Linkovi

Top priča

Biden planira podizanje poreza korporacijama

ARHIVA - Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki govori o poreskim stopama na dnevnom brifingu za novinare 1. aprila 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik SAD Joe Biden planira da podigne porez na prihod korporacijama kako bi obezbjedio dio sredstava za finansiranje plana o obnovi infrastrukture, u vrijednosti od 2,3 hiljade milijardi dolara. 

Biden kaže da želi da podigne porez za korporacije sa sadašnjih 21 odsto na 28 procenata. Ta stopa je smanjena sa 35 odsto 2017. godine, za vrijeme Bidenovog prethodnika Donalda Trumpa.

U ponedjeljak, američka sekretarica za finansije Janet Yellen pozvala je na uvođenje minimalnog poreza za korporacije na globalnom nivou. Ona je izjavila da bi se porez odnosio na multinacionalne kompanije bez obzira na to u kojoj im se zemlji nalaze sjedišta, kako bi se spriječile zemlje da jedna drugu nadmašuju smanjenjem poreskih stopa u pokušaju da privuku strane kompanije.

"Konkurentnost je više od toga kako kompanije sa sjedištem u SAD prolaze protiv drugih kompanija u globalnim pokušajima spajanja i preuzimanja", rekla je Yellen.

"Ona znači da se treba postarati da vlade imaju stabilne poreske sisteme koji prikupljaju dovoljan prihod za investiranje u ključna javna dobra i odgovor na krize, kao i to da svi građani na pravedan način dijele teret finansiranja vlade", navodi ona.

Sekretarica za finansije Janet Yellen
Sekretarica za finansije Janet Yellen

Republikanci u Kongresu već kritikuju plan novog demokratskog predsjednika kao suviše skup i tvrde da odstupa od tradicionalne popravke i izgradnje mostova i puteva. Planom se predviđa i finansiranje drugih programa za koje se zalažu liberalne demokrate, kao što su ulaganja u industriju, brigu o djeci i podizanje plata za radnike koji se staraju o starijim građanima u njihovim kućama.

Republikanci se, većim dijelom, odlučno protive podizanju poreza, dok Biden takođe predlaže podizanje poreza za najbogatije poreske obaveznike - pojedince - koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell ​izjavio je da nema šanse da će republikanci podržati bilo kakvo povećanje poreza da bi se finansirao Bidenov plan za obnovu infrastrukture.

"Ne vjerujem da će na našoj strani biti ikakvog entuzijazma za podizanje poreza", rekao je on.

To bi značilo da će demokrate morati da same usvoje svako eventualno povećanje poreza, baš kao što su izglasali Bidenov zakon o pomoći pogođenima pandemijom, u vrijednosti od 1.900 milijardi dolara, uprkos jedinstvenom protivljenju republikanaca. Demokrate imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu, dok u Senatu imaju 50 mjesta, baš kao i republikanci, ali im prevagu donosi glas demokratske potpredsjednice Kamale Harris.

Čak i ako se podigne porez za korporacije i uvede minimalni porez od 15 procenata, on ne bi potpuno pogodio korporacije, osim ako se ne eliminišu brojne opcije za otpisivanje poreza na osnovu poslovnih troškova.

Prema podacima Instituta za oporezivanje i ekonomsku politiku, liberalne istraživačke grupe iz Washingtona, najmanje 55 najvećih američkih korporacija nije platilo nikakav federalni porez na primanja, na više od 40 milijardi dolara koliko su zaradile prošle godine.

Bez brojnih otpisivanja troškova za poslovanje, zajedno bi platile 8,5 milijardi dolara poreza na prihode po stopi od 21 odsto u SAD, ali umjesto toga su dobile 3,5 milijardi preko poreskih olakšica.

Dok su SAD, u februaru, otvorile 916.000 novih radnih mjesta, Biden je stao iza svog prijedloga o povećanju poreza.

"Tražiti od korporativne Amerike samo da plati svoj pošteni dio ni na koji način neće usporiti ekonomiju", rekao je prošle nedjelje i zaključio: "Ekonomija će funkcionisati bolje, biće više energije."

See all News Updates of the Day

Njujorška tužiteljka: Istraga pokazala da je guverner Kuomo seksualno uznemiravao žene

Njujorška državna tužiteljka Letiicija Džejms (Foto: AP/Richard Drew)

Istraga koju je sprovela tužiteljka države New York utvrdila je da je guverner Endrju Kuomo (Andrew Cuomo) seksualno uznemiravao nekoliko žena i kršio federalne i državne zakone, izjavila je tužiteljka Leticija Džejms (Letitia James).

Kako je ukazala, istragom koja je trajala skoro pet mjeseci i obuhvatila je 179 osoba, otkriveno je da je administracija guvernera Kuoma bilo neprijateljsko okruženje za rad koje je obilovalo strahom i zastrašivanjem, javila je agencija Asošijeted pres (AP)

Pravni zastupnici, pojasnila je, razgovarali su sa građanima koji su podnosili žalbe, činiocima izvršne vlasti, policajcima i drugim službenicima koji su komunicirali sa guvernerom.

Guverner države Njujork Endrju Kuomo
Guverner države Njujork Endrju Kuomo

"Ti razgovori i dokazi razotrivaju duboko uznemirujuću - ali jasnu sliku: guverner Kuomo je seksualno uznemiravao sadašnje i bivše državne službenike, kršeći federalne i državne zakone", rekla je Džejms na konferenciji za medije.

Precizirala je da je u najmanje jednom slučaju istraga pokazala da su Kuomo i njegovi saradnici radili na tome da se osvete bivšem zaposlenom koji ga je optužio za nepočinstva. Utvrđeno je i da je Kuomo uznemiravao žene koje nisu bile angažovane u administraciji.

Tužiteljka Džejms je rekla da istragu ne bi bilo moguće sprovesti bez žena heroina koje su u njoj učestvovale.

Guverner Kuomo se zimus suočio sa više optužbi da je neprimjereno dodirivao i seksualno uznemiravao svoje koleginice ili pak žene koje je upoznavao u javnosti.

On sve vrijeme žustro poriče da je bilo koga neprikladno dodirivao, ukazajući međutim – da mu je žao ukoliko je njegovo ponašanje prema ženama pogrešno tumačeno kao neželjeni flert.

Posljednjih mjeseci postao je još žustriji, tvrdeći da nije činio ništa loše, dovodeći u pitanje motive tužilaca i kritičara njegovog navodnog ponašanja, piše AP.

Kuomo je preispitivao i objektivnost advokata koje je tužilac angažovao da istraže navode o seksualnom uznemiravanju žena.

Dio američke javnosti očekuje da će izvještaj državnog tužioca odigrati važnu ulogu za donošenje odluke o tome ima li razloga da se Kuomo opozove sa dužnosti.

Prema propisima države New York seksualno uzmeniravanje definisano je kao neprikladno ponašanje seksualne prirode, od neželjenog flerta do šala sa seksualnom konotacijom, koje stvaraju neprijatno okruženje za rad, ne uzimajući u obzir kakve je namjere imao prestupnik.

Biden zahtijeva novu pauzu u iseljenjima dok se delta soj koronavirusa širi

Ljudi drže transparente tokom okupljanja u znak protesta zbog iseljavanja iz kuća, u Bostonu, 9. juna 2021.

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u ponedjeljak na novu zabranu iseljenja kako bi se spriječio novi talas beskućnika, dok zemljom vlada zarazni delta soj koronavirusa.

Dan nakon što je istekao moratorijum na iseljenje širom zemlje, Biden je priznao da administracija nema zakonska ovlašctenja da pomogne zakupcima da ostanu u iznajmljenim domovima.

To Bijeloj kući ostavlja nekoliko alata za rješavanje pitanja koje bi moglo da utiče na milione porodica nakon što je rano u nedjelju istekao jedanaestomjesečni moratorijum koji su odredili američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

"S obzirom na sve veću hitnost suzbijanja širenja delta varijante", Biden je zatražio od CDC-a da razmotri "novi, 30-dnevni moratorijum na iseljenje-usredsređen na okruge sa velikom ili značajnom stopom slučajeva, radi zaštite zakupaca", saopštila je Bela kuća.

Međutim, direktorka CDC -a Rošel Valenski "nije mogla da pronađe zakonska ovlaštenja za novi, ciljani moratorij na iseljenje", navodi se u saopćenju.

Predsjednik je takođe pozvao državne i lokalne vlasti "da produže ili uvedu moratorijume na iseljenja najmanje u naredna dva mjeseca", pridružujući se nekolicini koje su postavile takvu zaštitu.

Namjera je bila da se zabrana u cijeloj zemlji produži do septembra, ali je nedavna presuda Vrhovnog suda propisala da mora prestati da važi ranije ako je Kongres ne obnovi.

Međutim, posljednji napor demokratskih poslanika nije uspeo.

Bijela kuća je uputila vladine agencije da učine sve što mogu kako bi spriječile iseljavanje imovine u federalnim programima ili uz federalne garancije zajma.

Biden je takođe pozvao državne i lokalne vlade da brzo pošalju hitnu pomoć u milijardama dolara kako bi zakupci ostali u svojim domovima.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je od juna samo tri milijarde dolara pomoći stiglo domaćinstvima od 25 milijardi dolara poslatih državama i lokalnim zajednicama početkom februara.

Oko 21,5 milijardi dolara je dostupno u drugom krugu finansiranja, ali neće se koristiti sve dok se ne potroši prvih 25 milijardi dolara.

Za razliku od druge pomoći povezane s pandemijom koja je distribuirana iz Washingtona, poput provjera stimulansa, države, okruzi i gradovi bili su odgovorni za izgradnju programa za dodjelu pomoći namijenjene zakupcima.

SAD: Borba sa delta sojem virusa

SAD: Borba sa delta sojem virusa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:03 0:00

SAD: Dnevno i do 100.000 oboljelih od COVID 19

U više od 76 odsto američkih okruga je visoka ili značajna stopa prenošenja Kovida, a broj hospitalizacija je iznad 6.000 dnevno - najviše od februara. (Foto: REUTERS/Brendan McDermid)

Širom Sjedinjenih Država bilježi se značajan porast novozaraženih od koronavirusa podstaknut brzim širenjem delta soja. U više od 76 odsto američkih okruga je visoka ili značajna stopa prenošenja Kovida, a broj hospitalizacija je iznad 6.000 dnevno - najviše od februara.

Ponovo se bilježe zabrinjavajuće brojke i kada je riječ o novooboljelima, dnevno ih je više od 100.000, prvi put od sredine zime.

U budućnosti nas očekuju bol i patnje zato što raste broj slučajeva. Zbog toga ponavljamo da je rješenje za ovo da se vakcinišete”, poručuje Entoni Fauči – savjetnik za pitanja zdravstva Bijele kuće.

Delta varijanta prenosi se podjednako lako kao i ovčje boginje - pokazuju interna dokumenta Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Dok jedna osoba inficirana prvobitnim sojem može u prosjeku da u bliskom kontaktu zarazi dvoje do troje, kod delte ta cifra može da bude i do devet ljudi.

U četrdeset i sedam država i teritorija je trenutno visoka ili značajna stopa prenošenja Kovida.

Na Floridi je proteklog vikenda prijavljena 21.000 novozaraženih - što je najveći dnevni rast od početka pandemije.

U Ostinu, gradu u američkoj državi Teksas sa 2,3 miliona stanovnika, ima samo 7 slobodnih kreveta na intenzivnoj njezi.

U Luizijani, broj hospitalizacija porastao je za gotovo 500 odsto prošlog mjeseca.

U dječjoj bolnici u Nju Orleansu, početkom prošle nedelje nije bilo oboljelih od Kovida. Do četvrtka ih je bilo 20.

Na neonatalnoj intenzivnoj njezi je nedonošče. Na intenzivnoj njezi je 23-mjesečno dijete na respiratoru, kao Ii četvoro tinejdžera koji nisu vakcinisani. Ovo trenutno pogađa sve”, kaže predijatar Nihal Godivala.

Za to vrijeme u državi Luizijana najveća je stopa oboljelih u zemlji.

Ako se to događa ovdje, naročito u Nju Orleansu, sa veoma dobrom stopom vakcinisanih, onda može da se dogodi svugdje”, upozorava Dženifer Avenjo iz Sekretarijata za zdravstvo Nju Orelansa.

Deril Barker, zdravi je trideset jednogodišnjak koji je odbio da se vakciniše. Završio je na intenzivnoj njezi u Mizuriju, sa samo 20 odsto šansi da preživi.

"Žustro sam se protivio vakcini zašto što smo jaka, konzervativna porodica. Međutim, moj sin je razlog da se primi vakcina”, kaže Barker.

Prema podacima univerziteta Džons Hopkins, od Kovida 19 u SAD-u oboljelo je više od 35.000.000 ljudi. Od posljedica te bolesti preminulo je više od 613.000 građana.

Podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti ukazuju da je u SAD-u kompletno imunizovano 164,8 miliona ljudi - dok je jednu dozu vakcine primilo 191,4 miliona građana.

SAD, Velika Britanija i Izrael optužili Iran za napad na tanker, Teheran negira

Israeli Prime Minister Naftali Bennett chairs the first weekly cabinet meeting of the new government in Jerusalem, Sunday, June 20, 2021. Bennett opened his first Cabinet meeting with a condemnation of the newly elected Iranian president, whom he…

Sjedinjene Države i Velika Britanija u nedelju su se pridružile Izraelu koji je optužio Iran za napad na naftni tanker blizu obale Omana.

"Nakon razmatranja dostupnih informacija, uvjereni smo da je Iran izveo napad u kojem su poginule dvije nevine osobe... Te akcije ugrožavaju slobodu navigacije, međunarodnu trgovinu i živote onih koji se nalaze na brodovima", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken i dodao da Washington sa partnerima utvrđuje "adekvatan odgovor" na napad za koji "nema opravdanja".

Britanski šef diplomatije Dominik Rab ocijenio je da je napad "nelegalan i bezobziran " i da saveznici planiraju zajednički odgovor.

Izraelski premijer prethodno je direktno okrivio Iran za napad bespilotnim letjelicama na naftni tanker kod obale Omana, u kojem su poginule dvije osobe, zaprijetivši prikrivenom odmazdom, dok je Teheran porekao da je umiješan u napad.

Komentari premijera Naftalija Beneta i portparola iranskog ministarstva inostranih poslova Saida Katibzadeha uslijedili su nakon vazdušnog udara u četvrtak uveče na naftni tanker "Mercer street". Napad predstavlja prvi poznati smrtonosni napad nakon višegodišnjih napada na komercijalnu plovidbu u regionu, koji su bili povezani s tenzijama s Iranom zbog njegovog spornog nuklearnog sporazuma.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za napad, Iran i njegove savezničke milicije ranije su u napadima koristili takozvane "samoubilačke" bespilotne letjelice.

"Iranci koji su napali bespilotnim avionima Mercer street namjeravali su da naštete izraelskom cilju", rekao je Benet na početku nedeljnog sastanka izraelske vlade. "Umjesto toga, njihov piratski čin izazvao je smrt britanskog i rumunskog državljanina".

On je upozorio: "U svakom slučaju, znamo kako da prenesemo poruku Iranu na svoj način".

Katibzadeh je u nedjelju opisao navode da je Iran izveo napad kao "neosnovane" tokom svoje posljednje konferencije za novinare kao portparola Ministarstva spoljnih poslova.

"Nije prvi put da je cionistički režim koji je okupirao Jerusalim iznio tako prazne optužbe protiv Islamske Republike Iran", rekao je Khatibzadeh. "Gdje god je ovaj režim otišao, sa sobom je nosio nestabilnost, teror i nasilje".

On je dodao: "Ko sije vetar, požnjeće oluju".

Khatibzadeh je govorio oko sat vremena nakon što je odlazeći iranski predsjednik priznao da njegova vlada javnosti povremeno "nije saopštavala dio istine" tokom svog mandata.

Američki nosač aviona sa nuklearnim pogonom "USS Ronald Reagan" i razarač sa navođenim raketama "USS Mitsčer" pratili su "Mercer street" na putu ka bezbjednoj luci, saopštila je rano u subotu Peta flota američke mornarice sa Bliskog istoka. Rečeno je da mornarički stručnjaci za eksplozive vjeruju da je bespilotna letjelica napala plovilo.

Napad bespilotnom letelicom probio je rupu na vrhu mosta naftnog tankera, gdje se nalaze kapetan i posada koji komanduju plovilom, rekao je američki zvaničnik. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti jer je istraga o napadu još uvijek u toku.

Brodom "Mercer street" upravlja "Zodiak meritajm" iz Londona, dio Zodiak grupe izraelskog milijardera Ejala Ofera. Kompanija je saopštila da su u napadu poginula dva člana posade, jedan iz Velike Britanije, a drugi iz Rumunije. Imena im nisu navedena, niti je opisano šta se dogodilo u napadu. Rečeno je da se vjeruje da niko drugi od članova posade na brodu nije povrijeđen.

Britanska pomorska bezbjednosna kompanija Ambrej saopštila je da je u napadu na Mercer street poginuo jedan od članova njenog tima na brodu.

Benet je iz Jerusalima izrazio saučešće Ujedinjenom Kraljevstvu i Rumuniji zbog ubistva njihovih građana. Rekao je da izraelska obavještajna služba ima dokaze koji povezuju Iran sa napadom, ali ih nije iznio.

"Iran je taj koji je izveo napad na brod", rekao je on. "Iransko agresivno ponašanje opasno je ne samo za Izrael, već šteti globalnim interesima u slobodi plovidbe i međunarodnoj trgovini."

Benet je preuzeo dužnost premijera u junu nakon što je koalicionim sporazumom smijenjen dugogodišnji izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Netanjahu je osumnjičen za pokretanje niza napada na Iran, uključujući eksplozije na glavnom mjestu bogaćenja uranijuma i ubistvo istaknutog vojnog nuklearnog naučnika.

Međutim, i Benet je u prošlosti davao "jastrebovske" komentare o potrebi napada na "glavu hobotnice" u Teheranu, za razliku od iranskih regionalnih milicija poput Hezbolah u Libanu. Napad na Mercer street prvi je otkako je postao premijer, a analitičari sugerišu da bi mogao da traži veliki napad kao odmazdu.

"Izrael bi možda želio da zada snažan udarac; to je duh komentara političkih izvora u Jerusalimu", napisao je Amos Harel, dugogodišnji vojni analitičar izraelskih novina "Haretz". "Ovaj napad će imati za cilj okončanje stvari bez 'oko za oko' pristipa koji bi mogao da eskalira. Ali, kao i obično, događaji zavise i od druge strane".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG