Najnovije
Šef Centralne banke: Američka ekonomija daleko od potpunog oporavka
Oporavak američke ekonomije, pogođene pandemijom koronaviursa, je proces koji traje, ocijenio je šef Centralne banke SAD Jerome Powell.
"Ekonomija je daleko od kompletnog oporavka. Iako na tržištu ima pomaka od prošlog proljeća, milioni Amerikanaca su i dalje bez posla", kazao je šef Federalnih rezervi pred Odborom za bankarstvo u Senatu.
Sekretarijat za rad saopštio je da je stopa nezaposlenosti u januaru bila 6,3 posto, iako je Powell ocijenio da je blizu 10 procenata, što je duplo više nego u februaru prošle godine, prije nego što je počela pandemija.
Kongres je prošle godine odobrio gotovo četiri milijarde dolara za pomoć ugroženima u pandemiji, a sada se razmatra prijedlog predsjednika Joea Bidena za ponovno pokretanje ekonomije i pomoć od 1.400 dolara za milione Amerikanaca.
Budući da demokrate imaju većinu u oba doma Kongresa, novi paket bi mogao biti odobren do sredine marta.
Ali, Powell je upozorio da su ciljana stopa nezaposlenosti i inflacija daleko i da će biti potrebno vrijeme za napredak, i najavio da će centralna banka nastaviti da kupuje obveznice kao i do sada, dok se taj napredak ne ostvari.
Šef Federalnih rezervi rekao je da je ekonomija prošlog ljeta počela da se popravlja, ali da je rast ponovo usporen krajem 2020. godine, uz opasku da najveći teret snose manjine - crnci i latino populacija.
Nada da će se stvari popraviti, kaže Powell, je u vakcinaciji.
Broj onih koji u SAD traže pomoć za nezaposlene opao je u odnosu na prošli mart. Ali, više od 900 hiljada ljudi svake nedjelje traži pomoć za nezaposlene.
Powell je rekao da pandemija milionima Amerikanaca otežava život i da ekonomska aktivnost i otvaranje novih radnih mjesta snose veliki teret.
Demokratski senator Sherrod Brown iz Odbora za bankarstvo kazao je da "predsjednik Biden razume krizu i da je dorastao tome da je riješi" sa novim paketom pomoći.
Ali, republikanac Pat Toomey upozorio je da bi pretjerano trošenje novca podstaklo inflaciju, komentarišući Bidenov paket pomoći.
See all News Updates of the Day
Biden i Xi ponavljaju važnost upravljanja američko-kineskim rivalstvom
Predsjednik SAD-a Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping ponovili su važnost održavanja dijaloga za upravljanje rivalstvom između SAD-a i Kine, na samitu održanom u subotu na marginama Azijsko-pacifičkog foruma ekonomske saradnje, ili APEC-a, u Limi, Peru.
Odnos SAD i Kine je "najvažniji" na svijetu, rekao je Biden, naglašavajući odgovornost oba lidera da ne dozvole da konkurencija preraste u sukob.
"Ovi razgovori sprječavaju pogrešne procjene", rekao je Biden o sastancima. "Tokom posljednje četiri godine, mislim da smo dokazali da je moguće imati ovu vezu", rekao je.
Xi je izrazio slična osjećanja, rekavši da obje zemlje "treba da imaju na umu interes cijelog svijeta i da unesu više sigurnosti i pozitivne energije u turbulentni svijet".
Bijela kuća je istakla tekuća područja saradnje, uključujući borbu protiv narkotika, kao i nove oblasti sporazuma o umjetnoj inteligenciji, uključujući i potrebu da se zadrži ljudska kontrola nad odlukom o upotrebi nuklearnog oružja.
"Sada gradimo temelj da bismo mogli raditi na smanjenju nuklearnog rizika", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima nakon bilateralnog sastanka.
Pozitivni izrazi opovrgavaju nove iritacije kao i dugotrajna pitanja između dvije zemlje.
Biden je upozorio Kinu zbog njene navodne uloge u hakiranju privatnih telekomunikacionih provajdera koje koriste američka vlada i zvaničnici predsjedničke kampanje, rekao je Sullivan ne iznoseći detalje koje je Biden iznio.
Biden je pokrenuo pitanje pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, podrške ratu Moskve protiv Ukrajine i slanja sjevernokorejskih trupa u pomoć Rusiji – što je, prema Bidenu, "duboko opasan razvoj događaja" za Evropu i Korejskog poluostrva, rekao je Sullivan.
Biden je u prošlosti nazivao Xija "diktatorom", dok je Xi optužio SAD da su "najveći izvor haosa" u svijetu. Obojica lidera su, međutim, istakli važnost stabilnosti, te su u protekle četiri godine uglavnom uspjeli da upravljaju komplikovanim rivalstvom.
Na prošlogodišnjem samitu, Biden i Xi su se složili da ponovo pokrenu komunikaciju između dvije vojske, dijelom kako bi upravljali potencijalnim tenzijama oko Tajvana i Južnog kineskog mora.
Sullivan je rekao da je Biden ponovio zabrinutost zbog pekinške "nepoštene netržišne ekonomske prakse koja šteti američkim radnicima i kompanijama". Međutim, samo nekoliko sati prije sastanka, Xi se čelnicima APEC-a predstavio kao branilac "multilateralizma i otvorene ekonomije".
U govoru je pozvao čelnike da "ruše zidove koji ometaju protok trgovine, ulaganja, tehnologije i usluga".
Strani diplomatski izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti rekli su za Glas Amerike da su zabrinuti da će SAD postati više protekcionistički i izolacionistički pod nadolazećom administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump se povukao iz raznih multilateralnih sporazuma uključujući pakt o slobodnoj trgovini Transpacifičkog partnerstva i Pariški klimatski sporazum. Uveo je kaznene carine Kini, koje je uglavnom zadržala Bidenova administracija, i pojačao trgovinski pritisak s drugim trgovinskim partnerima SAD-a, uključujući Europu i Japan.
Tokom svoje kampanje 2024., Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na sav kineski uvoz i 10% do 20% na robu iz ostatka svijeta.
Kao odgovor na pitanje Glasa Amerike, Sullivan je rekao ne bi spekulisao o politici nove administracije. On je rekao da je Biden izrazio zabrinutost SAD zbog kineskog kapaciteta i distorzije koja bi mogla izazvati globalnu ekonomiju.
"Svijet će s vremenom moći sam procijeniti pristup NRK-a (Narodne Republike Kine) i pristup SAD-a", rekao je.
Republikanski zastupnici optimistični su da Trump može okončati rat Rusije i Ukrajine
Najviši republikanski članovi Predstavničkog doma kažu da su zakonodavci započeli diskusiju o ruskom ratu u Ukrajini u nastojanju da ispune predizborno obećanje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa o brzom okončanju tamošnjeg sukoba.
Zastupnici su ukrajinskom Glasa Amerike rekli da su optimisti da Trump može postići svoj cilj.
Republikanski predstavnik Mike Waltz, kojeg je Trump ove sedmice predložio za svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je za Glas Amerike da je "predsjednik bio jasan u smislu da obje strane privuče za sto i da je fokusiran na okončanje rata, a ne na njegovo održavanje".
Waltz je rekao da, iako se Trump nije osvrnuo na ruski rat u Ukrajini kada je održao govor pred poslanicima na sastanku njihovog rukovodstva u srijedu, rekao je da se rasprave o ratu odvijaju "u pozadini". On nije iznio više detalja.
Republikanski predstavnik Mike Rogers, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, bio je optimističan u pogledu Trumpove sposobnosti da pregovara o prekidu vatre.
"Očekujem da će predsjednik pregovarati o primirju prije kraja godine", rekao je on za Glas Amerike.
Na pitanje kako bi Sjedinjene Države izvršile pritisak na Rusiju da položi oružje, on je rekao: "Imam ideju šta je to, ali neću o tome da pričam".
Trump je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle nedjelje i pozvao ga da ne eskalira rat, prema američkim medijima, prvi put objavljenim u Washington Postu. Kremlj poriče da se poziv dogodio.
Republikanski predstavnik Michael McCaul, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, koji je snažno podržavao američku vojnu pomoć Ukrajini, rekao je za Glas Amerike da Trump želi imati "veoma snažno vojno prisustvo u Evropi", što je dio "puta odvraćanja koji će nas na kraju dovesti do perioda pregovora.”
Međutim, upozorio je da ne vjeruje da Ukrajina trenutno ima dovoljno poluga za uspješne pregovore s Rusijom.
Upitan o tome kako bi SAD mogle pritisnuti Rusiju za pregovarački sto, republikanski predstavnik Tom Cole, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za izdvajanja Predstavničkog doma, rekao je za Glas Amerike: "Mislim da ih morate uvjeriti u ono što je u njihovom najboljem interesu."
Cole je rekao da misli da je rat bio katastrofa za Rusiju, napominjući da je sukob gurnuo Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u, zapadnom vojnom savezu formiranom 1949. kako bi pružio kolektivnu sigurnost protiv Sovjetskog Saveza.
Rekao je da razgovori u Predstavničkom domu još nisu doveli do bilo kakvog konačnog plana o ratu Rusije i Ukrajine, ali je rekao: "Mislim da postoji samo nada da predsjednik Trump može brzo dovesti ovaj sukob u Evropi – najgori sukob od 1945. kraj."
Trump tek treba da iznese detalje kako će ispuniti svoje predizborno obećanje o brzom okončanju rata. Tokom sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u septembru, Trump je rekao da "može smisliti nešto što je dobro za obje strane".
Kada je tada upitan bi li Ukrajina trebala predati nešto svoje vlastite zemlje Rusiji kako bi okončala rat, Trump je rekao: "Vidjet ćemo što će se dogoditi."
Kateryna Lisunova doprinijela je ovom izvještaju.
Australija, SAD i Japan jačaju vojnu saradnju
Australija, Japan i SAD u nedjelju su se obavezale na bližu vojnu saradnju u obuci snaga dok zemlje produbljuju svoje veze u pokušaju da se suprotstave vojnoj snazi Kine.
Australijski ministar odbrane Richard Marles ugostio je u nedjelju američkog ministra odbrane Lloyda Austina i japanskog ministra odbrane Gena Nakatanija na trilateralnom ministarskom sastanku - prvom koji se održava u Australiji.
Prema novom sporazumu, japanska amfibicijska brigada za brzo raspoređivanje - elitna marinska jedinica - bit će raspoređena u Darwin kako bi redovno radila i trenirala zajedno s australijskim i američkim snagama.
"To je vrlo važna izjava za region i svijet o predanosti koju naše tri zemlje imaju u međusobnoj saradnji," rekao je Marles.
"Ovo će izgraditi interoperabilnost između naše tri zemlje."
Austin je rekao da će partnerstvo povećati obavještajne "aktivnosti nadzora i izviđanja" između tri zemlje, što će "unaprijediti naše ciljeve za siguran i miran Indo Pacifik".
Šef američke odbrane rekao je da je ponosan na ono što je njegov ured učinio na "jačanju saveza" u regiji i radu sa "zemljama koje dijele viziju slobodnog i otvorenog Indo Pacifika".
Canberra se sve više približavala dugogodišnjem savezniku Sjedinjenim Državama, jačajući svoju vojsku u pokušaju da odvrati moć Kine u usponu.
Australija planira rasporediti skrivene podmornice na nuklearni pogon u trojnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama i Britanijom poznatom kao AUKUS.
Neki strahuju da bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao da odbaci ili pokuša da preradi pakt, vraćajući se svom stilu spoljne politike "Amerika na prvom mjestu".
Ali australski zvaničnici su ovog mjeseca rekli da imaju "veliko povjerenje" da će pakt ostati.
Berlin postao središte ruske opozicije. Masovni marš protiv Putina zakazan za nedjelju
Berlin je postao središte ruske opozicije u godinama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Članovi ruske opozicije u samoizgnanstvu planiraju u nedjelju masovni marš tražeći povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine, krivično gonjenje Putina kao ratnog zločinca i oslobađanje svih političkih zatvorenika. Iz Berlina izvještava Ricardo Marquina.
Nova imenovanja: Doug Burgum šef Savjeta za energetiku, Steven Chung direktor komunikacija Bijele kuće
Novoizabrani predsjednik Donald Trump objavio je u petak da će guverner Sjeverne Dakote Doug Burgum, koga je predložio za novog sekretara za prirodne resurse, biti šef novoformiranog Nacionalnog savjeta za energetiku, koji će pokušati da uspostavi američku "energetsku dominaciju" širom svijeta.
U svojoj novoj ulozi, Burgum će nadzirati savjet u kome se ukrštaju sve agencije izvršne grane vlasti koje se bave dozvolama za energetske kompanije, prozivodnjom, distribucijom, regulacijom i prevozom energenata, saopštio je Trump. Kao predsjedavajući Nacionalnog saveta za energetiku, Burgum će imati svoje mjesto i u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, dodao je novoizabrani predsednik.
"Ovaj Savjet će nadzirati put ka američkoj ENERGETSKOJ DOMINACIJI tako što će smanjiti birokratiju, pojačati investicije privatnog sektora u svim sektorima ekonomije, i fokusiranjem na INOVACIJE umjesto dugogodišnje, ali potpuno nepotrebne regulative", napisao je Trump.
Nova politika će pomoći da se smanji inflacija, pobijedi u "trci u naoružanju" koju Amerika vodi sa Kinom u domenu vještačke inteligencije, pa čak i proširi američki diplomatski uticaj širom svijeta - objavio je novoizabrani predsjednik iako nije ponudio dodatno objašnjenje.
Optužio je "radikalnu ljevicu" da vodi rat protiv američkih energenata, u ime borbe protiv klimatskih promjena. Njegova politika energetske dominacije, koju je također promovisao u prvom mandatu, omogućiće Sjedinjenim Državama da prodaju naftu, gas i druge energente evropskim saveznicima, zbog čega će svijet postati bezbjedniji, rekao je Trump.
"Bušićemo naftu i gas, proširićemo SVE vidove proizvodnje energije kako bismo razvili ekonomiju i stvorili dobro plaćene poslove", dodao je predsjednik.
67-godišnji Burgum izabran je za guvernera Sjeverne Dakote 2016. godine, što je prva kampanja koju je vodio za politički položaj. Ranije je bio direktor kompanije za proizvodnju softvera Great Plains, koju je Microsoft kupio za 1,1 milijardu dolara 2001. Burgum je također vodio druge kompanije za nekretnine i investicije.
Ranije u petak Trump je saopštio da će Steven Chung biti direktor za komunikacije u Bijeloj kući, a Sergio Gor voditi njegovu kancelariju za osoblje. Obojica su bili njegovi savjetnici od kampanje 2016.
Chung je vodio komunikacije tokom Trumpove najnovije kampanje, kada je stekao reputaciju zbog svojih napada i uvreda protivnika republikanskog kandidata.
Rođen u Sacramentu u Kaliforniji, on je radio za republikanske političare a bio je i portparol Ultimate Fighting Championship (UFC) koja organizuje takmičenja u mješovitim borilačkim vještinama.
Gor je direktor izdavačke kuće Winning Team Publishing, koju je osnovao sa Donaldom Trumpom mlađim, kako bi objavljivali knjige koje su pisali Trump i njegovi saveznici.
Trump je Chunga i Gora opisao kao svoje pouzdane savjetnike, rekavši da je "oduševljen što će mu se pridružiti u Bijeloj kući".
