Donald Trump je pojačao te laži tokom debate na nacionalnoj televiziji u utorak, pogoršavajući strah nekih stanovnika od rastuće podjele u gradu od oko 60.000 stanovnika.

U gradskom centru za pomoć i podršku haićanskoj zajednici u srijedu, Rose-Thamar Joseph je rekla da su mnogi od otprilike 15.000 imigranata koji su stigli u posljednjih nekoliko godina bili privučeni dobrim poslovima i relativnom dostupnošću grada. Ali rastući osjećaj nelagode se uvukao jer se dugogodišnji stanovnici sve više žale na pridošlice koji se zapošljavaju u fabrikama, povećavajući troškove stanovanja, pogoršavajući promet i opterećujući gradske usluge.

“Neki od njih govore o životu u strahu. Neki od njih su uplašeni za svoj život”, rekla je Joseph.

Znak "Dobrodošli u naš grad" visi sa parking garaže u centru grada, gdje se kafić, pekara i butik nižu uz glavnu ulicu Springfielda, ulicu North Fountain. Zastava koja reklamira "CultureFest", godišnju gradsku proslavu jedinstva kroz različitost, vijori se sa stuba u blizini.

Melanie Flax Wilt, republikanska povjerenica u okrugu u kojem se nalazi Springfield, rekla je da se zalagala za zajednice i političke lidere da "prestanu hraniti strah".

“Nakon izbora i kada svi završe s korištenjem Springfielda, Ohajo, kao tačke za razgovor o reformi imigracije, mi ćemo ovdje biti ti koji i dalje proživljavaju izazove i pronalaze rješenja”, rekla je.

Ariel Dominique, izvršna direktorica Haićansko-američke fondacije za demokratiju, rekla je da se u početku nasmijala apsurdnosti lažnih tvrdnji. Ali vidjeti komentare koje je bivši predsjednik ponavljao na nacionalnoj televiziji bilo je bolno.

"To je tako nepravedno i potpuno suprotno onome što smo mi doprinijeli svijetu, onome što smo doprinosili ovoj naciji tako dugo", rekao je Dominique.

Neistine o haićanskim imigrantima iz Springfilda širio je na internetu Trumpov potpredsjednik, JD Vance, uoči debate u utorak između Trumpa i potpredsjednice Kamale Harris. To je dio stare američke političke tradicije da se imigranti proglašavaju autsajderima.

“Ovo je ono što se dešava u našoj zemlji. I sramota je”, rekao je Trump na debati nakon što je ponovio neistine. Kada ga je moderator ABC Newsa David Muir osporio zbog lažnih tvrdnji, Trump je ostao čvrst, rekavši da su "ljudi na televiziji" rekli da su im psi pojedeni, ali nije ponudio nikakve dokaze.

Zvaničnici u Springfildu pokušali su suzbiti dezinformacije rekavši da nema vjerodostojnih ili detaljnih izvještaja o otmicama ili pojedenim kućnim ljubimcima. Državni čelnici pokušavaju pomoći u rješavanju nekih od stvarnih izazova s kojima se grad suočava.

Guverner Ohaja Mike DeWine, republikanac, rekao je u utorak da će dodati još resursa za provođenje zakona i zdravstvene zaštite paketu pomoći koji je država već pružila Springfieldu.

Mnogi Haićani su došli u SAD da pobjegnu od siromaštva i nasilja. Oni su prihvatili nove i proširene legalne puteve predsjednika Joea Bidena za ulazak i izbjegavali su ilegalne prelaske, što pokazuju samo 92 uhićenja na granici od više od 56.000 u julu, prema najnovijim dostupnim podacima.

Bidenova administracija je nedavno objavila da bi oko 300.000 Haićana u SAD moglo ostati u zemlji najmanje do februara 2026. godine, s pravom za radnu dozvolu, prema zakonu pod nazivom Privremeno zaštićeni status. Cilj je poštedjeti ljude od deportacije u zemlje u kojima su previranja.

Springfild, oko 45 milja od glavnog grada Kolumba, pretrpio je nagli pad u svom proizvodnom sektoru krajem prošlog vijeka, a njegovo stanovništvo se smanjilo kao rezultat. Ali njegov centar je revitaliziran posljednjih godina kako je sve više Haićana stiglo i pomoglo da se zadovolji rastuća potražnja za radnom snagom kako je privreda izašla iz pandemije. Zvaničnici kažu da Haićani sada čine oko 15% stanovništva.

Grad je potresen prošle godine kada je kombi naletio na školski autobus i ubio 11-godišnjeg dječaka. Vozač je bio Haićanin koji se nedavno nastanio u tom području i vozio je bez važeće dozvole. Tokom sastanka gradske komisije u utorak, dječakovi roditelji osudili su da političari koriste smrt njihovog sina za raspirivanje mržnje.

Prošle sedmice, objava na društvenoj medijskoj platformi X podijelila je nešto što je izgledalo kao screengrap objave na društvenim mrežama koja je očigledno izvan Springfielda. U postu se bez dokaza tvrdi da je "prijateljica komšijske ćerke" te osobe videla mačku kako visi sa drveta zaklana i pojedena, ispred kuće u kojoj su, kako se tvrdi, živeli Haićani. Bila je popraćena fotografijom crnca koji nosi nešto što je izgledalo kao guska.

Vance je u ponedjeljak na X objavio: "Izvještaji sada pokazuju da su ljudi oteli i pojeli ljubimce, ljudi koji ne bi trebali biti u ovoj zemlji." Sljedećeg dana ponovo je objavio, rekavši da je njegova kancelarija primila upite stanovnika Springfilda koji su rekli da su "migranti s Haitija oteli kućne ljubimce njihovih susjeda ili lokalne divlje životinje".

Dugogodišnji stanovnik Springfilda Chris Hazel, koji poznaje park i kvart u kojem su se navodno dogodile otmice kućnog ljubimca i guske, nazvao je ove tvrdnje "besmislenim".

“Podsjeća me na vrijeme kada su ljudi optuživali druge i autsajdere kao kanibale. To dehumanizuje zajednicu”, rekao je on o optužbama protiv stanovnika Haićana.

Sophia Pierrilus, kćerka bivšeg haićanskog diplomate koji se prije 15 godina preselio u glavni grad Ohaja, Kolumbo, a sada je zagovornik imigranata, složila se, nazivajući sve političkim.

“Moje mišljenje je da je to njihov način da iskoriste Haićane kao žrtvenog jarca da unesu neku vrstu haosa u Americi”, rekla je.

Sa svojom rastućom populacijom imigranata, Springfild teško da je izvan sebe. Do sada u ovoj deceniji, imigracija je činila skoro tri četvrtine rasta američkog stanovništva, sa 2,5 miliona imigranata koji su stigli u Sjedinjene Države između 2020. i 2023. godine, prema američkom Birou za popis stanovništva. Rast stanovništva je važan pokretač ekonomskog rasta.

„Haićanski imigranti koji su počeli da se sele u Springfild poslednjih nekoliko godina razlog su zašto je tamo revitalizovana privreda i radna snaga“, rekla je Guerline Jozef, izvršna direktorka Haićanskog saveza mostova, koja pruža pravne i socijalne usluge imigrantima širom sveta. SAD

Sada su joj, kako je rekla, Haićani u Springfildu rekli da iz straha razmišljaju da napuste grad.

"Gazi su potrebni medicinski koridori", rekao je novinarima Richard Peeperkorn, predstavnik WHO za okupiranu palestinsku teritoriju. "Potreban nam je bolje organizovan i održiv sistem."

Peeperkorn je rekao da u Gazi ima 10.000 ljudi koji čekaju medicinski transfer.

WHO je u četvrtak također objavio izvještaj u kojem se kaže da se jedna četvrtina povrijeđenih u ratu u Gazi krajem jula “procjenjuje da ima ozljede koje su im promijenile život i koje zahtijevaju rehabilitaciju sada i u godinama koje dolaze”.

Teške ozljede udova su najveća potreba za rehabilitacijom, dok je također došlo do velikog povećanja broja ozljeda kičmene moždine, traumatskih ozljeda mozga i velikih opekotina, saopćila je WHO. Među povrijeđenim je "mnogo hiljada žena i djece".

WHO je također istaknula povećane izazove u pružanju potrebne njege zbog nesigurnosti, nedostatka zaliha, napada i naloga za evakuaciju zbog čega mnoge medicinske ustanove ne mogu funkcionisati.

Ubijena aktivistkinja

Turska je u četvrtak saopćila da vodi vlastitu istragu o ubistvu tursko-američke aktivistice od strane izraelskih trupa na okupiranoj Zapadnoj obali.

Turski ministar pravde Yilmaz Tunc rekao je da će Turska svoje nalaze iznijeti sudu UN-a i da poziva UN da sprovede sopstvenu istragu.

Aysenur Ezgi Eygi je upucana u glavu tokom propalestinskih demonstracija prošle sedmice. Izraelska vojska je saopštila da su je njeni vojnici vjerovatno pogodili "indirektno i nenamjerno".

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da mora postojati "puna odgovornost" i da Izrael "mora učiniti više da osigura da se ovakvi incidenti više nikada ne ponove".

Tunc je rekao da se očekuje da će Eygijino tijelo stići u Tursku u petak radi sahrane u gradu Didim.

Rat je počeo napadom Hamasa na južni Izrael prošlog oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i doveo do hvatanja oko 250 talaca. Posljednja izraelska kontraofanziva ubila je više od 41.100 Palestinaca u Gazi, uglavnom žena i djece. Izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje hiljade militanata.

Hamas su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija i drugi proglasili terorističkom grupom.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Oboje predsjedničkih kandidata su dali znak podrške promjeni federalne politike kako bi se marihuana reklasificirala kao manje opasna droga, a birači u nekoliko dodatnih država će ove jeseni dobiti izbor o legalizaciji.

Iako je još uvijek ilegalna prema saveznom zakonu, javno odobravanje marihuane je značajno poraslo - kao i broj država u kojima se legalno prodaje u trgovinama.

Šta kaže zakon?

Posjedovanje marihuane je federalni zločin za koji se kažnjava novčano i zatvorskom kaznom. Prodaja ili uzgoj marihuane teže je federalno krivično djelo, za koje je propisana kazna zatvora od pet godina do doživotnog zatvora, ovisno o količini droge.

Ali mnoge su države ukinule vlastite kazne za marihuanu.

Prema Projektu politike marihuane, koji podržava legalizaciju kanabisa, 24 države i Distrikt Kolumbija – koji predstavljaju 53% stanovništva nacije – legalizirali su marihuanu i sada oporezuju i regulišu prodaju slično alkoholu. Dodatnih sedam država ukinulo je zatvorske kazne zbog posjedovanja malih količina marihuane. Ukupno 38 država i Distrikt Kolumbija imaju zakone koji dozvoljavaju medicinsku upotrebu marihuane.

Šta se dešava u Washingtonu?

Ministarstvo pravosuđa u maju je predložilo da se marihuana reklasifikuje iz lijeka s liste I u manje opasnu drogu iz liste III, koja uključuje stvari poput ketamina i nekih anaboličkih steroida. Ali to prebacivanje uključuje dugotrajan proces.

Uprava za borbu protiv droga zakazala je ročište za 2. decembar kako bi dala komentar na prijedlog. To znači da bi konačna odluka mogla doći nakon što predsjednik Joe Biden napusti funkciju u januaru.

Potpredsjednica Kamala Harris, demokratska kandidatkinja za predsjednika, podržava dekriminalizaciju marihuane i rekla je da je "apsurdno" da je marihuana klasifikovana kao droga sa liste I, poput heroina i LSD-a.

Bivši predsjednik Donald Trump, republikanski predsjednički kandidat, također je signalizirao podršku promjeni politike prošle sedmice. On je na svojoj platformi društvenih medija objavio da će "nastaviti da se fokusira na istraživanje kako bi medicinsku upotrebu marihuane sklonio sa liste 3 droga" i rekao da će glasati "da" na prijedlogu glasačkog listića Floride za legalizaciju rekreativne marihuane.

Šta je na glasačkom listiću?

Inicijativa na Floridi omogućila bi rekreativnu prodaju osobama starijim od 21 godine iz postojećih ambulanti za medicinsku marihuanu, s potencijalom da zakonodavno tijelo licencira dodatne trgovce na malo. Za usvajanje prijedloga potrebno je najmanje 60% glasova i stupit će na snagu šest mjeseci nakon odobrenja birača.

Kampanja je bila najskuplja od skoro 160 mjera na državnim glasačkim listićima ove godine, privlačeći desetine miliona dolara doprinosa prvenstveno od pristalica, prema organizaciji za praćenje izbora Ballotpedia. Među protivnicima su Republikanska stranka Floride i guverner Ron DeSantis, koji je rekao da će smanjiti kvalitet života ostavljajući smrad marihuane u zraku.

Glasači u Sjevernoj i Južnoj Dakoti će po treći put biti upitani da li da legaliziraju marihuanu izvan medicinske upotrebe. Za usvajanje mjera potrebna je prosta većina.

Državni sekretar Nebraske Bob Evnen rekao je da inicijative za legalizaciju i regulaciju medicinske marihuane izgleda imaju dovoljno potpisa peticije da se kvalifikuju za glasanje u cijeloj državi. Predstoji mu rok do petka da potvrdi mjere za glasanje.

Šta ljudi govore?

Oko 70% odraslih Amerikanaca reklo je da bi marihuana trebala biti legalna u prošlogodišnjem Gallupovom istraživanju, što je najviši nivo koji je ova anketna kompanija zabilježila od kada je prvi put postavila pitanje o politici marihuane 1969. Nasuprot tome, samo oko jedne trećine ispitanika je podržavalo legalizaciju marihuane prije 20 godina.

Prošlogodišnja Gallupova anketa pokazala je najveću podršku marihuani među mladim glasačima, ključnoj demografskoj grupi u sedam predsjedničkih država.

Analiza podataka nacionalnog istraživanja objavljenih ranije ove godine pokazala je da je 2022. godine 17,7 miliona ljudi prijavilo da svakodnevno ili skoro svakodnevno koristi marihuanu – što je dramatično više u odnosu na manje od milion ljudi 1992. Iako se alkohol i dalje koristi, u izvještaju se navodi prvi put da je broj Amerikanaca koji koriste marihuanu skoro svaki dan premašio broj onih koji piju tako često.

Šta se dešava sa sličnim lijekovima?

Kako legalna marihuana postaje sve raširenija, neki državni zvaničnici se bore protiv prodaje neregulisanih proizvoda dobijenih od konoplje, koja je na saveznom nivou klasifikovana kao različita od marihuane. Neki od tih proizvoda se prodaju u pakovanju sličnim običnih bombona ili čipsa i sadrže delta-8 THC, sintetiziran iz CBD-a koji prevladava u konoplji.

Neke su države zabranile ili ograničile proizvode od sintetičke konoplje, uključujući Južnu Dakotu i Wyoming, gdje su novi zakoni stupili na snagu 1. jula. Vlasti Indijane upozorile su trgovine da uklone delta-8 THC proizvode za koje kažu da također sadrže ilegalne količine psihoaktivne delte-9 THC pronađene u marihuani.

U Missouriju, gdje je marihuana legalizirana 2022. godine, republikanski guverner Mike Parson izrazio je zabrinutost da se određeni proizvodi dobiveni od konoplje plasiraju djeci i naredio je suzbijanje. On se u utorak pridružio državnom tužiocu Andrewu Baileyju kako bi najavio radnu grupu fokusiranu na neregulirane psihoaktivne proizvode od kanabisa.

"Nismo jedina država koja se suočava s ovim problemom i nismo jedina država koja poduzima mjere", rekao je Parson.

U srijedu su američki državni sekretar Antony Blinken i britanski ministar vanjskih poslova David Lammy u rijetkoj zajedničkoj posjeti Kijevu uoči bilateralnog sastanka američkog predsjednika Joea Bidena i britanskog premijera Keira Starmera u petak u Bijeloj kući kako bi razgovarali o kontinuiranoj podršci Ukrajini.

Blinken je u Kijevu najavio 325 miliona dolara za pomoć u popravci ukrajinske energetske i električne mreže usljed tekućih ruskih napada, zajedno sa skoro 290 miliona dolara humanitarne pomoći za osnovne usluge kao što su sigurna voda za piće, hrana, sklonište i lijekovi. Osim toga, otkrio je 102 miliona dolara za napore deminiranja za uklanjanje nagaznih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava koje su ruske snage ostavile širom Ukrajine.

„Podrška Ukrajini će trajati jer ne zavisi ni od jedne zemlje, ni od jedne stranke, ni od jednog izbora“, rekao je Blinken novinarima na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Lamijem i novim ukrajinskim ministrom inostranih poslova Andrijem Sibihom.

"Vidjeli smo kako Rusija sada nastavlja i zaista eskalira svoje napade unutar Ukrajine, na civile, na energetsku infrastrukturu, kao i na ukrajinsku vojsku koja brani svoju zemlju", rekao je Blinken.

“Danas mogu potvrditi više od 600 miliona funti vrijedne podrške Ukrajini, uključujući 242 miliona funti ove finansijske godine za hitne humanitarne, energetske i stabilizacijske potrebe, kao i podršku reformi, oporavku i rekonstrukciji. Osim toga, potvrđujemo našu namjeru da kasnije ove godine rasporedimo 484 miliona dolara vrijednih kreditnih garancija Svjetske banke”, rekao je Lammy, britanski ministar vanjskih poslova.

Dodao je da Ujedinjeno Kraljevstvo ubrzava isporuke raketa PVO, dodatne artiljerijske municije i više oklopnih vozila Ukrajini do kraja ove godine.

Zabrinutost oko eskalacije do sada je ograničavala Kijevu upotrebu zapadnog oružja dugog dometa za napad na ciljeve unutar Rusije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na "snažne odluke" i ponovio svoj zahtjev za dozvolom za upotrebu raketa dugog dometa protiv Rusije.

Sybiha, ukrajinski ministar vanjskih poslova, govoreći preko prevoditelja, rekao je da njegovoj zemlji treba "čvrst odgovor" saveznika kako bi se suprotstavila ruskim provokacijama i eskalacijama. On je naveo sve veće ruske napade na ukrajinske nuklearne elektrane i ciljeve u blizini granice sa članicama NATO-a.

Američki i britanski zvaničnici sugerirali su da je ruski predsjednik Vladimir Putin već eskalirao rat protiv Ukrajine tražeći balističke rakete od Irana.

Dronsko ratovanje

U srijedu je ukrajinska vojska saopćila da je oborila 20 od 25 dronova koje su ruske snage koristile u noćnim napadima na više ukrajinskih regija.

Presretanja su obavljena u oblastima Čerkasi, Dnjepropetrovsk, Herson, Kijev, Poltava i Sumi, saopštile su ukrajinske vazdušne snage.

Trenutno nema izvještaja o žrtvama ili većoj šteti.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je oborilo ukrajinski dron iznad Belgorodske oblasti.

Zvaničnici u Belgorodu su takođe prijavili iskliznuće teretnog voza iz šina koje se dogodilo nakon "intervencije neovlaštenih osoba". Lokalni ured ruskog nacionalnog željezničkog operatera u saopćenju je naveo da je 11 praznih vagona i lokomotiva iskočilo iz šina.

Najnovije sukobi došli je kada su Blinken i Lammy otputovali u srijedu u Ukrajinu na razgovore s visokim zvaničnicima.

"Mislim da je to kritičan trenutak za Ukrajinu usred intenzivne jesenje borbene sezone, s Rusijom koja nastavlja da eskalira svoju agresiju", rekao je Blinken u utorak.

Promjena ograničenja?

Američki predsjednik Joe Biden nagovijestio je u utorak da se Sjedinjene Države možda kreću da ukinu svoja ograničenja na ukrajinsku upotrebu oružja dugog dometa u ratu s Rusijom.

SAD uporno nisu bile voljne da isporuče ili sankcionišu Ukrajinu upotrebu oružja koje je isporučilo SAD koje bi moglo da udari duboko u Rusiju, iz straha od eskalacije sukoba.

Neki od saveznika Ukrajine isporučili su Kijev takvim oružjem, ali zemlje koje isporučuju oružje uvele su ograničenja o tome kako i kada se oružje može koristiti.

Odgovarajući na pitanje od utorka o tome da li će SAD ukinuti ograničenja Ukrajini koja koristi oružje dugog dometa protiv Rusije, Biden je rekao da njegova administracija "sada to rješava".

Ranije u utorak, Blinken je također u intervjuu za Sky News nagovijestio da bi moglo doći do promjene stava SAD-a u pogledu dozvoljavanja Ukrajini da koristi rakete dugog dometa u Rusiji.

"Nikada ne isključujemo. Ali kada vladamo, želimo biti sigurni da je to učinjeno na takav način da može unaprijediti ono što Ukrajinci pokušavaju postići", rekao je Blinken.

Neke informacije za ovu priču stigle su od agencije France-Presse i Reutersa.