Linkovi

Najnovije

Biden: Kina će nas pobijediti ako ne pokrenemo infrastrukturne projekte

Joe Biden
Joe Biden

Bivši američki predsjednik Donald Trump je tokom svog mandata podržavao takozvane "infrastrukturne sedmice" iz kojih je, pak, proizašlo samo nekoliko velikih projekata. Aktuelni predsjednik Joe Biden je održao svoj prvi sastanak o infrastrukturi sa senatorima iz obje stranke, kako bi pokušao da postigne nekakav konsenzus u toj oblasti.

Biden je u srijedu dva sata razgovarao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, a o tome je pričao i sa senatorima.

"Ako se ne pokrenemo, Kina će nas pobijediti. Oni imaju velike projekte za željeznicu. I već imaju voz koji ide brzinom od 225 kilometara za sat. Vrijedno rade, a mislim da mi moramo isto tako", rekao je predsjednik SAD.

Portparolka Bijele kuće Jen Psaki, upitana koliko Biden planira da potroši na infrastrukturne projekte, odgovorila je da se o tome još diskutuje i da još nema određene sume.

Obje stranke saglasne su da Amerika mora da izgradi novu infrastrukturu u urbanim i ruralnim područjima, što će otvoriti milione radnih mjesta u doba kada ekonomija treba da se oporavi, rekla je Psaki.

Potpredsjednica SAD Kamala Harris takođe je bila na sastanku, dok se sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg​ uključio online, jer je član njegovog kabineta pozitivan na testu za koronavirus.

Sastanak nove administracije sa republikancima u Bijeloj kući.
Sastanak nove administracije sa republikancima u Bijeloj kući.

Administracije Baracka Obame i Donalda Trumpa najavljivale su velike infrastrukturne projekte, ali na kraju su realizovale više drugih stvari.

"Infrastruktura je najbolja ideja koja se nikada ne realizuje", kaže Jason Grumet iz organizacije Centar za dvostranačku politiku. "Postoji konsenzus da se, uz ono što je do sada uloženo, uloži veći novac."

Težnja vlade da uloži novac kako bi ublažila posljedice pandemije u skladu je sa politikom da "infrastruktura 20. vijeka ne ide uz ekonomiju 21. vijeka, što umanjuje američku kompetitivnost, posebno u odnosu na Kinu", kaže Gramet.

Obama je 2009. predstavio plan za projekte vrijedne 800 milijardi dolara, da bi Kongres svojevremeno odobrio samo 28 milijardi za saobraćajnu infrastrukturu.

Trump je 2018. predložio paket vrijedan 200 milijardi dolara, uglavnom za privatne izvođače infrastrukturnih projekata, ali Kongres o tome nikada nije glasao.

See all News Updates of the Day

Međunarodna policijska akcija u BiH: Pritvor za troje osumnjičenih, 20 na slobodi

Dovođenje osumnjičenih na Sud Bosne i Hercegovine, Fotografija tužilaštva Bosne i Hercegovine
Dovođenje osumnjičenih na Sud Bosne i Hercegovine, Fotografija tužilaštva Bosne i Hercegovine

Sud Bosne i Hercegovine je 24. aprila saopštio da je odredio mjesec dana pritvora Adnanu Smajloviću, Sančezu Jukiću i Aidi Halać, koji su dva dana ranije uhapšeni pod sumnjom za organizovani kriminal, pranje novca i saradnju sa narkokartelom Edina Gačanina, "Tito i Dino".

Ostalih dvadeset uhapšenih u istoj akciji je pušteno da se brani sa slobode, među kojima su i dva visokopozicionirana policijska službenika, Vahidin Munjić, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), i Mustafa Selmanović, Komandir specijalne policije Federacije BiH.

Osim Selmanovića i Munjića, Sud BiH je odbio izreći pritvor i Senadu Kadiću, Adinu Ćatiću, Emiru Druškiću, Seadu Preljeviću, Davoru Curlu i Edinu Kačaru, koji su pušteni na slobodu.

Osumnjičenom Tariku Zuloviću, Harisu Behramu, Mirsadu Skopaku, Maku Šemšiću, Elmiru Sariću, Smailu Šikalu i Gordanu Memiji, sud je odbio izreći pritvor, ali im je izrekao mjere zabrane, navodi se u saopštenju.

Memiji je izrečena mjera zabrane putovanja izvan Bosne i Hercegovine, te sastajanje sa određenim osobama, dok je ostalim osobama zabranjeno sastajanje, ali ne i putovanje.

Sud je upozorio osumnjičene Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemšića, Elmira Sarića, Smaila Šikala i Gordana Memiju, da im se može odrediti pritvor ako se ne budu pridržavali izrečenih mjera zabrane.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je 24. aprila zatražilo od Suda BiH da odredi pritvor za 18 osumnjičenih osoba, te mjere zabrane za još pet osumnjičenih koji su uhapšeni dva dana ranije.

Iz ove pravosudne institucije je saopšteno da je mjere pritvora i mjere zabrane, koje uključuju kućni pritvor, zatražilo kako bi se spriječilo ometanje istrage, prikrivanje dokaza i vršenje uticaja na svjedoke ili suučesnike.

Kao razlog je navedeno i omogućavanje nesmetanog rada Tužilaštvu sa partnerskim policijskim agencijama, kao i partnerskim institucijama iz inostranstva.

EUROPOL je saopštio da su uhapšene osobe dio "užeg kruga" narkobosa Edina Gačanina, koji je uhapšen u novembru prošle godine u Dubaiju, i koji kontroliše veliki dio evropskog tržišta kokainom.

Gačanin se od marta prošle godine nalazi na "crnoj listi" Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC), koje je navelo da se radi o "jednom od najvećih svjetskih trgovaca drogom".

Američke vlasti su ga označile vođom kartela "Tito i Dino", koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH.

Podršku u policijskoj akciji 22. aprila su pružili američki Federalni istražni biro (FBI), Uprava za borbu protiv droga (DEA), te policijska agencija EU (EUROPOL).

SAD šalju Ukrajini dugo očekivane dalekometne rakete ATACMS

Vojnici američke vojske sprovode testiranje ranih verzija vojnog taktičkog raketnog sistema u Novom Meksiku, 14. decembra 2021. SAD su dostavile oružje Ukrajini, skoro udvostručivši domet ukrajinskih projektila. (John Hamilton/Američka vojska preko AP-a)
Vojnici američke vojske sprovode testiranje ranih verzija vojnog taktičkog raketnog sistema u Novom Meksiku, 14. decembra 2021. SAD su dostavile oružje Ukrajini, skoro udvostručivši domet ukrajinskih projektila. (John Hamilton/Američka vojska preko AP-a)

Sjedinjene Države su Ukrajini dostavile taktičke balističke rakete dugog dometa poznate kao ATACMS, rekao je glasnogovornik američkog ministarstva odbrane major Charlie Dietz za Glas Amerike.

Balističke rakete imaju domet do 300 kilometara, što je skoro udvostručenje udaljenosti ukrajinskih projektila.

Rakete su poslane u Ukrajinu kao dio vojnog paketa Sjedinjenih Država u vrijednosti od 300 miliona dolara koji je dostavljen Kijevu sredinom marta, rekao je Dietz. Nije želio potvrditi da li se u najnovijem paketu pomoći šalje još ATACMS-a.

Dva američka zvaničnika potvrdila su Glasu Amerike da je Ukrajina koristila ATACMS u utorak navečer. Drugi mediji izvještavaju da je oružje prvi put korišteno prošle sedmice na ruskim ciljevima na ilegalno aneksiranom poluostrvu Krim.

"Nismo objavili da u to vrijeme pružamo Ukrajini ovu novu sposobnost kako bismo održali operativnu sigurnost Ukrajine, na njihov zahtjev", rekao je visoki zvaničnik administracije.

SAD su dodale još novije verzije ATACMS-a u svoje zalihe ranije ove godine, prema dvojici zvaničnika. Nakon što su one prebačene u američke zalihe, vojska je Ukrajini mogla poslati neke od starijih verzija svojih raketa dugog dometa, dodaju.

Predsjednik Joe Biden uputio je svoj tim da preduzme ovaj korak nakon ruske nabavke i upotrebe sjevernokorejskih balističkih projektila protiv Ukrajine, rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

"ATACMS će pomoći Ukrajini da uskrati Rusiji sigurno utočište bilo gdje na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji", rekao je zvaničnik.

ATACMS je vođena raketa dugog dometa koja komandantima daje trenutnu vatrenu moć da oblikuju borbeni prostor. Svaka ATACMS raketa je upakovana u MLRS lansirnu kapsulu koja liči na MLRS i ispaljuje se sa lansera iz porodice MLRS. Ima domet do 300 km.

Na fotografiji koju je dostavilo regionalno tužilaštvo u Harkovu, tužioci za ratne zločine pregledavaju fragmente bombe nakon ruskog napada na Harkov, Ukrajina, 24. aprila 2024.
Na fotografiji koju je dostavilo regionalno tužilaštvo u Harkovu, tužioci za ratne zločine pregledavaju fragmente bombe nakon ruskog napada na Harkov, Ukrajina, 24. aprila 2024.

U međuvremenu, ruski zvaničnici izvijestili su o požarima u srijedu nakon što su ukrajinski napadi dronovima gađali dijelove zapadne Rusije.

Vasilij Anohin, guverner Smolenske oblasti, rekao je za Telegram da su požari bili u okrugu Smolensk i Jarcevo, ali da nema prijavljenih povrijeđenih.

Guverner regije Voronjež, na jugozapadu Rusije, rekao je da su krhotine koje su padale iz oborenog drona udarile u kuću i izazvale požar.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana preko noći oborila dron iznad Smolenska i dva drona iznad Voronježa. Ruske snage su također uništile još dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad regije Belgorod i tri iznad regije Kursk, obje oblasti koje se graniče s Ukrajinom.

Na ukrajinskoj strani granice, zvaničnici u Harkovu su u srijedu izvijestili da je Rusija raketirala grad Harkov, povrijedivši najmanje šest osoba.

Oleh Synehubov, guverner Harkova, rekao je da su projektili oštetili tri stambene zgrade i pet drugih zgrada.

Dopisnik VOA iz Bijele kuće Miša Komadovski dao je doprinos ovom izveštaju.

Amnesty: Umjetna inteligencija potiče kolaps globalne vladavine prava

Burkina Faso Killings
Burkina Faso Killings

Slom međunarodne vladavine prava ubrzan je brzim napretkom tehnologije i umjetne inteligencije, što dovodi u opasnost "prenabrijavanje" kršenja ljudskih prava, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala, objavljenom 24. travnja.

Međunarodni poredak temeljen na pravilima je na rubu kolapsa. Kršenja međunarodnog prava su višestruka, a povećala su se, zapravo, ponajviše zbog sve većeg broja oružanih sukoba. Počinitelji ne samo da krše međunarodno pravo, već nastoje opravdati ta kršenja u ime samoobrane, nacionalne sigurnosti ili protuterorizma”, rekla je glavna tajnica Amnestyja, Agnes Callamard, za Glas Amerike.

GAZA

Amnesty ističe sukob između Izraela i Hamasa u Gazi. Ministarstvo zdravstva u Gazi koje vodi Hamas kaže da je više od 34.000 ljudi ubijeno, od kojih su većina žene i djeca. Brojka, koja uključuje borce Hamasa, ne može se neovisno potvrditi.

U sukobu koji je definirao 2023. i koji ne pokazuje znakove jenjavanja, dokazi o ratnim zločinima nastavljaju se gomilati dok se izraelska vlada ruga međunarodnom pravu u Gazi. Nakon užasnih napada Hamasa i drugih naoružanih skupina 7. listopada, izraelske su vlasti odgovorile neumoljivim zračnim udarima na naseljena civilna područja često izbrisavši cijele obitelji, prisilno raselivši gotovo 1,9 milijuna Palestinaca i ograničivši pristup očajnički potrebnoj humanitarnoj pomoći unatoč rastućoj gladi u Gaza”, stoji u izvješću.

Callamard iz Amnestyja rekla je da je sukob u Gazi doživio "najveći broj ubijenih novinara i najveći broj ubijenih humanitarnih aktera".

Izrael snažno poriče kršenje Ženevske konvencije ili ciljanje civila, za koje kaže da ih Hamas koristi kao živi štit. Izrael također negira da je blokirao dostavu pomoći u Gazu unatoč brojnim takvim optužbama humanitarnih skupina.

UN paraliza

Amnestyjevo izvješće kaže da zapadni saveznici Izraela nisu uspjeli zaustaviti krvoproliće, navodeći "drsko korištenje veta od strane SAD-a kako bi mjesecima paralizirao Vijeće sigurnosti UN-a na prijeko potrebnu rezoluciju o prekidu vatre, dok Izrael nastavlja naoružavati streljivom koje je korišteni za počinjenje onoga što vjerojatno predstavlja ratne zločine.

Sjedinjene Države više su puta branile svoju potporu Izraelu, tvrdeći da se njihov saveznik ima pravo braniti nakon terorističkih napada Hamasa 7. listopada u kojima je poginulo više od 1100 ljudi, a deseci talaca još uvijek se drže u Gazi.

Ruska invazija na Ukrajinu

Izvješće također naglašava široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava i zakona od strane Rusije u njezinoj nezakonitoj invaziji na Ukrajinu, uključujući “neselektivne napade na gusto naseljena civilna područja, kao i infrastrukturu za izvoz energije i žitarica; i korištenje mučenja ili drugog zlostavljanja protiv ratnih zarobljenika.” Moskva odbacuje takve optužbe.

Globalni poredak izgrađen nakon Drugog svjetskog rata se ruši, upozorio je Callamard iz Amnestyja. “Svjedoci smo poretka temeljenog na pravilima na rubu kolapsa jer arhitekti sustava iz 1948., arhitekti tog sustava iznevjeravaju ga i iznevjeravaju ljude.”

Amnesty naglašava pogoršanje građanskog sukoba u Sudanu, za koji kaže da je izazvao najveću krizu raseljavanja u svijetu, s više od 8 milijuna ljudi prisiljenih na bijeg. Izvješće također naglašava ulogu Kine u pružanju potpore mjanmarskoj vojnoj hunti, u njezinom ratu protiv manjinskih skupina i gušenju osnovnih ljudskih prava.

Velika tehnologija i AI

Amnesty također upozorava na uznemirujuću konvergenciju kršenja ljudskih prava i tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju ili AI.

U svijetu koji je sve nesigurniji, neregulirana proliferacija i primjena tehnologija kao što su generativna umjetna inteligencija, prepoznavanje lica i špijunski softver spremni su postati opasan neprijatelj – povećavajući i pojačavajući kršenja međunarodnog prava i ljudskih prava do iznimnih razina”, stoji u izvješću.

Amnesty je rekao da tehnologije predstavljaju značajne rizike jer ogroman broj ljudi diljem svijeta glasa na izborima 2024.

“Političari se dugo koriste manipulacijom narativa ‘mi protiv njih’ kako bi osvojili glasove i nadmudrili legitimna pitanja o ekonomskim i sigurnosnim strahovima. Vidjeli smo kako se neregulirane tehnologije, kao što je prepoznavanje lica, koriste za učvršćivanje diskriminacije.

Zajedno s ovim, poslovni model nadzora Big Tech-a dolijeva ulje na ovu vatru mržnje, omogućujući zlonamjernicima da proganjaju, dehumaniziraju i pojačavaju opasne priče kako bi konsolidirali moć ili izbore. To je zastrašujuća avet onoga što će doći dok tehnološki napredak nevjerojatno nadmašuje odgovornost”, stoji u izvješću.

Ukrajinci skupljaju bosanska iskustva u traženju nestalih

Ukrajinci skupljaju bosanska iskustva u traženju nestalih
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Memorijalni centar u Potočarima posjetili su predstavnici ukrajinskih udruženja porodica nestalih i nastradalih, kako bi im bile predstavljene uspješne prakse procesa traženja nestalih u Bosni i Hercegovini.

Energetski samit u Sarajevu: Vrijeme za reforme, ulaganje u obnovljive izvore

Energetski samit u Sarajevu: Vrijeme za reforme, ulaganje u obnovljive izvore
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:23 0:00

Energetski sektor je ključni faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine, poručio je Michael Murphy, ambasador SAD u BiH na otvaranju Energetskog samita. Krajnje je vrijeme za provedbu reformi energetskog sektora, ulaganje u kapacitete rudnika, i u obnovljive izvore energije, poručuju stručnjaci.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG