Klimatske promjene ugrožavaju zalihe hrane, vode i mjesta na kojima ljudi žive, dovodeći u pitanje plan UN o bavljenju ovim problemima do 2030., kaže se u izvještaju zvaničnika svjetske organizacije.
Države članice UN jednoglasno su usvojile 17 globalnih razvojnih ciljeva 2015., uspostavljajući široku listu zadataka u bavljenju ukorijenjenim problemima kao što su glad, degradacija zemljišta, neravnopravnost polova i klimatske promene.
Posljednji izvještaj, koji je klimatske promjene nazvao "najvećim izazovom po održivi razvoj", objavljen je nakon što su se diplomate, vlasnici biznisa i drugi zvaničnici okupili na visoko rangiranom forumu Ujedinjenih nacija kako bi procijenili napredak u ostvarivanju ciljeva.
"Oblast za najhitniju akciju je oblast klimatskih promjena", rekao je u izvještaju Liu Zhenmin, generalni podsekretar UN za ekonomske i društvene poslove.
"Zbir efekata biće katastrofalan i nepopravljiv", rekao je on nabrajajući sve prisutnije vremenske neprilike, sve više ozbiljnih prirodnih katastrofa i degradacije zemljišta. "Ti efekti, koji će načiniti mnoge dijelove globusa nenastanjivim, najviše će uticati na siromašne".
Napredak je učinjen na smanjenju smrtnosti djece, povećanju stepena imunizacije i globalnom pristupu električnoj energiji, kaže se u izvještaju.
No, ekstremno siromaštvo, glad i nejednakost i dalje ostaju veliki problem, a više od polovine dece u školskom uzrastu pokazuje "šokantno nizak stepen znanja" u čitanju i matematici, rekao je on.
Dvije trećine te djece bilo je u školi.
Trgovina ljudima gotovo je udvostručena sa 150 registrovanih žrtava u prosjeku po zemlji u 2010., na 254 u 2016.
Ali, nije jasno koliko je porast broja registrovanih slučajeva rezultat poboljšanog sistema prijavljivanja, a koliko zaista rast trgovine, kaže Francesca Perucci iz divizije za statistiku UN, koja je radila na izvještaju.
"Teško je jasno razdvojito ta dva", rekla je ona prilikom predstavljanja izvještaja.
Ali, klimatske promjene opstaju od presudne važnosti.
Gasovi koji prave efekat staklene bašte nastavljaju da rastu, a "promjena klime događa se mnogo brže nego što je to predviđeno", kaže se u izvještaju.
Na sastanku o ciljevima održanom ove nedjelje, 47 zemalja trebalo bi da predstavi izveštaj o napretku. Gotovo 100 drugi zemalja i četiri grada, uključujući i New York, to je već uradilo.
U ranijim izvještajima UN kaže se da ciljevima preti prisutnost nasilja, konflikta i nedostatak privatnog investiranja. U procjenama se takođe pominju nacionalizam, protekcionizam i nedovoljno finansiranje.
Cijena implementacije globalnih ciljeva procjenjuje se na tri hiljade milijardi dolara godine.
