Sjedinjene Države se i dalje oslanjaju prvenstveno na fosilna goriva poput prirodnog gasa i uglja kako bi godišnje proizvele gotovo 400.000 gigavat sati električne energije za komercijalne, industrijske i stambene potrošače.
Predsjednik Joe Biden želi da Sjedinjene Države do 2035. godine imaju električnu energiju bez ugljika ili ono što se naziva "nulta neto emisija", što znači postizanje ravnoteže između proizvedenih emisija stakleničkih gasova i takozvane kompenzacije ugljika, poput sadnje drveća.
"Nema šanse da je to izvodljivo bez tehnologija koje trenutno nisu prisutne na današnjem tržištu", odgovorio je na pitanje Glasa Amerike tokom konferencijskog poziva s novinarima, Mike Sommers, predsjednik i izvršni direktor Američkog naftnog instituta (API).
600 članova API-a proizvodi, obrađuje i distribuira većinu energije u Sjedinjenim Državama.
API podržava Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine o smanjenju stakleničkih gasova, iz kojeg je Donald Trump povukao Sjedinjene Države, a Biden mu se ponovno priključio ove godine.
Organizacija je predstavila vlastiti klimatski akcioni plan kojim se odobrava federalna cijena emisija ugljika i obećava unapređenje čistijih goriva.
"Iako će neka javna komunalna preduzeća možda postići nulti neto emisija do 2035. godine, za mnoga druga, to se neće dogoditi bez tehnoloških otkrića u skladištenju energije i drugim naprednim tehnologijama", smatra Desmarie Waterhouse, potpredsjednica odnosa s vladom pri Američkoj asocijaciji za javnu energiju (APPA).
APPA predstavlja neprofitne, komunalne službe u zajednici koje pružaju električnu energiju za 2.000 američkih gradova.
"Teško je vidjeti kako bi se tako veliki poduhvat mogao obaviti za manje od 14 godina bez masovnih ulaganja federalne vlade u istraživanje, razvoj i demonstraciju naprednih tehnologija čiste energije, te promjenama u federalnom zakonu kako bi se ubrzala izgradnja infrastrukture čiste energije. I sve ovo treba učiniti dok se osigurava pouzdanost mreže i pristupačnost električne usluge za potrošače", rekla je Waterhouse u izjavi za Glas Amerike.
Kao rezultat, "fosilna goriva će i dalje igrati glavnu ulogu u Americi u godinama koje dolaze", priznala je nova ministrica unutrašnjih poslova, Deb Haland na forumu u četvrtak.
"Postoje ljudi koji misle da možemo sve isključiti i samo sve pokrenuti pomoću sunca i vjetra. To je zabluda", rekao je profesor Univerziteta Washington, Anjan Bose, savjetnik u elektroenergetskoj industriji.
Rastuće globalne temperature
Emisije ugljen-dioksida oslobođene iz fosilnih goriva primarni su pokretači porasta globalnih temperatura, prema naučnoj zajednici, koja upozorava da će to biti štetno za ljudsku civilizaciju.
Transport je primarni izvor takvih stakleničkih gasova u Sjevernoj Americi, nakon čega slijedi proizvodnja električne energije.
Smanjenje emisije ugljika na nivo koji je poželio Biden, zahtijevao bi da se država više oslanja na sunce, vjetar, vodu i fisiju za proizvodnju električne energije.
"Ono što nazivamo obnovljivim izvorima energije - solarom i vjetrom - malo je vjerovatno da će samo od sebe obaviti posao", rekao je Jim Kirtley, profesor elektrotehnike na Massachusetts institutu tehnologije.
Solarne elektrane zahtijevaju puno zemlje, a proizvodnja pojedinih vjetro turbina relativno je mala, posebno u usporedbi s konvencionalnim elektranama.
Uzmimo za primjer La Cygne generatorsku stanicu na ugljen ovdje u okrugu Linn u državi Kansas.
Da bi se zamijenio njen kapacitet od 1.6 megavata sa obnovljivim izvorima energije, bilo bi potrebno približno 800.000 solarnih panela ili 320 najvećih kopnenih vjetro turbina - plus, nemoguća je pretpostavka da sunce nikada ne zalazi i da vjetar nikad ne prestaje.
Uparivanje baterija s vjetrom i solarnom energijom smatra se rješenjem problema, ali to tehnologija i ekonomija tek treba da dokažu.
Drugi izazov je američka elektroenergetska mreža. Izgrađena je tako da kroz nju neprekidno prolazi konstantan protok snage. Međutim, vjetar i solarni energenti kao varijabilni resursi znače da mreži i dalje treba pouzdano osnovno opterećenje, poput onih koje isporučuju turbine na ugalj ili plin, a koje se brzo mogu gasiti gore-dolje, kako bi se uskladili zahtjevi korištenja koji se razlikuju prema dobu dana i sezonama.
Solar je sada isplativ i, u nekim slučajevima, jeftiniji od fosilnih goriva, kaže Jan Mazurek, koja upravlja Fondom za ukidanje ugljen-dioksida u fondaciji ClimateWorks.
"Ali izazov je znati kada solarno napajanje staviti na mrežu i znati kada na mrežu postaviti čvršći resurs nakon zalaska sunca. I to je univerzalni izazov bilo da je riječ o jugoistočnoj Aziji ili Sjedinjenim Državama", rekla je ona.
Sve u svemu, Mazurek je optimistična.
"Do 2031. godine možemo postići nultu emisiju u proizvodnji električne energije do 67% u odnosu na 39% u uobičajenom poslovanju ... i to je samo korišćenje postojećeg osnovnog opterećenja koje emituje nulu sa slojevima vjetra i sunca na vrhu, tako da mislim da to nije nepremostiv izazov", rekla je Mazurek za Glas Amerike.
Šta je sa električnom energijom?
U međuvremenu, Nacionalne akademije nauke, inženjerstva i medicine, kao nezavisni savjetnik federalne vlade, predlažu finansiranje eksperimenata za ispaljivanje čestica u atmosferu radi povećanja količine reflektirane sunčeve svjetlosti, kao i zasijavanje oblaka sa česticama koje bi omogućile da se više toplote oslobodi iz Zemlje.
Postoji poziv i za ostale za još racionalnija rješenja.
"Ključ smanjenja ugljika u našoj ekonomiji leži u elektrifikaciji", rekao je Kirtley. "Električni automobili, električni vozovi i pretvaranje industrijskih procesa poput proizvodnje čelika u električnu energiju su izvodljivi i omogućili bi upotrebu izvora energije bez ugljika, poput nuklearne energije."
Da bi američka ekonomija prešla na proizvodnju bez ugljika, prema Kirtleyu, bio bi potreban efikasan porez na ugljik i "moramo reformisati našu regulaciju izgradnje nuklearne elektrane kako bismo skratili vrijeme potrebno za njeno postavljanje."
Neki ekolozi i političari i dalje ne žele podržati nuklearnu energiju, ukazujući na prethodne katastrofe na ostrvu Three Mile u američkoj državi Pennsylvaniji, Černobilu u Ukrajini i Fukušimi u Japanu.
"Tokom posljednjih nekoliko godina, zagovornici čiste energije i zaštite okoliša značajno su se promijenili u vezi s podrškom nuklearnoj energiji, jer postaje jasnije da kad izgubimo nuklearnu energiju, često je zamjenjujemo fosilnim gorivima - radeći protiv bilo kakvog postignutog napretka, čak i kad dodamo više vjetra, sunca i novog nuklearnog materijala u narednim decenijama", rekao je John Kotek, potpredsjednik za razvoj politike i javne poslove na Institutu za nuklearnu energiju.
"Zbog toga smo vidjeli da je u državama poput Illinoisa, New Jerseyja i Connecticut-a dvostranački usvojeno očuvanje postojećih nuklearnih elektrana", rekao je Kotek u izjavi za Glas Amerike.
"Nepobitno je da nam je potrebna javna politika koja će pokrenuti veći dio ove promjene kako bi nas dovela do nule i ispod nule do 2050. godine", rekla je Mazurek. "To je kritičan trenutak, ali u isto vrijeme jako me ohrabruje akcija privatnog sektora."
Vlada, regulatori i industrija će, takođe, trebati smisliti kako upravljati mnogo složenijom mrežom koja je, čak i bez kombinacije obnovljivih izvora energije, uvijek delikatan akt balansiranja.
To je bilo vidljivo tokom prošlogodišnjih nestanka struje u Kaliforniji i neuspjeha u proizvodnji električne energije u februaru tokom zimske oluje u Teksasu, dvije najnaseljenije američke države.
"Ne postoji entitet koji preuzima odgovornost za osiguravanje dovoljne proizvodnje", rekao je Bose koji, takođe, upozorava da se ne pridaje dovoljno pažnje otpornosti distribucijskog sistema, koji više nije pasivan i jednosmjeran. Sve je je složenije povećanje broja i snage štetnih oluja, za koje mnogi krive klimatske promjene.
"Čini se da politike i propisi nisu dobro usklađeni sa tehnologijama koje se pojavljuju", rekao je Bose sa Univerziteta State Washington.
