Vašington — 

Prema istim podacima, svaki četvrti građanin ne raspolaže ušteđevinom za penziju što, izvještava agencija AP, ukazuje na zabrinutosti dijela populacije o nemogućnosti da spoji kraj s krajem - uprkos tvrdnjama stručnjaka da se američka ekonomija oporavlja poslije dvije uzastopne godine rekordne inflacije.

Dnevni troškovi, izdaci za stanovanje - poput stanarine i hipoteke, prednjače u razlozima zbog kojih građani nisu u mogućnost da uštede za penziju.

To je realnost u kojoj predsjednik iz redova demokrata, Joe Biden, i njegov republikanski rival Donald Trump, nastoje da pridobiju podršku starijih sugrađana - uoči novembrskih izbora.

Studija koja je zasnovana na anketiranju više od 8.000 ljudi u saradnji sa nevladinim Centrom za istraživanje javnog mnijenja (NORC), ukazuje da jedna trećina starijih građana ima više od 10.000 dolara duga na kreditnim karticama.

Njih 12 odsto dužnost je 20.000 dolara ili čak više od te novčane sume. Uz to, 37 procenata zabrinuto je za plaćanje osnovnih životnih troškova poput hrane i stanovanja.

“Previše građana nema pristup štednji za penziju a to, uz više cene, građanima otežava da odluče kada će se penzionisati. Svakodnevni troškovi su i dalje glavna prepreka za penzionu štednju. Neki od starijih građana kažu da ne očekuju da će se penzionisati”, kaže Indira Venkatesvaren - predstavnica AARP-a.

Procenat građana starijih od 50 godina koji smatraju da se neće penzionisati u konstantnom je porastu. U januaru 2022. iznosio je 23 odsto, a u julu iste godine 24 posto, prema studiji koja se sprovodi dva puta godišnje.

„Uočili smo da stariji radnici ostaju nastavljaju da budu radna snaga”, izjavio je David John, viši savjetnik za stratešku politiku na Institutu javnih politika Američkog udruženja penzionera. Ocijenio je da je delimični uzrok tome - činjenica što ne raspolažu dovoljnom svotom novca za penzionisanje.

“To je problem i vjerovatno će se nastaviti kako vreme bude prolazilo”, smatra Džon.

Na kongresnim izborima 2022. građani stariji od 65 godina činili su 30,4% ukupnog broja birača, dok su generacija Z i milenijalci iznosili 11,7%.

Biden je nastojao da se starijoj grupi birača približi učestalo promovišući gornju granicu cijene insulina u iznosu od 35 dolara za one koji koriste federalno zdravstveno osiguranje Medicare. Takođe, govorio je i o mogućnostima da Medicare direktno pregovara sa proizvođačima o cijenama lijekova koji se preuzmaju na recept.

Sa druge strane, Donald Trump je u nedavnom intervjuu za CNBC rekao da će biti spreman za razgovore o smanjenju cijene socijalnog osiguranja i Medicarea.

Caroline Lewit predstavnica za medije njegove kampanje izjavila je da će Trump, kako se izrazila, snažno nastaviti da štiti socijalno osiguranje i Medicare u svom drugom mandatu.

Takođe, jedno od pitanja koje će uticati na mogućnosti američkih građana da se penzionišu finansijska solventnost sistema zdravstvenog osigiranja i Medicarea.

U posjlednjem godišnjem izvještaju povjerenika tih programa navodi se da bi moglo ponestati novca za isplatu punih nadoknada milionima starijih građana.

Medicare, zdravstveno osiguranje koje finansira američka vlada čime pokriva 65 miliona starijih i osoba sa invaliditetom - neće moći da plati pune beneficije za bolničko liječenje i boravak u domovima za stare do 2031. godine, navedeno je u izvještaju.

Ukazano je i da dvije godine nakon toga - socijalno osiguranje neće imati dovoljno sredstava da isplati pune iznose svojim korisnicima.

