Bivši predsjednik Donald Trump vršio je pritisak na Sekretarijat za pravosuđe da istražuje neosnovanje tvrdnje o izbornoj prevari, a lidera agencije je kontaktirao "gotovo svakog dana" i uzalud pokušavao da pridobije podršku vodećih zvaničnika za sprovođenje zakona u očajničkom pokušaju da ostane na vlasti, navedeno je u svjedočenju na pretresu odbora Predstavničkog doma koji istražuje nemire u kompleksu američkog Kapitola 6. januara 2021. godine.
Tri zvaničnika Sekretarijata za pravosuđe, za vrijeme Trumpovog mandata, svjedočila su da je Trump bio fokusiran na tvrdnje o izbornoj prevari i da je insistirao na tome da se one istražuju uprkos tome što mu je više puta rečeno da su neosnovane.
"Imao je arsenal optužbi. Sve sam ih pojedinačno razmotrio i nisu bile istinite", rekao je jedan od vodećih zvaničnika sekretarijata Ričard Donahju.
Drugi svjedok, Džefri Rozen, vršilac dužnosti sekretara za pravosuđe u posljednjim danima Trumpove administracije, rekao da ga je Trump zvao ili se sastajao sa njim gotovo svakog dana od kako je preuzeo položaj krajem decembra 2020. godine. Uobičajena tema, kako je naveo, "bilo je nezadovoljstvo onim što je Sekretarijat za pravosuđe uradio da istraži izbornu prevaru".
Predsjedavajući odbora, demokratski kongresmen Beni Tomson, optužio je Trumpa za "bezobziran pokušaj" da upotrijebi Sekretarijat za pravosuđe u svoju političku korist.
"Donald Trump nije samo želio da Sekretarijat za pravosuđe istražuje. Želio je da sekretarijat pomogne da se legitimizuju njegove laži, da u suštini izbore nazove prevarom" i da imenuje specijalnog istražitelja", rekao je Tomson.
Prema svjedočenju, Trump je takođe razmišljao da Rozena zamijeni nižim zvaničnikom Džefrijem Klarkom koji je želio da promoviše Trumpove lažnje tvrdnje o izbornoj prevari. Donahju i još jedan visoki zvaničnik sekretarijata Stiven Engel upozorili su Trumpa da će doći do masovnih ostavki ako bivši predsjednik realizuje taj plan. Tek tada je Trump popustio.
U međuvremenu je otkriveno da su pripadnici federalnih organa za sprovođenje zakona pretresli Klarkovu kuću i da su mu oduzeli elektronske uređaje.
U dosadašnjem procesu, između ostalog, moglo su se čuti dokumentovane tvrdnje o pritiscima Trumpovih pristalica na izborne zvaničnike Džordžije i Arizone, kao i da su saradnici bivšeg američkog predsjednika Trumpu ukazivali da je poražen na izborima.
Takođe, objelodanjeno je i da su izborne neregularnosti bile minimalne i nedovoljne da bi bila poništena pobjeda demokratskog kandidata Bidena glasovima elektorskog koledža.
Tokom prethodnih dana pretresa rečeno je i da je Trumpu predočeno da bi bilo nezakonito da tadašnji potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence) blokira Bidenovu pobjedu – što je bivši predsjednik tražio od Pensa da učini.
Neredi u zdanju Kapitola, sjedištu američkog Kongresa, izbili su nakon što se oko 2.000 pristalica Donalda Trumpa okupilo 6. Januara 2021. u centru američke prijestonice na protestu tokom koga je bivši predsjednik ponovio neutemeljene tvrdnje da su predsjedničke izbore obilježile nepravilnosti i krađa - koji su uzrokovali njegov poraz.
Kulminacija je bila nasilni upad u zgradu Kongresa, napadi na policiju i članove najvišeg američkog zakonodavnog tijela – koji su bili primorani da se kriju i bježe.
Napad je počinjen poslije marša prema Kapitolu, u kojem su učestvovale hiljade pristalica Donalda Trampa uz, između ostalog, i povike: “Objesite Majka Pensa” – u trenucima dok je Pens predsjedavao sjednicom na kojoj je trebalo da bude potvrđena Bidenova pobjeda.
Pojedini su uz sebe imali improvizirana vješala – navodeći da su namijenjena bivšem potpredsjedniku.
Proces potvrde izbornih rezultata bio je odložen, ali ne i otkazan. Kongres je 6. januara 2021. potvrdio pobjedu aktuelnog predsjedenika Bidena.
To je ujedno bio i jedini slučaj u američkoj istoriji da nije sprovedena mirna tranzicija vlasti između poraženog i pobjednika na predsjedničkim izborima.
