Linkovi

Kako su milijarde američkih dolara završile kod talibana


Talibani su u nedjelju preuzeli vlast u Afganistanu kada su uspostavili kontrolu nad Kabulom

Iako su obučavane i opremane dvije decenije, u šta je uloženo 83 milijarde dolara, afganistanske snage su kapitulirale brzo i potpuno, u nekim slučajevima i bez ispaljenog metka, što ukazuje da su glavni dobitnici američkih investicija - talibani. Osvojili su ne samo vlast, nego i američke zalihe oružja, municije, helikoptere i drugo.

Talibani su uspjeli da dođu do moderne vojne opreme kada su, bez mnogo truda, pobijedili afganistansku armiju koja nije branila gradove.

Američki vojni zvaničnik je u ponedjeljak potvrdio da su talibani došli do "ogromne količine vojne opreme koju su SAD dale Afganistanu". Sve to je posljedica loše procjene jačine afganistanske vojske, kao i propusta američke vojske i obavještajnih službi.

Neuspjeh Amerike da napravi snažnu afganistansku armiju i policiju će vjerovatno biti proučavan u narednim godinama. Osnove su, međutim, jasne i ne liče na ono što se desilo u Iraku. Vojska je bila dobro i savremeno opremljena, ali nije imala volju da se bori.

"Ne možete sve da kupite novcem. Ne možete da kupite liderstvo", kazao je Džon Kirbi, portparol Pentagona.

Dag Lut, general u penziji koji je pomagao u izradi strategije za Afganistan u vrijeme Džordža Buša mlađeg i Baraka Obame, rekao je da su Afganistanci imali materijalne resurse, ali da su im falili nematerijalni.

"Princip rata je sljedeći: moralni faktori dominiraju nad materijalnim. Moral, disciplina, vođstvo, povezanost unutar jedinica su mnogo važniji od broja trupa i opreme. Kao spoljni igrači, mi možemo da obezbijedimo materijalne resurse, ali samo Afganistanci mogu nematerijalne".

Sa druge strane, talibani kojih ima manje, imaju manje sofisticiranu opremu i nemaju vazdušne snage, pokazali su se kao jači.

Američke obavještajne službe su u velikoj mjeri potcjienile njihovu superiornost. Čak ni kada je u aprilu predsjednik SAD Joe Biden najavio povlačenje vojske, obavještajne službe nisu predvidjele da će talibani tako brzo osvojiti vlast.

"Da nam strategija nije bila zasnovana na nadi, shvatili bismo da je brzo povlačenje vojske signal afganistanskoj armiji da je ostala sama", kaže Kris Miler koji je pred kraj Trumpovog mandata bio v.d. sekretara za odbranu.

Stiven Bidl, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija i nekadašnji savjetnik američkih komandanata u Afganistanu, kaže da je Bidenova objava pokrenula kolaps.

"Problem sa američkim povlačenjem je taj što je svima poslat signal da je kraj. I prije objave Bidena u aprilu, afganistanske snage su gubile protiv talibana, a kada su saznali da američki partneri idu kući, impuls da se predaju bez borbe se proširio kao požar".

Neuspjesi, međutim, idu i dalje. SAD su pokušale da naprave kredibilnu vojsku dok su se borile sa talibanima, pokušavale su da naprave širu političku osnovu za formiranje vlade u Kabulu i da uspostave demokratiju u zemlji u kojoj dominira korupcija.

Godinama su vojni lideri SAD negirali probleme i insistirali na tome da će biti uspješni. Drugi su, pak, slutili kraj.

Kris Mejson, profesor na Vojnom koledžu strateških studija je 2015. godine napisao knjigu "Zašto afganistanske snage neće izdržati".

"Prosto rečeno, SAD su već dva puta išle u istom pravcu: u Vijentamu i Iraku i nema razloga da se misli da će rezultati u Afganistanu biti drugačiji", pisao je Mejson.

Izgradnja afganistanske vojske je bila toliko zavisna od SAD da su vojnici čak i platu dobijali od Pentagona. Često je taj novac, kao i velike količine goriva, odlazio u ruke korumpiranih zvaničnika koji su pravili "vojnike duhove" kako bi prekrili nenamjensko trošenje novca.

Otprilike, od 145 milijardi dolara koliko su SAD potrošile na ponovnu izgradnju Afganistana, 83 je išlo na vojsku i policiju. SAD su potrošile još 837 milijadi dolara na borbe u ratu koji je počeo oktobra 2001.

XS
SM
MD
LG