Linkovi

Da li će Trump biti krivično gonjen zbog uloge u napadu na Kapitol 6. januara?


ARHIVA - Bivši predsednik Donald Tramp govori na događaju 8. jula 2022. u Las Vegasu (Foto: AP/John Locher)
ARHIVA - Bivši predsednik Donald Tramp govori na događaju 8. jula 2022. u Las Vegasu (Foto: AP/John Locher)

I dok kongresni komitet koji ispituje napad na zgradu Kongresa 6. januara 2021. završava svoj prvi krug javnih pretresa ove nedelje, Sekretarijat za pravosuđe suočava se sa sve većim pritiskom da procesuira bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u vezi sa krvavim napadom na Kapitol.

Sekretarijat za pravosuđe optužio je više od 800 Trumpovih pristalica umiješanih u nerede i istražuje druge povezane sa zavjerom.

Ali ostaje nejasno da li će Sekretarijat preduzeti do sada neviđeni korak i optužiti bivšeg predsjednika na osnovu nalaza komisije.

"Ne znamo da li će biti krivičnog gonjenja koje bi bilo direktan rezultat ovih pretresa", rekao je Vilijam Benks, uvaženi profesor prava na Univerzitetu Sirakjuz.

To ne znači da Trump nije u pravnoj opasnosti. Kada je devetočlano vijeće održalo svoj prvi televizijski pretres 9. juna, potpredsjednica veća republikanska predstavnica Liz Čejni obećala je da će iznijeti dokaze koji pokazuju da je bivši predsjednik odgovoran za orkestriranje "sofisticiranog plana od sedam dijelova za poništavanje predsjedničkih izbora i sprječavanje prenosa predsjedničke vlasti".

Tokom sedam pretresa, dvostranačko vijeće, sastavljeno od sedamoro demokrata i dvoje republikanca, skiciralo je taj plan, iznoseći svoje nalaze iz više od 1.000 intervjua i više od 125.000 dokumenata.

Jan. 6 Panel Concludes First Set of Hearings
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:11 0:00

Ono što se pokazalo je slika predsjednika koji je izgubio toliko opsjednutog držanjem na vlasti da je lažno tvrdio da su izbori pokradeni uprkos tome što su mu njegovi savjetnici govorili drugačije; podsticao Sekretarijat za pravosuđe da podrži njegovu laž; vršio pritisak na zvaničnike u državama ključnim za izbornu bitku da preokrenu rezultat njemu u korist; vršio pritisak na sopstvenog potpredsjednika Majka Pensa da poništi rezultate; podsticao gomilu svojih pristalica da krenu na Kapitol i, konačno, nije reagovao dok su izgrednici upadali na Kapitol.

Sve zajedno uzeto, čini se da nalazi komiteta predstavljaju osuđujuću optužnicu protiv Trumpovog ponašanja, stvarajući utisak da je vijeće prikupilo sve dokaze koji su tužiocima potrebni da optuže bivšeg predsjednika.

Ali da li Sekretarijat za pravosuđe smatra da ima dovoljno dokaza koji podržavaju optužnicu ostaje da se vidi.

Čak i oni koji misle da nalazi komisije za istragu 6. januara opravdavaju krivične prijave protiv Trumpa, upozoravaju da otkriće komisije predstavlja jednu stranu priče.

"Pretres u Kongresu je jednostran u smislu da nije bilo nikog da unakrsno ispituje nijednog od ovih svjedoka ili da traži da se provjeri vjerodostojnost njihovih izvora i slično", rekao je Benks.

U izjavi na 12 stranica objavljenoj poslije drugog pretresa vijeća prošlog mjeseca, Trump je iznio sličnu poentu u svoju odbranu.

"Zašto ne mogu da dopuste da se čuje suprotno mišljenje? Zašto kriju dokaze od javnosti i prikazuju samo informacije koje idu u prilog pričama demokrata", napisao je Trump, ponavljajući svoje lažne tvrdnje da su izbori pokradeni i namješteni.

Da bude jasno, komisija nema ovlašctenja da goni Trumpa ili bilo koga drugog. Ta nadležnost pripada Sekretarijatu za pravosuđe Meriku Garlandu.

U intervjuu za ABC News 3. jula, Čejni je rekla da je moguće da će vijeće Trumpov slučaj uputiti Sekretarijatu za pravosuđe na krivično gonjenje, ali da Sekretarijat "ne mora da čeka" na takav dopis.

Dok Sekretarijat za pravosuđe nastavlja da istražuje ljude bliske Trumpu, Garland je dao malo naznaka o tome da li sekretarijat istražuje bivšeg predsjednika zbog njegove uloge u napadu 6. januara, rekavši ranije ove godine da će tužioci "pratiti činjenice kuda god da one vode".

