radikalnim mjerama iz RS ponavljanje ranije izrečenih prijetnji.
"Ovo što je zadnje napravljeno u RS je samo ponavljanje, o tome se raspravljalo i prije dva-tri mjeseca. O tome se raspravljalo i kad se Narodna skupština izjašnjavala u tom pogledu, kad je donesen zaključak da [Dodik] ne ide na ročišta zbog zdravstvenog stanja", istakao je Ademović.
Dodaje kako Sud BiH treba pustiti da radi bez ikakvog navijačkog tona.
Šta znači stalno zasjedanje i kakve odluke može donijeti Skupština RS?
Vlada je Skupštini RS-a predložila "stalno zasjedanje", kako bi "najefikasnije mogla odgovoriti na potencijalne predstojeće štetne posljedice po institucije Republike Srpske".
Nije, međutim, prejudicirano kako bi taj "odgovor" mogao da izgleda, odnosno kakve odluke bi mogle biti donesene.
Nije poznato ni kako bi "stalno zasjedanje" moglo da izgleda, s obzirom da je, prema Ustavu RS-a, već definisano da je Skupština RS-a "u stalnom zasjedanju" tokom cijelog svog mandata.
Sjednice Skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine, koji je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih poslanika, predsjednika RS-a ili predsjednika entitetske Vlade.
Jedna od odredbi definiše da Skupština, u skladu sa Ustavom, može da proglasi vanredno stanje za cijelu RS ili dio entiteta, između ostalog, u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, povreda ljudskih prava i slobodna i "normalnog funkcionisanja ustavnih organa" RS-a.
U ovom slučaju, zvaničnici RS-a tvrde da bi presuda Dodiku bila napad na instituciju predsjednika RS-a, te na cijeli entitet, izbjegavajući da kažu da mu se sudi kao pojedincu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Nazvali su svaku presudu protiv njega "pravnim nasiljem" i "državnim udarom".
Opozicija u RS-u je distancirana od prijetnji koalicije okupljene oko Dodikove stranke.
Lider opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević se u saopštenju za javnost ogradio od skupa 17. februara, na koji nisu bili pozvani. Ustvrdio je da predsjednik RS-a treba predstavljati sve građane, a ne jednostrano nametati svoje stavove.
Gradonačelnik Banje Luke i lider opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković takođe je odbacio radikalizaciju, istaknuvši da je "umjesto histerije potrebna mudrost i stabilnost".
Istakao je u objavi na Facebooku da se "RS ne smije ugrožavati zbog jednog pojedinca" i da sve odluke treba donositi kolektivno unutar srpskog političkog tijela.
Što je dovelo do suđenja?
Na sjednicama Skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
Moguća smjena gradonačelnika New Yorka poslije ostavke četvero njegovih zamjenika

Guvernerka države New York Kathy Hochul izjavila je da razmišlja da smijeni gradonačelnika New Yorka Erica Adamsa nakon što je četvero njegovih glavnih zamjenika saopštilo da podnosi ostavku.
Kriza u gradskoj skupštini je najnovija posljedica inicijative Sekretarijata za pravosuđe da okonča proces koji se vodi protiv Adamsa zbog optužbi za korupciju.
Hochul, koja je demokrata, rekla je da će održati sastanak ključnih zvaničnika u utorak na Manhattanu "da bi razgovarali o putu naprijed". Izjavila je da su ostavke prve zamjenice gradonačelnika i drugih visokih zvaničnika otvorile "ozbiljna pitanja o dugoročnoj budućnosti" Adamsove administracije.
Sekretarijat za pravosuđe je prošle nedjelje dao nalog federalnim tužiocima na Manhattanu da odbace slučaj za korupciju protiv Adamsa, koji je demokrata, kako bi osigurali njegovu saradnju sa administracijom republikanskog predsjednika Donalda Trumpa kada je riječ o mjerama za suzbijanje ilegalne imigracije. Ta odluka je pokrenula pitanja o političkoj nezavisnosti gradonačelnika i njegovim kapacitetima da vodi grad.
Vršilac dužnosti zamjenika sekretara za pravosuđe napisao je da je krivični slučaj "sputavao gradonačelnika Adamsa i sprječavao ga da posveti punu pažnju i resurse problemima ilegalne imigracije i kriminala".
Ta direktiva je izazvala buru u Sekretarijatu za pravosuđe i političkim krugovima New Yorka, a sedmero saveznih tužilaca je podnijelo ostavke u znak protesta, dok je više demokrata pozvalo Adamsa da podnese ostavku.
"Svjesna sam velikih odgovornosti koje imam kao guvernerka, i svjesna ustavnih ovlaštenja datih ovoj instituciji", saopštila je Hochul. "U 235 godina historije države New York, ta ovlaštenja nikada nisu primijenjena da se smijeni izabrani gradonačelnik. Poništavanje volje birača je ozbiljan korak koji se ne treba lako shvatiti. Pa ipak, navodno ponašanje u Gradskoj skupštini prijavljeno u protekle dvije nedjelje je uznemiravajuće i ne može se ignorisati."
Prema gradskoj povelji, proces smjene guvernera liči na sudski proces - guvernerka prvo treba da gradonačelniku uruči spisak optužbi zbog kojih smatra da je potrebna njegova smjena, i da mu pruži priliku da "iznese argumente u svoju odbranu". Međutim, kao što je guvernerka rekla, takav postupak nikada nije pokrenut u historiji New Yorka.
Adams, koji je bivši policijski kapetan, prošlog septembra se izjasnio da nije kriv po optužbama da je primio više od 100.000 dolara ilegalnih donacija za njegovu kampanju i poklone stranih državljana u vidu luksuznih putovanja dok je bio predsjednik opštine Brooklyn i vodio kampanju za gradonačelnika.
Sekretarijat za pravosuđe u petak je naveo da traži da se optužbe protiv Adamsa odbace, uz mogućnost da se ponovo podignu kasnije, što kritičari vide kao pokušaj osiguravanja da se Adams povinuje ciljevima predsjednika.
Drama u vezi sa pravnim procesom protiv Adamsa se odigrala u trenutku kada se gradonačelnik sastao sa Trumpovim glavnim zvaničnikom za imigraciju, takozvanim "carom za granicu" Tomom Homanom u četvrtak, i objavio da će povećati saradnju sa Trumpovom administracijom, što uključuje i ponovno otvaranje kancelarije za imigracione vlasti u ozloglašenom gradskom zatvoru na ostrvu Rikers.
Komesarka Uprave za socijalno osiguranje podnijela ostavku zbog DOGE-a

Vršiteljica dužnosti komesara Uprave za socijalno osiguranje povukla se sa pozicije u Agenciji zbog zahtjeva DOGE-a za pristup informacijama o primaocima socijalnog osiguranja, prema dvoje ljudi upoznatih sa odlaskom službenice koji nisu bili ovlašteni da o tome javno raspravljaju.
Odlazak Michelle King iz Agencije tokom vikenda — nakon više od 30 godina službe — pokrenut je nakon što je King odbila da osoblju DOGE-a omogući pristup osjetljivim informacijama, rekli su ljudi u ponedjeljak.
Bijela kuća ju je zamijenila na mjestu vršioca dužnosti sa Lelandom Dudekom, koji trenutno radi u SSA, kažu ljudi.
Portparol Bijele kuće Harrison Fields objavio je u ponedjeljak navečer izjavu u kojoj se kaže: "Predsjednik Trump je nominovao visoko kvalifikovanog i talentiranog Franka Bisignana za vođenje Uprave za socijalno osiguranje i očekujemo da će on brzo biti potvrđen u narednim sedmicama. U međuvremenu, Agenciju će voditi profesionalni stručnjak za socijalno osiguranje za borbu protiv prevara kao vršilac dužnosti komesara."
Odlazak Kingov iz administracije jedan je od nekoliko odlazaka visokih zvaničnika zabrinutih zbog potencijalnog nezakonitog pristupa osoblja DOGE-a privatnim informacijama o poreznim obveznicima.
Otkako je republikanski predsjednik Donald Trump ponovo postao predsjednik, njegov savjetnik milijarder Elon Musk brzo se uvukao duboko u federalne agencije izbjegavajući javnu kontrolu njegovog rada kroz DOGE grupu.
Nancy Altman, predsjednica Social Security Works, grupe za zagovaranje očuvanja beneficija socijalnog osiguranja, rekla je o naporima DOGE-a da "nema načina da se precijeni koliko je ovo ozbiljno kršenje. I koliko sam shvatila, to se već dogodilo."
"Informacije koje prikuplja i sigurno drži Uprava za socijalno osiguranje su vrlo osjetljive", rekla je ona. "SSA ima podatke o svima koji imaju broj socijalnog osiguranja, a to su gotovo svi Amerikanci, svi koji imaju Medicare i svaki Amerikanac s niskim primanjima koji se prijavio za prateći program socijalnog osiguranja, dopunski prihod od osiguranja."
Budućnost socijalnog osiguranja postala je glavno političko pitanje i bila je glavna tačka sporenja na izborima 2024. godine. Oko 72,5 miliona ljudi, uključujući penzionere, invalide i djecu, primaju beneficije socijalnog osiguranja.