Zaključci ankete (AP) i NORC-a iz 2023. pokazali su da se većina odraslih u Sjedinjenim Državama protivi smanjenju izdvajanja za Medicare ili socijalno osiguranje. Takođe, većina podržava oporezivanje najbogatijih - kako bi Medicare nastavio da funkcioniše na dosadašnji način.

Federalni slučaj ima izuzetno visoke uloge. Tramp je pretpostavljeni republikanski kandidat za predsjedničke izbore 2024. On traži svoj imunitet pod optužbom da je kao predsjednik kriminalno urotio kako bi poništio rezultate izbora 2020. godine, koje je izgubio od predsjednika Joea Bidena.

Taj slučaj je trenutno na čekanju do odluke visokog suda o Trumpovom zahtjevu za imunitet. Brza odluka bi mogla dozvoliti da se to suđenje održi prije novembarskih izbora, dok bi odlaganje moglo spriječiti da se ono uopće održi. Ako Trump pobijedi u novembru, a rješavanje slučaja još uvijek nije na čekanju kada preuzme dužnost u januaru, moguće je da bi mogao naložiti Ministarstvu pravde da odustane od optužbi.

Optužbe za specijalnog advokata

Slučaj pred Vrhovnim sudom proizilazi iz optužbi koje je prošle godine podnio specijalni advokat Jack Smith, kojeg je imenovalo Ministarstvo pravde. Jedan dio Smithovog mandata bio je da provede nezavisnu istragu o postupcima bivšeg predsjednika između izbora u novembru 2020. i napada 6. januara 2021. na američki Kapitol, u kojem su Trumpove pristalice pokušale poremetiti zvaničnu potvrdu o izbornoj pobjedi Bidena.

U optužnici od četiri tačke koja je otkrivena u augustu 2023., Smith je optužio Trumpa za urotu da prevari Sjedinjene Države, zavjeru i pokušaj opstruiranja službenog vladinog postupka, te zločinački pokušaj pritiska na javne službenike da mu pomognu da poništi rezultate predsjedničkih izbora.

Između ostalog, u optužnici se navode napori Trumpa i njegovih savjetnika da se lažni rezultati izbora na državnom nivou predstave članovima Kongresa i da se izvrši pritisak na izborne zvaničnike na državnom nivou da krivotvore evidenciju. Takođe se spominje Trumpovo ohrabrivanje svojih pristalica da se sjure na Kapitol 6. januara.

Slučaj se vodi u američkom Okružnom sudu za Distrikt Kolumbija, ali je više puta odgođen zbog Trumpovih nastojanja da zatraži imunitet. Bivši predsjednik se žalio sudovima iznad prvostepenog suda da odluče o zahtjevu za imunitet, tvrdeći da bi odluka u njegovu korist učinila postupak nižeg suda nepotrebnim.

Žalbe

Trump je redovno tvrdio da se predsjednički imunitet od krivičnog gonjenja proteže na krivična djela poduzeta dok je bio na funkciji. Iskoristio je Truth Social, mrežu društvenih medija čiji je vlasnik, da progura ideju, pišući u svom prepoznatljivom stilu velikih slova, "BEZ PREDSJEDNIČKOG IMUNITETA, BILO BI NEMOGUĆE DA PREDSJEDNIK ISPRAVNO FUNKCIONIŠE, STAVLJAJUĆI SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE U VELIKU I VJEČNU OPASNOST!"

U argumentima pred žalbenim sudom, Trumpovi advokati su ilustrovali ekspanzivnost tvrdnji bivšeg predsjednika, tvrdeći da čak i ako bi kao predsjednik naredio američkoj vojsci da ubije jednog od njegovih političkih rivala, on neće biti krivično odgovoran osim ako ga ne bi opozvao Predstavnički dom i osudio Senat.

U februaru je jednoglasno sudsko vijeće američkog Apelacionog suda okruga Kolumbija odbacilo argument bivšeg predsjednika da ima "apsolutni imunitet" od krivičnog gonjenja za djela počinjena dok je bio na funkciji.

"Predsjednički imunitet protiv savezne optužnice značio bi da, što se tiče predsjednika, Kongres ne može donositi zakone, izvršna vlast ne može krivično goniti, a sudstvo ne može revidirati", presudile su sudije. "Ne možemo prihvatiti da kancelarija Predsjedništva svoje bivše stanare stavlja iznad zakona za sva vremena nakon toga."

Trump je uložio žalbu na slučaj Vrhovnom sudu, koji je krajem februara najavio da će uzeti slučaj, ali je odbio zahtjeve tužilaštva da zakaže brzu usmenu raspravu. Koliko će sudu trebati da donese odluku nakon sjednice u četvrtak nije poznato; dok je brzi preokret mogućnost, sudu obično treba nekoliko mjeseci da izradi svoje mišljenje.

Kašnjenje izaziva zabrinutost

Odluka Vrhovnog suda da preuzme slučaj i njegovo odbijanje da zakaže trenutnu usmenu raspravu bili su predmet mnogih kritika, s obzirom na jednoglasnu prirodu presude žalbenog suda i potencijalne koristi za Trumpa od dugotrajnih odlaganja.

Bivša republikanska članica Kongresa Liz Cheney, koja je bila u panelu Predstavničkog doma koji je istraživao Trumpovu umiješanost u napad na Kapitol 6. januara, koristila je kolumnu New York Timesa u ponedjeljak kako bi zamolila za brzo rješavanje slučaja.

"Ako odlaganje spriječi da se ovaj slučaj Trumpa sudi ove godine, javnost možda nikada neće čuti kritične i istorijske dokaze razvijene pred velikom porotom, a naš sistem možda nikada neće pozvati čovjeka najodgovornijeg za 6. januar da odgovara", napisao je Cheney.

Neki eksperti su rekli da iako su pravni argumenti bivšeg predsjednika možda slabi, sud i dalje ima interes da se pitanju predsjedničkog imuniteta pristupi sa promišljanjem.

"Mnogi aspekti slučaja su prilično laki", rekao je za Glas Amerike Ilja Somin, profesor prava na Univerzitetu George Mason. "Trebalo bi biti lako odbaciti ideju da predsjednik ima gotovo potpuni imunitet."

"Vjerovatno su uzeli slučaj jer su željeli preciznije razjasniti koje su granice imuniteta", rekao je Somin. "Razumno je misliti da ako će biti donesena odluka o predsjedničkom imunitetu koja predstavlja presedan, taj presedan treba doći od Vrhovnog suda."

All About Anerica / Sve o Americi istražuje američku kulturu, politiku, trendove, istoriju, ideale i druga mjesta od interesa.

Imena generacija?

Ljudi rođeni otprilike između 1946. i 1964. nazivani su Baby Boomerima zbog naglog porasta nataliteta nakon Drugog svjetskog rata. Milenijalcii, koji sada imaju između 28 i 43 godine, dobili su ime po tome što su najstariji pripadnici ove generacije postali odrasli na prelazu milenijuma.

Društveni analitičar i demograf Mark McCrindle nije obožavatelj nijednog naziva.

“Oznaka koja traje najveći dio stoljeća po generaciji, a ipak ih definira u određenom trenutku u ranom životu, nije od posebne pomoći”, kaže McCrindle. „Sada 2024. godine, taj pomak u milenijum je više fusnota u njihovoj istoriji, a ne definišuća karakteristika. Dakle, to je problem s oznakama koje se daju u određenom trenutku.”

McCrindle zna ponešto o generacijskim etiketama. On je zaslužan za imenovanje generacije koja se sada rađa. Generacije Alpha, čije će majke ove godine roditi najmlađe i posljednje članove ove grupe.

„Imena koja su prazne stranice su najbolja vrsta imena, jer već nisu opterećena vrijednostima“, kaže on. „Radilo je sa generacijom X, radilo je sa generacijom Z. I, mislim, važnije od imena koje dajemo generaciji je ime koje ona sama sebi pravi."

Ne postoji zvanična grupa zadužena za imenovanje generacija, ali teoretičari Neil Howe i William Strauss bili su među prvima koji su imenovali različite generacije u svojoj knjizi “Generacije” iz 1991. Oni su zaslužni za imenovanje Milenijalaca.

"Mislili smo da bi optimistično ime bilo dobro zbog promjenjivog načina na koji su odgajani. Oni će biti prvi koji će završiti srednju školu 2000. godine, tako da mi je ime milenijal odmah palo na pamet", rekao je Howe za NPR 2014. godine.

Kanadski autor Douglas Coupland dobio je zasluge za kovanje ili barem popularizaciju izraza Gen X — u odnosu na ljude rođene između 1965. i 1980. — u svojoj knjizi iz 1991. „Generacija X: Priče za ubrzanu kulturu“.

Smatra se da je generacija Z dobila ime po tome što je bila dvije generacije nakon Gen X.

McCrindle i njegovi saradnici sproveli su istraživanje kako bi vidjeli kako bi se trebala zvati generacija nakon generacije Z (uglavnom rođena od 1995. do 2009.). Mnogi su mislili da bi djeca milenijalaca, ona rođena između 2010. i 2024., trebala dobiti oznaku koja je povezana s tehnologijom, poput i-Gen ili Digital Gen.

McCrindle se nije složio.

“Ovo je bila prva generacija koja je zaista odrastala digitalno od najmlađeg uzrasta i globalna generacija usred nesigurnih vremena. Nećemo se vraćati na početak”, kaže on. „Ovo je početak jedne potpuno nove stvarnosti i stoga sam želio da se odmaknem od te ideje i samo sam iznio koncept ’hajmo sa naučnim imenovanjem’, koji koristi grčko pismo.”

U skladu sa modelom grčkog alfabeta, generacija rođena između 2025. i 2040. biće poznata kao Gen Beta, a zatim Gens Gamma i Delta.

„Generacijska analiza prešla je sa nečega što bi neki mogli percipirati kao stvari pop kulture, na nešto što je ozbiljno polje sociologije“, kaže on. „Drago mi je da se čvrsto ime zadržalo i nešto što omogućava malo više strukture, sekvencijalnosti, strogosti i pozajmljuje iz tog naučnog pristupa.”

Dakle, iako ne možemo da predvidimo budućnost, stručnjaci su uspjeli da joj daju ime.

„Možemo imati etikete, godine rođenja i mislim da je to važan način planiranja budućnosti i viđenja budućnosti“, kaže McCrindle.

Ostalih dvadeset uhapšenih u istoj akciji je pušteno da se brani sa slobode, među kojima su i dva visokopozicionirana policijska službenika, Vahidin Munjić, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), i Mustafa Selmanović, Komandir specijalne policije Federacije BiH.

Osim Selmanovića i Munjića, Sud BiH je odbio izreći pritvor i Senadu Kadiću, Adinu Ćatiću, Emiru Druškiću, Seadu Preljeviću, Davoru Curlu i Edinu Kačaru, koji su pušteni na slobodu.

Osumnjičenom Tariku Zuloviću, Harisu Behramu, Mirsadu Skopaku, Maku Šemšiću, Elmiru Sariću, Smailu Šikalu i Gordanu Memiji, sud je odbio izreći pritvor, ali im je izrekao mjere zabrane, navodi se u saopštenju.

Memiji je izrečena mjera zabrane putovanja izvan Bosne i Hercegovine, te sastajanje sa određenim osobama, dok je ostalim osobama zabranjeno sastajanje, ali ne i putovanje.

Sud je upozorio osumnjičene Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemšića, Elmira Sarića, Smaila Šikala i Gordana Memiju, da im se može odrediti pritvor ako se ne budu pridržavali izrečenih mjera zabrane.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je 24. aprila zatražilo od Suda BiH da odredi pritvor za 18 osumnjičenih osoba, te mjere zabrane za još pet osumnjičenih koji su uhapšeni dva dana ranije.

Iz ove pravosudne institucije je saopšteno da je mjere pritvora i mjere zabrane, koje uključuju kućni pritvor, zatražilo kako bi se spriječilo ometanje istrage, prikrivanje dokaza i vršenje uticaja na svjedoke ili suučesnike.

Kao razlog je navedeno i omogućavanje nesmetanog rada Tužilaštvu sa partnerskim policijskim agencijama, kao i partnerskim institucijama iz inostranstva.

EUROPOL je saopštio da su uhapšene osobe dio "užeg kruga" narkobosa Edina Gačanina, koji je uhapšen u novembru prošle godine u Dubaiju, i koji kontroliše veliki dio evropskog tržišta kokainom.

Gačanin se od marta prošle godine nalazi na "crnoj listi" Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC), koje je navelo da se radi o "jednom od najvećih svjetskih trgovaca drogom".

Američke vlasti su ga označile vođom kartela "Tito i Dino", koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH.

Podršku u policijskoj akciji 22. aprila su pružili američki Federalni istražni biro (FBI), Uprava za borbu protiv droga (DEA), te policijska agencija EU (EUROPOL).

Pentagon — 

Balističke rakete imaju domet do 300 kilometara, što je skoro udvostručenje udaljenosti ukrajinskih projektila.

Rakete su poslane u Ukrajinu kao dio vojnog paketa Sjedinjenih Država u vrijednosti od 300 miliona dolara koji je dostavljen Kijevu sredinom marta, rekao je Dietz. Nije želio potvrditi da li se u najnovijem paketu pomoći šalje još ATACMS-a.

Dva američka zvaničnika potvrdila su Glasu Amerike da je Ukrajina koristila ATACMS u utorak navečer. Drugi mediji izvještavaju da je oružje prvi put korišteno prošle sedmice na ruskim ciljevima na ilegalno aneksiranom poluostrvu Krim.

"Nismo objavili da u to vrijeme pružamo Ukrajini ovu novu sposobnost kako bismo održali operativnu sigurnost Ukrajine, na njihov zahtjev", rekao je visoki zvaničnik administracije.

SAD su dodale još novije verzije ATACMS-a u svoje zalihe ranije ove godine, prema dvojici zvaničnika. Nakon što su one prebačene u američke zalihe, vojska je Ukrajini mogla poslati neke od starijih verzija svojih raketa dugog dometa, dodaju.

Predsjednik Joe Biden uputio je svoj tim da preduzme ovaj korak nakon ruske nabavke i upotrebe sjevernokorejskih balističkih projektila protiv Ukrajine, rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

"ATACMS će pomoći Ukrajini da uskrati Rusiji sigurno utočište bilo gdje na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji", rekao je zvaničnik.

ATACMS je vođena raketa dugog dometa koja komandantima daje trenutnu vatrenu moć da oblikuju borbeni prostor. Svaka ATACMS raketa je upakovana u MLRS lansirnu kapsulu koja liči na MLRS i ispaljuje se sa lansera iz porodice MLRS. Ima domet do 300 km.

U međuvremenu, ruski zvaničnici izvijestili su o požarima u srijedu nakon što su ukrajinski napadi dronovima gađali dijelove zapadne Rusije.

Vasilij Anohin, guverner Smolenske oblasti, rekao je za Telegram da su požari bili u okrugu Smolensk i Jarcevo, ali da nema prijavljenih povrijeđenih.

Guverner regije Voronjež, na jugozapadu Rusije, rekao je da su krhotine koje su padale iz oborenog drona udarile u kuću i izazvale požar.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana preko noći oborila dron iznad Smolenska i dva drona iznad Voronježa. Ruske snage su također uništile još dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad regije Belgorod i tri iznad regije Kursk, obje oblasti koje se graniče s Ukrajinom.

Na ukrajinskoj strani granice, zvaničnici u Harkovu su u srijedu izvijestili da je Rusija raketirala grad Harkov, povrijedivši najmanje šest osoba.

Oleh Synehubov, guverner Harkova, rekao je da su projektili oštetili tri stambene zgrade i pet drugih zgrada.

Dopisnik VOA iz Bijele kuće Miša Komadovski dao je doprinos ovom izveštaju.