Portparol Garlanda nije odgovorio na e-mail u kojem se traži komentar o pozivima na Trumpovo krivično gonjenje.

Faktori za Garlandovu odluku

Prilikom odlučivanja da li da optuži Trumpa, Garland mora da razmotri najmanje tri pitanja, rekao je Benks. Prvi je da li Sekretarijat za pravosuđe ima dovoljno dokaza da dobije osuđujuću presudu, koja bi izdržala žalbu.

Među potencijalnim optužbama sa kojima bi Trump mogao da se suoči su "ometanje zvaničnog postupka" zbog njegovih navodnih napora da blokira prebrojavanje glasova u Kongresu 6. januara i "zavjera da se obmanu Sjedinjene Države" u vezi sa raznim šemama za poništavanje rezultata predsjedničkih izbora. Treća moguća optužba – podsticanje nereda ili pobune – smanjila se posljednjih nedelja, kaže Džonatan Tarli, konzervativni profesor prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Džordž Vašington.

Benks je rekao da je optužba za opstrukciju "prilično jednostavna".

"Sada postoji mnogo dokumentarnih dokaza, kao i svjedočenja svjedoka na saslušanjima koji ukazuju na to da je pokušavao da spriječi potpredsjednika Pensa da izvrši svoj zadatak tog dana, kao i da je pokušao da promijeni odluku elektora", rekao je Benks.

Ali neki drugi stručnjaci nisu ubijeđeni. Tarli, koji se pojavio kao svjedok kojeg su pozvali republikanci tokom Trumpovog prvog opoziva, rekao je da će optužbu za opstrukciju biti teško iznijeti.

"Problem sa tim je što je Trump pozivao ljude da odu u Kongres da protestuju zbog certifikacije", rekao je Turli u intervjuu. "Demokrate su protestovale zbog certifikacije. Članovi demokrata glasali su protiv certifikacije republikanskih predsjednika. Ne možete reći da je to samo po sebi opstrukcija".

Više štete nego koristi?

Drugo pitanje koje bi Garland morao da razmotri jeste da li je podizanje optužnice protiv bivšeg predsjednika u vrijeme kada je zemlja duboko polarizovana "dobro za naciju", rekao je Benks.

"Da li nam je kao državi bolje da to pustimo i da pokušamo da idemo dalje i nadamo se da se ovako nešto više nikada neće ponoviti", upitao je Banks. "To je težak posao, a glavni 'vozač' je državni tužilac".

O ovom pitanju raspravljali su mnogi pravni naučnici tokom posljednjih nedelja.

Džek Goldsmit, bivši pomoćnik generalnog tužioca u administraciji Džordža Buša mlađeg, napisao je u nedavnom tekstu za New York Times da bi krivično gonjenje Trumpa "bio kataklizmičan događaj od kojeg se nacija ne bi skoro oporavila".

"Mnogi bi to vidjeli kao ispolitizovanu odmazdu", napisao je Goldsmit.

Benks je rekao da je bio sklon da pristane, ali je to manje nakon svjedočenja bivše pomoćnice Bijele kuće Kesidi Hačinson, za koje mnogi pravni stručnjaci vjeruju da je ojačalo pravni slučaj protiv Trumpa.

"Mislim da će, iako će biti veoma bolno doživjeti još jedan sukob naših institucija sa Donaldom Trumpom, mislim da bi to mogla biti najvažnija stvar koju bismo mogli da uradimo u ovom trenutku", rekao je Benks.

Tarli je rekao da odluka o krivičnom gonjenju Trumpa treba da bude zasnovana na dokazima, a ne na društvenim posljedicama.

"Ključ je u tome što morate da imate snažan i neprikosnoveni slučaj", rekao je on. "Ali ako postoji, mislim da nema smisla davati predsjedniku neki konstruktivni imunitet od krivičnog zakona. Ako članovi imaju dokaze za koje su rekli da ih imaju o zločinu predsjednika Trumpa, ja bih bio prvi da on bude pozvan po optužnici".

Posljednje razmatranje za Garlanda je da li je, kao član administracije predsjednika Joe Bidena, prikladno da optuži Bidenovog političkog rivala Trumpa.

"Možda će izgledati da ako on odluči da pokrene optužnicu protiv Donalda Trumpa da bi to moglo biti politički motivisano", rekao je Benks.

Prema smjernicama Sekretarijata za pravosuđe, Garland je dužan da imenuje spoljnog tužioca ako utvrdi da će istraga i krivično gonjenje Trumpa "predstavljati sukob interesa" za sekretarijat.

"Zaista, to bi moglo da se desi, ali mislim da bi to uradio samo ako bi odgovorio na druga dva pitanja" u vezi sa dokazima i da li bi krivično gonjenje Trumpa služilo javnom interesu, rekao je Benks.

XS
SM
MD
LG