Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Sekretarijat za finansije: Bogati Amerikanci utaje 600 milijardi dolara poreza godišnje

ARHIVA - Zgrada Sekretarijata za finansije u Washingtonu, 4. maj 2021.

Bidenova administracija kaže da bogati Amerikanci utaje od poreskih vlasti više od 600 milijardi dolara svake godine, i predložila je detaljni plan da se ojača izvršni ogranak Poreske službe kako bi pojedinci sa velikim zaradama plaćali svoj dio poreza. 

"Ako se ovo pitanje ne riješi, ukupan iznos neplaćenih poreza u narednih deset godina će porasti na oko 7 hiljada milijardi dolara, što je približno jednako 15% ukupnog poreza koji građani duguju državi", navodi se u izvještaju koji je Sekretarijat za pravosuđe objavio u četvrtak.

"Ti neplaćeni porezi imaju cijenu za američka domaćinstva i poreske obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obaveze, pošto političari onda biraju da povećaju deficit, smanje izdvajanja za neophodne prioritete ili dodatno povećavaju porez da bi nadoknadili izgubljene prihode u budžetu."

Ako Poreska služba bude imala bolji kapacitet da pronađe utajivače poreza, to će u narednih 10 godina donijeti oko 700 milijardi dolara u budžet, a još mnogo više u godinama poslije toga, navodi američka administracija.

Arhiv - Sjedište Poreske službe u Washingtonu
Arhiv - Sjedište Poreske službe u Washingtonu

Utaja poreza je međunarodna realnost. Administracija procjenjuje da SAD gube oko 15% prihoda od neplaćenih poreza što je slično nivou od 16% koji postoji u Evropskoj uniji, prema istraživanju Londonskog univerziteta. Studija je ustanovila da je 2015. godine, širom EU, utajeno nešto više od hiljadu milijardi dolara.

Stručnjaci kažu da je procjena Sekretarijata za finansije o neplaćenim porezima razumna, a da je njeno uvjerenje da sprovođenje poreskih zakona može da se poveća - također realistično. Međutim, upozoravaju da se to neće dogoditi "preko noći".

"Biće potrebno vrijeme", izjavio je Howard Gleckman​, visoki saradnik Centra za poresku politiku Urban-Brookings. "Kako budu povećavali broj zaposlenih, moći će da to sprovedu postepeno, tokom više vremena. Ljudi koji su radili za IRS, koji dobro znaju to mjesto, kažu da je potrebno pet godina da se obuči poreski inspektor - posebno kada je riječ o sofisticiranim načinima utaje poreza kojima će Poreska služba željeti da se bavi. Tako da - da, vjerujem da možemo da prikupimo taj novac ali niko ne treba da očekuje da će (Bidenova administracija) moći da to uradi preko noći."

Drugi nisu tako sigurni.

"Rekao bih da to zvuči ambiciozno", kaže Alex Muresianu​, federalni analitičar u Fondaciji za poreze u Washingtonu. "Mislim da, ako Poreska služba bude obavljala bolje istrage i ako se više budu sprovodili zakoni imamo dobar način da podignemo budžetski prihod. Ali nisam siguran da će se tako veliko povećanje u budžetu koristiti tako efikasno kako se administracija nada."

Finansiranje Plana za američke porodice

Dok se reforma režima sprovođenja poreskih zakona može smatrati ciljem samim po sebi, Bidenova administracija je plan objavila u kontekstu svoje inicijative "Plan za američke porodice". To je zakonski prijedlog o ulaganjima u pristupačne ustanove za staranje o djeci, besplatno obrazovanje, duže porodično odustvo i bolovanje, kao i poreske olakšice za porodice sa djecom.

Međutim, Gleckman ističe da novac koji bi prikupio Sekretarijat za finansije od utajivača poreza neće biti ni blizu dovoljan, ili biti sakupljen dovoljno brzo - da se finansira plan u iznosu od 1.800 milijardi dolara.

"Ako ljudi u Kongresu misle da će zatvaranjem rupa u poreskim zakonima finansirati taj plan, nisu realni", rekao je. "To je dobra stvar, dobro je da se održava krediblitet poreskog zakonika i svakako će donijeti velike prihode u budžet. Ali to neće finansirati prijedlog zakona o infrastrukturi koji košta hiljadu milijardi dolara. Ako žele da to ostvare, moraće da nekome podignu porez."

Detalji plana

Plan administracije ima četiri osnovna elementa, od kojih je najznačajniji - dodatnih 80 milijardi dolara za budžet Poreske službe u narednih deset godina. Tokom prošle decenije, budžet agencije je smanjen za 20% što je dovelo do gubitka iskusnog osoblja i smanjenja u broju agenata IRS-a na nižem nivou službe.

Prijedlogom se, takođe, izdvajaju sredstva za obnovu sistema upravljanja podacima u agenciji. Sadašnji sistem u IRS-u je najstariji u cijeloj federalnoj vladi. Neki elementi potiču još iz 1960-ih a napisani su zastarjelim programskim jezikom.

Arhiv- Dio federalne poreske prijave sa stranice Poreske službe.
Arhiv- Dio federalne poreske prijave sa stranice Poreske službe.

Pored toga, agencija će suzbijati rad neregulisanih računovođa, i povećati kazne za pomoć i saučesništvo u utaji poreza.

Prikupljanje podataka sa bankovnih računa

Četvrti element plana administracije, koji izaziva izvjesnu zabrinutost, je prijedlog da se od banaka i drugih finansijskih institucija traži da u značajnoj mjeri povećaju količinu informacija koje daju Poreskoj službi.

Koalicija grupa za bankarsku trgovinu izrazila je protivljenje planu ranijeg ovog mjeseca u zajedničkom pismu u kome se navodi da bi on "donio troškove i složenost koja nije opravdana potencijalnim i izuzetno nesigurnim koristima" a podatke potrošača bi mogao da izloži zloupotrebama.

"Podržavamo inicijativu da se poveća poštovanje zakona kako bi svi poreski obveznici ispunjavali svoje obaveze, ali dovođenje finansijskih institucija u poziciju da prijavljuju više informacija o vlasnicima računa - posebno kada su prednosti toga neizvjesne - nije rješenje", napisala je koalicija bankarskih grupa.

Howard Gleckman iz Centra za poresku politiku, izražava zabrinutost da IRS neće moći da efikasno koristi te podatke.

"Sada traže toliko informacija o depozitima i povlačenju suma sa svakog bankovnog računa", kaže. "Poreska služba se već muči da upravlja podacima. Ovo bi im donijelo miljarde novih podataka koje treba da obrade."

See all News Updates of the Day

Nuklearni pregovori sa Iranom: Oprezni optimizam

Nuklearni pregovori sa Iranom: Oprezni optimizam
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

BiH i Kosovo među zemljama kojima će SAD donirati vakcine

FedEx Delivers 1.35 Million COVID-19 Vaccine Doses to Mexico Shipment marks the first delivery of COVID-19 vaccines from the U.S. to Mexico by FedEx for Direct Relief.

Bijela kuća predstavila je u ponedjeljak 21. juna plan za globalnu raspodjelu još 55 miliona doza vakcina protiv COVID-19, a među planiranim državama nalaze se Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Ranije je najavljeno kako je planirano da vakcine budu raspoređene tokom jula.

Otprilike 75 posto doza bit će raspodijeljeno Latinskoj Americi, Karibima, Aziji i Africi kroz COVAX sistem.

Planom se ispunjava obećanje na koje se obvezao američki predsjednik Joe Biden rekavši da će podijeliti 80 miliona doza širom svijeta. Ranije je predstavljen plan za dijeljenje još 25 miliona.

Dok nastavljamo borbu protiv pandemije COVID-19 kod kuće i dok radimo na okončanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden je obećao da će SAD biti arsenal vakcina za svijet”, naveli su iz Bijele kuće, prenosi Reuters.

Od 55 miliona doza, 41 milion će biti podijeljen kroz COVAX, a oko 14 miliona će biti podijeljeno Latinskoj Americi i Karibima, 16 miliona Aziji i 10 miliona Africi, rekli su iz Bijele kuće.

Ostatak će biti podijeljen sa zajedničkim “regionalnim prioritetima”, uključujući Kolumbiju, Argentinu, Iran, Ukrajinu, Zapadnu obalu i Gazu. Bosna i Hercegovina i Kosovo dobit će vakcine kroz direktnu raspodjelu.

Za sve ove doze prednost treba dati onima koji su najugroženiji, poput zdravstvenih radnika na temelju nacionalnih planova vakcinisanja”, naveli su iz Bijele kuće.

SAD, Evropa, Kanada, uvode sankcije Bjelorusiji

Belarus President Alexander Lukashenko addresses Prime Ministers from the Commonwealth of Independent States during a meeting, in Minsk, Belarus, May 28, 2021.

Sjedinjene Države uvele su sankcije više od 15 pojedinaca i entiteta iz Bjelorusije, saopštio je Sekretarijat za finansije, čime se Amerika pridružila Velikoj Britaniji, Kanadi i Evropskoj uniji u primjeni pritiska na režim Aleksandra Lukašenka zbog kršenja ljudskih prava i erozije demokratije.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je na crnu listu stavljeno 16 pojedinaca i pet entiteta zbog poteza Lukašenkove vlade koji su doveli do "eskalacije nasilja i represije, uključujući i prinudno preusmjeravanje komercijalnog leta RyanAira i hapšenje novinara Romana Prataševiča.

"SAD i partneri neće tolerisati produžene napade na demokratiju i neprestano gušenje nezavisnih glasova u Bjelorusiji", saopštila je Andrea Gacki, direktorka Kancelarije za kontrolu strane imovine u okviru Sekretarijata za finansije.

Meta sankcija su bliski saradnici Lukašenka, naveo je Sekretarijat za finansije, uključujući njegovog sekretara za medije i predsjedavajuću Savjeta republike, gornjeg doma parlamenta Bjelorusije.

EU pozdravila podršku Srbije odluci o sankcijama Bjelorusiji

Za to vrijeme, šefovi diplomatija Evropske unije najavili su nove sankcije protiv bjeloruske vlade, koje su ovog puta usmjerene na 86 pojedinaca i entiteta u vlasništvu države.

Evropski savjet objavio je u ponedeljak saopštenje u kojem je pozdravio odluku zemalja kandidata za članstvo u EU - među kojima je i Srbija - da podrže restriktivne mjere.

Spisak od 78 ljudi i osam entiteta, za koji se očekuje da će biti objavljen u službenom listu EU 21. juna, uključuje parlamentarce, tužioce, sudije i druge zvaničnike za koje Unija smatra da su "odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i za ozbiljno podrivanje pravila zakona, kao i za represiju nad civilnim društvom i demokratskom opozicijom".

Lukašenkov sin Dmitrij i supruga njegovog najstarijeg sina Lilija, takođe su na spisku za sankcije zbog "koristi i podrške režima Lukašenka".

Odluka o uvođenju sankcija usvojena je jednoglasno, javio je AFP.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sogurnost Josep Borrell izjavio je pred sastanak da se uvode nove sankcije i da je predviđen i niz mjera čiji je cilj da se oslabi ekonomija te zemlje.

"Nećemo više sankcionisati samo pojedince. Sada ćemo uvesti i sektorske sankcije što znači da ćemo sada raditi na ekonomskim oblastima koje su od posebnog značaja za Bjelorusiju i za prihod režima", rekao je njemački šef diplomatije Heiko Maas.

Unija je sankcije Bjelorusiji počela da uvodi nakon spornih predsjedničkih izbora na kojima je Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat.

Izbori, koje je opozicija smatrala namještenim, bili su okidač za masovne proteste u toj zemlji.

Nove sankcije će se odnositi na više od 86 pojedinaca i organizacija. Mnogi od tih zvaničnika su povezani sa prošlomjesečnim preusmjeravanjem leta aviona Ryanaira iz Atine za Viljnus na glavni grad bjelorusije Minsk kada je uhapšen opozicioni aktivista.

Prije sastanka ministri su održali radni doručak sa lidericom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskajom.

Američke korporacije sve više podržavaju LGBTQ prava

Novi set Lego kockica u duginim bojama upućuje poruku inkluzivnosti.

Jun je mesec LBGTQ ponosa - promocija ravnopravnosti, dostojanstva i veće vidljivosti gej, biseksualnih i transseksualnih osoba kao socijalne grupe, nasuprot tendencijama da se posrame i budu žigosani u društvu

Američki potrošači primijetili su da je više korporacija u posljednje vrijeme usvojilo znak duge - simbol LGBTQ.

Primjetno je da su i neki brendovi koji su u principu najviše namijenjeni djeci počeli da upućuju inkluzivne poruke.

Ovog mjeseca je kompanija LEGO, koja formalno proizvodi igračke za djecu ali je popularna kod ljudi svih generacija, počela da prodaje set Lego kockica u duginim bojama nazvan "Everyone is Awesome" (Svi su sjajni).

"Želio sam da stvorim model koji simbolizuje inkluzivnost i slavi sve, bez obzira kako se identifikuju ili koga vole", saopštio je dizajner Metju Ešton kada je predstavljen novi set.

Proizvodjač hrane Kelogs udružio se sa GLAAD, neprofitnom organizacijom koja promoviše prihvatanje i pozitivno prikazivanje LBGTQ ljudi, i predstavio svoje ovsene pahuljice Fruit Loops, koje su već proizvod u duginim bojama, u novom obliku srca.

Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.
Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.

Ljudi sa svih strana ideološkog spektra na društvenim medijima su izražavali svoja mišljenja o velikim brendovima i korporacijama koje su podržale ciljeve društvene pravde, kažu stručnjaci za marketing, i ako su kompanije odlučile da učestvuju, to vjerovatno znači da su sigurne i da će ta odluka biti profitabilna.​

"Kompanije ponovo razmatraju ko su kupci", kaže za Glas Amerike Angeli Đanćandani, profesorka marketinga na Univerzitetu Nju Hejvena.

"Oni gledaju podatke i razumiju ko su njihovi potrošači", navodi ona.

Đanćandani takoše ukazuje da je do promjene u marketingu možda djelimično došlo zbog veće raznovrsnosti unutar samih kompanija, gdje zaposleni osjećaju veću slobodu da predlože ideje koje se odnose na pitanja društvene pravde i jednakosti.

"Mnogo tih kompanija ima raznovrsniju strukturu zaposlenih, što im pomaže da pronađu nove načine da prave proizvode i razmišljaju o tome ko je njihov kupac", navodi ona.

Na primjer, Ešton, dizajner Lego seta "Everyone is Awesome" i potpredsjednik kompanije za dizajn, otvoreno je govorio o svojim problemima dok je rastao kao pripadnik LGBTQ zajednice 1980-ih. Mnogi odrasli kupci su na Twitteru izrazili podršku proizvodu.

Dok su neke kompanije kao što je Kelogs iskazale podršku pro-LBGTQ, pojedini kritičari su ukazali da mnoge korporacije koje koriste grafiku sa dugom nisu pokazale da zaista i podržavaju gej prava.

Članica Predstavničkog doma Pramila Džajapal na Twitteru je objavila spisak brojnih korporacija koje su usvojile verziju svojih logotipa sa dugama ali su donirale političkim kampanjama republikanaca koji su blokirali zakonske prijedloge kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije.

Dok su Džajapal i drugi političari iz američke ljevice skeptični u pogledu podrške nekih korporacija društvenoj pravdi, grupe hrišćana, evanđelista, osudile su popularizaciju "mjeseca ponosa."

Pa ipak, stručnajci za marketing vjeruju da bez obzira na diskusije dva pola političkog spektra, baza potrošača većine tih kompanija će ostati ista, ili veća.

Prema Lisi Monahan, profesorki marketinga na Koledžu Meredit, brendovi kao što su Kelogs i Lego imaju "značajne podatke o svojim potrošačima i tome kako bi jedan takav potez mogao da utiče na njihov profit."

Monahan kaže da postoje "značajni dokazi" koji pokazuju ne samo da će oni lojalni brendu zanemariti njegova politička gledišta u dužem roku, već i da će neki koji sada nisu lojalni tom brendu biti podstaknuti da počnu da kupuju njegove proizvode.

"Iskazivanje podrške društvenim pitanjima koja su možda polarizujuća na kraju ima pozitivan efekat, uprkos riziku da će se time odbiti potrošači čija su gledišta suprotna onima za koja se zalaže brend", napisala je u emailu Glasu Amerike Monahan.

Svjetski dan izbjeglica - prilika za izgradnju empatije i razumijevanja

Raseljene žene i deca čekaju na pomoć u Pembi u Mozambiku, nakon što su pobjegli od napada u Palmi, u sjevernom Mozambiku, 19. april 2021.

20. juni je Sjvetski dan izbjeglica. UNCHR - agencija UN za izbjeglice - kaže da je taj datum "prilika da se gradi empatija i razumijevanje" prema stradanjima izbjeglica i oda priznanje njihovoj čvrstini i izdržljivosti u započinjanju novog života. 

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je: "Danas se pridružujem ljudima širom planete u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, dana kada priznajemo hrabrost i humanost miliona ljudi primoranih da bježe od nasilja, progona i rata."

"Na današnji dan, potvrđujemo svoju svetu obavezu da ublažimo patnje kroz humanitarnu pomoć i udvostručimo napore da postignemo trajna rješenja za izbjeglice - uključujući i kroz preseljenje. Također smo posvećeni učešću u diplomatskim naporima da se okončaju aktuelni konflikti koji primoravaju izbjeglice da traže bezbjednost na drugim mjestima", poručio je američki predsjednik.

Danas ima više izbjeglica na svijetu nego ikada, navodi UNHCR, uprkos restrikcijama i zatvaranjima koja su uvedena zbog pandemije Covida-19.

U saopštenju UNHCR-a navodi se da je "broj ljudi koji bježe od ratovanja, nasilja, progona i kršenja ljudskih prava 2020. porastao za skoro 82,4 miliona" - što je broj koji predstavlja povećanje od 4% u odnosu na već rekordnih 79,5 miliona na završetku 2019. godine".

Dijete iz Afganistana u kampu Khazana u Pakistanu.
Dijete iz Afganistana u kampu Khazana u Pakistanu.

"A ono što je prilično šokantno je da se u proteklih najmanje deset godina broj ljudi koji su izbjeglice ili nasilno raseljeni više nego udvostručio. Negdje oko 48% čine djeca ili mladi, tako da imamo generacije djece koja su razdvojena od svoje zemlje porijekla", rekla je pomoćnica visokog komesara Gillian Triggs novinarki Glasa Amerike Laurel Bowman​.

UNHCR poziva svijet da se sjeti da je "iza svakog broja - jedna osoba, prinuđena da napusti svoj dom, i jedna priča o raseljenju, oduzimanju imovine i stradanjima. Oni zaslužuju našu pažnju i podršku ne samo kroz humanitarnu pomoć već i pronalazak rješenja da se okončaju njihove patnje".

Svjetski dan izbjeglica je prvi put globalno obilježen 20. juna 2001. godine, na pedesetu godišnjicu Konvencije iz 1951. koja se odnosila na status izbjeglica. Prvobitno je bio poznat kao Dan izbjeglica Afrike, prije nego što ga je Generalna skupština UN zvanično označila za međunarodni dan u decembru 2000.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG