Zapadni obavještajni zvaničnici kažu da je to zabrinjavajuće i suprotno obećanju talibana da će zauzeti umjereniji pristup nego u periodu kada su vladali zemljom između 1996. i 2001. godine.
Takođe se time otvara mogućnost da Al Kaida ponovo bude dobrodošla u Afganistanu, strahuju zapadni obavještajci, što bi značilo da je prekršeno obećanje koje su talibanski lideri dali tokom diplomatskih razgovora u Kataru sa američkim zvaničnicima prošle godine - da neće dozvoliti da njihova zemlja ponovo postane utočište stranih džihadista.
U četvrtak, Abdula Abdula, predsednik afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, tijela koje se sastoji od istaknutih zvaničnika i plemenskih starješina uključenih u razgovore u Kataru, sastao se sa Halilom al-Rahmanom Hakanijem i njegovim saradnicima u Kabulu. Abdula je kasnije javno nagovijestio da će Halil al-Rahman Hakani biti nadležan za bezbjednost afganistanske prijestonice, i da je pružio uvjeravanja da će "vrijedno raditi da obezbijedi pravu vrstu sigurnosti građanima Kabula".
Američki sekretarijat za finansije označio je Halila al-Rahmana Hakanija globalnim teroristom u februaru 2011, kada je ponuđena nagrada od 5 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja. Takođe se nalazi na UN-ovoj listi terorista.
Sastanak između Abdule i Halila al-Rahmana Hakanija održan je nekoliko sati prije nego što su talibani proglasili formiranje Islamskog emirata Avganistana.
“Činjenica da je Haliil al-Rahman Hakani zadužen za bezbjednost Kabula je veoma uznemiravajuća", izjavio je za Glas Amerike jedan britanski obavještajni zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
“Hakani i Al-Kaida imaju dugu zajedničku istoriju, moglo bi se reći da su isprepleteni i malo je vjerovatno da će prekinuti te veze".
Penzionisani britanski diplomata Ajvor Roberts izjavio je za Glas Amerike da je povjeriti bezbednost Kabula Hakani mreži slično tome da se "lisici da da čuva kokošinjac".
Roberts, koji je predsjednik Projekta protiv ekstremizma, neprofitne mreže koja istražuje ekstremističke grupe, kaže da je iznenađen tim potezom.
"Mislio sam da su, sa stanovništa odnosa sa javnošću, talibani malo pametniji", rekao je.
“Umjesto toga, stavljaju u prvi plan najgore elemente ove koalicije, čime se šalje užasan signal ženama, djevojčicama i građanskom društvu. A mislim da to povećava mogućnost da Afganistan ponovo postane rasadnik međunarodnog terorizma".
"Ne mislim da su ikada presjekli veze sa Al Kaidom. Duboko su povezani sa tom organizacijom i uvijek su bili", dodaje Roberrts.
Prema sporazumu koji je bivši predsjednik Donald Trump postigao sa talibanima u februaru 2020, lideri grupe su se saglasili da ne dozvole "svojim članovima, drugim pojedincima ili grupama, uključujući i Al-Kaidu, da koriste tle Afganistana da bi ugrozili bezbjednost SAD i njihovih saveznika.
Mreža Hakani smatra se ogrankom Talibana i ima veću autonomiju od drugih frakcija unutar ekstremističkog pokreta, ali je tokom godina od svog osnivanja 1980-ih, prvobitno kao anti-sovjetske pobunjeničke snage koje su podržavali Amerikanci i Pakistanci, mreža postala više integrisana u talibanski pokret, kažu stručnjaci za antiterorizam.
Lider mreže, Siradžudin Hakani takođe je jedan od zamjenika lidera Talibana i bratanac Halila al-Rahmana Hakanija, čovjeka koji je sada zadužen za nadzor nad bezbjednošću afganistanske prestonice.
Porodica Hakani potiče iz jugoistočnog Afganistana, blizu granice sa Pakistanom. Mreža je optužena - ili je preuzela odgovornost - za neke od najsmrtonosnijih napada u Afganistanu - uključujući napad 2008. godine na hotel "Serena" u Kabulu, napad na američku bazu u Kostu 2012 i napad kamionom punim eksploziva blizu njemačke ambasade u Kabulu 2017. u kojem je poginulo 96 osoba. Zapadni obavještajni zvaničnici takođe vjeruju da je mreža stajala iza otmice Amerikanca Dejvida Roda, reportera New York Timesa koji je uspio da pobjegne poslije osam mjeseci u njihovom zatočeništvu.
Za vrijeme pobune protiv ruskih snaga 1980-ih, grupa Hakani je bila prva od antisovjetskih pobunjeničkih grupa koja je primila strane muslimanske borce. Među njima je bio Osama bin Laden koji se obučavao u kampu koji je vodila mreža Hakani. Kada je Bin Laden formirao Al Kaidu 1990-ih, dvije grupe su osnovale savez.
Vodili su zajedničke kampove za obuku u regionu Sjeverni Vaziristan poslije američke invazije, a prema autoru Piteru Bergenu u knjizi "Bitka za Tora Boru", mreža Hakani je pomogla Bin Ladenu da pobjegne iz Afganistana kada su američke snage počele da mu se približavaju 2001. godine.
Mreža je razmatrala formiranje zajedničke jedinice sa Al Kaidom ove godine, prema izvještaju Sekretarijata za finansije iz januara, koji je ukazao na produžene veze dvije grupe, uprkos uvjeravanjima koje su talibani iznijeli pred američkim diplomatama u Kataru.
Talibanski zvaničnici demantuju da su nastavili da održavaju veze sa Al Kaidom.
Ken Mekalum, direktor britanske obavještajne agencije MI5 upozorio je prošlog mjeseca da, dok je infrastruktura Al Kaide u Afganistanu uništena, grupa će možda ponovo pokušati da uspostavi neke ustanove za obuku boraca u toj zemlji.
Na pitanje o mogućem ponovnom pojavljivanju Al Kaide u Afganistanu, državni sekretar Antony Blinken izjavio je u nedjelju da je u "interesu" talibana da ne njeguju veze sa terorističkom grupom koja želi da naudi Zapadu.
“Znaju šta se dogodilo prošli put kada su pružili utočište terorističkoj grupi koja je napala SAD. Nije u njihovom interesu da dozvole reprizu toga", izjavio je Blinken u programu Meet the Press televizije NBC.
