Hegseth (44) platio je neotkriveni iznos ženi koja ga je optužila za seksualni napad 2017. kako bi spriječio prijetnju da će, kako je on smatrao, neosnovana tvrdnja postati javna, rekao je njegov advokat Tim Parlatore za američke medije ovog vikenda.

Gaetz (42) je naglo podnio ostavku prošle sedmice u Predstavničkom domu pred kraj svog četvrtog dvogodišnjeg mandata, samo nekoliko dana prije nego što je Etički odbor Predstavničkog doma bio pri kraju istrage o tome da li je imao seks sa 17-godišnjom djevojkom i umiješan u upotrebu nedozvoljenih droga. Neki zastupnici su opisali kako Gaetz pokazuje gole slike svojih seksualnih osvajanja na mobitelu u dvorani Doma.

Gaetz je negirao optužbe, a savezne vlasti su ranije ove godine odlučile da ne podignu optužnicu.

Hegsethov advokat, Parlatore, opisao je Hegsethov seksualni susret u hotelu sa ženom nakon skupa žena republikanaca u Montereyu u Kaliforniji 2017. godine kao sporazumni. Lokalna policija, nakon uviđaja, nije podigla nijednu prijavu.

Parlatore je za Washington Post rekao da je Hegseth riješio tužbu te žene nekoliko godina kasnije jer je vjerovao da će podnošenje njene prijeteće tužbe "rezultirati njegovim trenutnim raskidom sa Fox-om", gdje je bio popularni voditelj vikend emisije.

"Bio je lažno optužen, a moj stav je da je bio žrtva ucjene", rekao je Parlatore za Associated Press, nazvavši to slučajem "uspješne iznude". Ime žene nije javno objavljeno, a američki mediji obično ne otkrivaju imena navodnih žrtava seksualnog napada bez njihovog pristanka.

Parlatoreove izjave novinskim kućama uslijedile su nakon što je žena koja je rekla da je prijateljica tužitelja prije nekoliko dana poslala detaljan memorandum Trumpovoj tranziciji u kojem je detaljno opisan incident. Optužiteljica je navela da ju je Hegseth silovao nakon što je pio u hotelskom baru.

Trump je do sada stajao uz Hegsetha, svog nekonvencionalnog izbora za šefa Pentagona.

Neki demokratski i republikanski zastupnici izrazili su zabrinutost zbog Hegsethovog nedostatka menadžerskog iskustva, bilo u Ministarstvu odbrane ili drugdje. Šef Pentagona bi nadgledao više od 2 miliona američkih vojnika i civilnu radnu snagu od skoro 800.000 ljudi.

Osim toga, neki kritičari su izrazili zabrinutost zbog velike tetovaže na Hegsethovim grudima, koju on opisuje kao kršćanski simbol, "jerusalemski krst", ali ono što njegovi kritičari kažu je bijeli nacionalistički simbol. Hegseth je jednom intervjueru rekao da su ga nadređeni uklonili iz jedinice Nacionalne garde koja se bavila obezbjeđenjem za inauguraciju predsjednika Joea Bidena 2021. godine iz straha da je on "ekstremista" zbog tetovaže.

Kada su se optužbe protiv Hegsetha prvi put pojavile, Trumpov glasnogovornik Steven Cheung ustvrdio je da je Hegseth „snažno negirao sve optužbe. Radujemo se njegovoj potvrdi za ministra obrane Sjedinjenih Država kako bi mogao započeti prvi dan da Ameriku ponovo učini sigurnom i velikom.”

Iako su ga birači u njegovom okrugu na Floridi upravo reizabrali za peti mandat, Gaetz je u srijedu dao ostavku na svoju funkciju, okončavši istragu.

Nekoliko američkih senatora, republikanaca i demokrata podjednako, traže pristup nalazima Etičkog odbora Predstavničkog doma u istrazi o Gaetzu dok sprovode svoju ustavom propisanu ulogu “savjeta i pristanka” u razmatranju kandidata za kabinet koje je dao novi predsjednik.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, vođa uske republikanske većine u Domu, protivi se objavljivanju, kako je rekao za CNN-ovu emisiju "State of the Union", izvještaja u "grubom nacrtu".

Johnson je tvrdio da nijedan etički izveštaj ne treba da bude objavljen jer Gaetz više nije član Kongresa, iako je bilo slučajeva da se to dešavalo u prošlosti.

Rekao je da će senatori koji razmatraju Gaetzovu nominaciju kao najviši državni službenik za provođenje zakona "imati energičnu reviziju i proces provjere", ali da im nije potrebno da vide izvještaj Etičkog odbora Predstavničkog doma. Neki senatori su sugerirali da bi mogli pokrenuti sudski poziv ako im se izvještaj ne preda dobrovoljno.

Trump je takođe ostao pri Gaetzovoj nominaciji, ali novoizabrani predsjednik je takođe tražio – sa malo uspjeha do sada – da Senat, pod kontrolom republikanaca u januaru kada on preuzme dužnost, pristane na pauze povremeno kako bi mogao da imenuje i instalira članova njegovog kabineta bez potrebe za spornim i dugotrajnim saslušanjima za potvrđivanje.

Također u nedjelju, Trump je imenovao Brendana Carra, višeg republikanca u Federalnoj komisiji za komunikacije, za novog predsjednika agencije.

FCC je nezavisna agencija koju nadgleda Kongres, a zadužena je za regulaciju emitovanja, telekomunikacija i širokopojasnog pristupa.

Carr je dugogodišnji član komisije i ranije je služio kao glavni savjetnik FCC-a. Senat ga je tri puta jednoglasno potvrdio, a u komisiju su ga predložili i Trump i predsjednik Joe Biden.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su Associated Press i agencija France-Presse.

Odnos SAD i Kine je "najvažniji" na svijetu, rekao je Biden, naglašavajući odgovornost oba lidera da ne dozvole da konkurencija preraste u sukob.

"Ovi razgovori sprječavaju pogrešne procjene", rekao je Biden o sastancima. "Tokom posljednje četiri godine, mislim da smo dokazali da je moguće imati ovu vezu", rekao je.

Xi je izrazio slična osjećanja, rekavši da obje zemlje "treba da imaju na umu interes cijelog svijeta i da unesu više sigurnosti i pozitivne energije u turbulentni svijet".

Bijela kuća je istakla tekuća područja saradnje, uključujući borbu protiv narkotika, kao i nove oblasti sporazuma o umjetnoj inteligenciji, uključujući i potrebu da se zadrži ljudska kontrola nad odlukom o upotrebi nuklearnog oružja.

"Sada gradimo temelj da bismo mogli raditi na smanjenju nuklearnog rizika", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima nakon bilateralnog sastanka.

Pozitivni izrazi opovrgavaju nove iritacije kao i dugotrajna pitanja između dvije zemlje.

Biden je upozorio Kinu zbog njene navodne uloge u hakiranju privatnih telekomunikacionih provajdera koje koriste američka vlada i zvaničnici predsjedničke kampanje, rekao je Sullivan ne iznoseći detalje koje je Biden iznio.

Biden je pokrenuo pitanje pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, podrške ratu Moskve protiv Ukrajine i slanja sjevernokorejskih trupa u pomoć Rusiji – što je, prema Bidenu, "duboko opasan razvoj događaja" za Evropu i Korejskog poluostrva, rekao je Sullivan.

Biden je u prošlosti nazivao Xija "diktatorom", dok je Xi optužio SAD da su "najveći izvor haosa" u svijetu. Obojica lidera su, međutim, istakli važnost stabilnosti, te su u protekle četiri godine uglavnom uspjeli da upravljaju komplikovanim rivalstvom.

Na prošlogodišnjem samitu, Biden i Xi su se složili da ponovo pokrenu komunikaciju između dvije vojske, dijelom kako bi upravljali potencijalnim tenzijama oko Tajvana i Južnog kineskog mora.

Sullivan je rekao da je Biden ponovio zabrinutost zbog pekinške "nepoštene netržišne ekonomske prakse koja šteti američkim radnicima i kompanijama". Međutim, samo nekoliko sati prije sastanka, Xi se čelnicima APEC-a predstavio kao branilac "multilateralizma i otvorene ekonomije".

U govoru je pozvao čelnike da "ruše zidove koji ometaju protok trgovine, ulaganja, tehnologije i usluga".

Strani diplomatski izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti rekli su za Glas Amerike da su zabrinuti da će SAD postati više protekcionistički i izolacionistički pod nadolazećom administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump se povukao iz raznih multilateralnih sporazuma uključujući pakt o slobodnoj trgovini Transpacifičkog partnerstva i Pariški klimatski sporazum. Uveo je kaznene carine Kini, koje je uglavnom zadržala Bidenova administracija, i pojačao trgovinski pritisak s drugim trgovinskim partnerima SAD-a, uključujući Europu i Japan.

Tokom svoje kampanje 2024., Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na sav kineski uvoz i 10% do 20% na robu iz ostatka svijeta.

Kao odgovor na pitanje Glasa Amerike, Sullivan je rekao ne bi spekulisao o politici nove administracije. On je rekao da je Biden izrazio zabrinutost SAD zbog kineskog kapaciteta i distorzije koja bi mogla izazvati globalnu ekonomiju.

"Svijet će s vremenom moći sam procijeniti pristup NRK-a (Narodne Republike Kine) i pristup SAD-a", rekao je.

Zastupnici su ukrajinskom Glasa Amerike rekli da su optimisti da Trump može postići svoj cilj.

Republikanski predstavnik Mike Waltz, kojeg je Trump ove sedmice predložio za svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je za Glas Amerike da je "predsjednik bio jasan u smislu da obje strane privuče za sto i da je fokusiran na okončanje rata, a ne na njegovo održavanje".

Waltz je rekao da, iako se Trump nije osvrnuo na ruski rat u Ukrajini kada je održao govor pred poslanicima na sastanku njihovog rukovodstva u srijedu, rekao je da se rasprave o ratu odvijaju "u pozadini". On nije iznio više detalja.

Republikanski predstavnik Mike Rogers, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, bio je optimističan u pogledu Trumpove sposobnosti da pregovara o prekidu vatre.

"Očekujem da će predsjednik pregovarati o primirju prije kraja godine", rekao je on za Glas Amerike.

Na pitanje kako bi Sjedinjene Države izvršile pritisak na Rusiju da položi oružje, on je rekao: "Imam ideju šta je to, ali neću o tome da pričam".

Trump je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle nedjelje i pozvao ga da ne eskalira rat, prema američkim medijima, prvi put objavljenim u Washington Postu. Kremlj poriče da se poziv dogodio.

Republikanski predstavnik Michael McCaul, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, koji je snažno podržavao američku vojnu pomoć Ukrajini, rekao je za Glas Amerike da Trump želi imati "veoma snažno vojno prisustvo u Evropi", što je dio "puta odvraćanja koji će nas na kraju dovesti do perioda pregovora.”

Međutim, upozorio je da ne vjeruje da Ukrajina trenutno ima dovoljno poluga za uspješne pregovore s Rusijom.

Upitan o tome kako bi SAD mogle pritisnuti Rusiju za pregovarački sto, republikanski predstavnik Tom Cole, koji služi kao predsjedavajući Komiteta za izdvajanja Predstavničkog doma, rekao je za Glas Amerike: "Mislim da ih morate uvjeriti u ono što je u njihovom najboljem interesu."

Cole je rekao da misli da je rat bio katastrofa za Rusiju, napominjući da je sukob gurnuo Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u, zapadnom vojnom savezu formiranom 1949. kako bi pružio kolektivnu sigurnost protiv Sovjetskog Saveza.

Rekao je da razgovori u Predstavničkom domu još nisu doveli do bilo kakvog konačnog plana o ratu Rusije i Ukrajine, ali je rekao: "Mislim da postoji samo nada da predsjednik Trump može brzo dovesti ovaj sukob u Evropi – najgori sukob od 1945. kraj."

Trump tek treba da iznese detalje kako će ispuniti svoje predizborno obećanje o brzom okončanju rata. Tokom sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u septembru, Trump je rekao da "može smisliti nešto što je dobro za obje strane".

Kada je tada upitan bi li Ukrajina trebala predati nešto svoje vlastite zemlje Rusiji kako bi okončala rat, Trump je rekao: "Vidjet ćemo što će se dogoditi."

Kateryna Lisunova doprinijela je ovom izvještaju.

Australijski ministar odbrane Richard Marles ugostio je u nedjelju američkog ministra odbrane Lloyda Austina i japanskog ministra odbrane Gena Nakatanija na trilateralnom ministarskom sastanku - prvom koji se održava u Australiji.

Prema novom sporazumu, japanska amfibicijska brigada za brzo raspoređivanje - elitna marinska jedinica - bit će raspoređena u Darwin kako bi redovno radila i trenirala zajedno s australijskim i američkim snagama.

"To je vrlo važna izjava za region i svijet o predanosti koju naše tri zemlje imaju u međusobnoj saradnji," rekao je Marles.

"Ovo će izgraditi interoperabilnost između naše tri zemlje."

Austin je rekao da će partnerstvo povećati obavještajne "aktivnosti nadzora i izviđanja" između tri zemlje, što će "unaprijediti naše ciljeve za siguran i miran Indo Pacifik".

Šef američke odbrane rekao je da je ponosan na ono što je njegov ured učinio na "jačanju saveza" u regiji i radu sa "zemljama koje dijele viziju slobodnog i otvorenog Indo Pacifika".

Canberra se sve više približavala dugogodišnjem savezniku Sjedinjenim Državama, jačajući svoju vojsku u pokušaju da odvrati moć Kine u usponu.

Australija planira rasporediti skrivene podmornice na nuklearni pogon u trojnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama i Britanijom poznatom kao AUKUS.

Neki strahuju da bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao da odbaci ili pokuša da preradi pakt, vraćajući se svom stilu spoljne politike "Amerika na prvom mjestu".

Ali australski zvaničnici su ovog mjeseca rekli da imaju "veliko povjerenje" da će pakt ostati.