Najcjelovitije mjerenje stanja glečera u svijetu otkrilo je da se kopnene mase snijega i leda smanjuju za 18% brže nego što je međunarodna grupa naučnika izračunala u 2013. godini.
Svjetski glečeri se sada smanjuju pet puta brže nego 1960-ih. Topljenje se ubrzava zbog globalnog zagrijavanja i priliva još vode u rastuća mora, pokazalo je istraživanje.
"U 30 godina odjednom su gotovo sve regije počele gubiti glečere u isto vrijeme", rekao je glavni autor studije Michael Zemp, direktor Svjetske službe za praćenje ledenjaka na Univerzitetu u Zurichu. "To je jasno klimatska promjena ako pogledate globalnu sliku.“
Najbrže se smanjuju glečeri u Centralnoj Evropi, na području Kavkaza, zapadnoj Kanadi, SAD-u, Novom Zelandu i u blizini tropa. Ledenjaci na tim mjestima u prosjeku gube više od 1% svoje mase svake godine, navodi se u studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature.
"U ovim regijama, pri sadašnjoj stopi gubitka ledenjaka, glečeri neće izdržati narednih 100 godina", rekao je Zemp.
Zempov tim koristio je zemaljska i satelitska mjerenja kako bi istražio 19.000 glečera, što je daleko daleko veći broj nego u prethodnim istraživanjima. Utvrdili su da je jugozapadna Azija jedina regija u kojoj se ledenjaci ne smanjuju, zbog lokalnih klimatskih uslova.
Od 1961. godine svijet je izgubio 10.6 biliona tona leda i snijega, pokazalo je istraživanje. To je dovoljno za „pokrivanje“ 48 američkih država sa oko 4 metra leda.
Naučnici već dugo znaju da globalno zagrijavanje, uzrokovano ljudskim aktivnostima kao što je trošenje fosilnih goriva za električnu energiju i transport, čini da glečeri nestaju. Posebno su se bavili velikim ledenim pokrivačima na Grenlandu i Antarktiku.
"Ovo nam govori da postoji još mnogo toga u priči", rekao je Mark Serreze, direktor Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu u Boulderu, Kolorado, koji nije bio uključen u studiju. "Utjecaj ledenjaka na razinu svetskog mora je veća nego što smo mislili.''
Brojni faktori povećavaju razinu mora. Najveći uzrok je to da oceani postaju topliji, zbog čega se voda širi. Nove brojke pokazuju da topljenje ledenjaka doprinosi tome više nego što se mislilo, čak oko 25% do 30%. Ovo je opasnost za obalne gradove širom svijeta i dovodi više ljudi u opasnost od poplava tokom oluja.
Satelitski snimci pokazuju kako grenlandski ledeni pokrivač u proteklih 20 godina gubi oko 140 milijardi tona leda godišnje. Ukupno povećanje nivoa mora godišnje iznosi oko 3.2 mm, a dobar dio tog povećanja ima uzroke u topljenju arktičkog leda.
Glečeri rastu zimi, a ljeti se smanjuju, ali kako se Zemlja zagrijava, ovaj ciklus je poremećen. Zemp je izjavio da su više temperature ljeti glavni razlog zbog kojeg se ledenjaci brže smanjuju.
Ljudi razmišljaju o glečerima kao o nečemu vezanom isključivo za polarna područja, ali smanjenje planinskih ledenjaka bliže ekvatoru može uzrokovati ozbiljne probleme za ljude koji ovise o njima, rekao je Twila Moon, naučnica koji se također bavi proučavanjem podataka o smanjenju glečera, a koji nije bio uključen u spomenutu studije. Moon je dodala kako se, primjerice, ljudi u Andima svakog ljeta oslanjaju na glečere za piće i vodu za navodnjavanje.
Još jedna studija, objavljena također u ponedjeljak u Environmental Research Letters, potvrdila je da dolazi do bržeg otapanja leda i drugih promjena na Arktiku. Utvrđeno je da se zimi Arktik zagrijava 2.8X brže od ostatka sjeverne hemisfere. Sve u svemu, regija postaje sve vlažnija i oblačnija. Studija, koja je pratila indikatore u toku 47 godina u području Arktika, ukazuje na poremećaje u ovim izuzetno osjetljivim ekosistemima.
