“Želimo da Bajden u djelo sprovede agendu u vezi sa rasnom pravdom", rekla je za Glas Amerike Melani Kembel, predsjednica i izvršna direktorka organizacije "Nacionalna koalicija o afromaeričkom građanskom učešću".
U međuvremenu, grupe koje zastupaju organe za sprovođenje zakona traže da budu uključene u debatu prije nego što se u Vašingtonu donesu bilo kakve sveobuhvatne uredbe.
Bajden je tokom šest mandata na položaju senatora imao snažnu podršku policijskih organizacija. Sada se očekuje da kao predsjednik potpiše uredbu o uspostavljanju nacionalne komisije koja bi se bavila prekomjernom upotrebom policijske sile. Novi predsjednik je takođe obećao da će rješavati problem rasne nejednakosti u Americi.
"Vjerujem da će predsjednik Bajden tokom prvih 100 dana svoje administracijje preduzeti korake u vezi sa reformom krivičnog zakonodavstva", ocijenio je Mark Morijel, predsjednik i izvršni direktor Nacionalne urbane lige.
Morijel je sa ostalim liderima borbe za građanska prava u decembru razgovarao sa Bajdenom o prioritetima u toj oblasti, uključujući i zakonski prijedlog koji predviđa da policija odgovara za svoje postupke u zajednicama u kojima služi, zatim utvrđivanje jedinstvenih standarda u policiji i uspostavljanje nacionalne baze podataka za prestupe policajaca.
"Očekujemo da se administracija založi za usvajanje prijedloga zakona o policiji u Kongresu", rekao je Morijel za Glas Amerike i dodao da je usvajanje "snažnog federalnog zakona" jedini način da se promijeni djelovanje policije.
Povod za proteste
Zahtjevi da se preduzme federalna akcija postali su sve snažniji tokom prošlogodišnjih demonstracija širom zemlje, na kojima se protestovalo zbog rasne nepravde. Protesti su izbili nakon smrti Afroamerikanca Džordža Flojda tokom policijskog privođenja u Mineapolisu, u Minesoti, u maju 2020. godine.
Derek Šovin, bijeli policajac, optužen je za ubistvo drugog stepena nakon što je više od osam minuta držao koljeno na Flojdovom vratu. Predsjednik Bajden ocijenio je da je Flojdova smrt "prekretnica" u suočavanju zemlje sa sistemskim rasizmom.
Grupe za socijalnu pravdu sada žele od administracije da izvrši pritisak na članove Kongresa da ponovo razmotre prijedlog zakona o pravdi u policijskim postupcima, nazvanog po Džordžu Flojdu, koji prošle godine nije prošao u tada politički podijeljenom Kongresu.
Cilj zakonskog prijedloga, između ostalog, jeste da policajci širom zemlje odgovaraju za prijestupe i zloupotrebe položaja, kao što je prekomjerna upotreba sile i da se suzbije rasno profilisanje u policiji.
Tokom predizborne kampanje, Bajden je predložio da se izdvoji 300 miliona dolara za promovisanje lokalnih policijskih programa. Tim novcem bi se finansirali zapošljavanje i obuka policajaca u opštinama koje su posvećene formiranju policijskih snaga koje odražavaju rasnu raznolikost zajednica u kojima služe.
Organizacije koje zastupaju organe za sprovođenje zakona sa oprezom prate federalne inicijative pod Bajdenovom administracijom.
Stav policijskih organizacija
“Pojedini čelnici organa za sprovođenje zakona imaju osjećaj kao da su zaboravljeni nakon što su čuli neke Bajdenove prijedloge prije nego što je izabran za predsjednika", rekao je za Glas Amerike Bil Džonson, izvršni direktor Nacionalnog udruženja policijskih organizacija.
Udruženje, koje zastupa više od 240.000 pripadnika organa za sprovođenje zakona, u saopštenju je zatražilo dijalog sa Bijelom kućom da bi se osiguralo "da vodeći policijski zvaničnici budu zastupljeni u komisiji koja će preispitati policijske postupke i predložiti promjene za poboljšanje sistema".
Bajdenove veze sa organima za sprovođenje zakona su duboke. Bajden je bio jedan od ključnih autora federalnog krivičnog zakona iz 1994. godine, kojim je promovisano zapošljavanje dodatnih 100.000 policajaca širom zemlje i proširen zatvorski sistem u zemlji.
Zakon, koji je potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton, oštro su kritikovale orgaanizacije za građanska prava koje su navele da je njegovo usvajanje dovelo do masovnog i disproporcionalnog hapšenja nebijelaca, prije svega Afroamerikanaca.
Poziv na promjene
Bajden je tokom prošlogodišnje predizborne kampanje obećao da će pozvati policajce, policijske sindikate i grupe za građanska prava na razgovore u Bijeloj kući. Aktivisti za socijalnu pravdu kažu da čekaju na poziv.
"Razočaravajuće je što pokret 'Životi crnaca su važni' još nije dobio odgovor na zahtjev da se sastane sa predsjednikom i potpredsjednicom. Željeli bismo da razgovaramo o našim prioritetima", navela je u saopštenju Patris Kalors, jedna od osnivača pokreta koji predvodi pozive da se okonča policijska brutalnost protiv Afroamerikanaca i koji je prošle godine organizovao niz protesta za rasnu pravdu.
Drugi aktivisti za građanska prava strahuju da Bajdenova administracija neće usmjeriti veću pažnju na reformu krivičnog zakonodavstva u trenutku kada je usredsređena na oživljavanje ekonomije i bobru protiv pandemije koronavirusa.
"Razumijem da se suočavamo sa virusom i teškom ekonomskom situacijom, ali to ne znači da bi trebalo da prestanemo da se borimo za Džordža Flojda i druge Afroamerikance koje je policija nepravedno ubila", ističe Melani Kembel.
Afroamerički birači su u velikom broju podržali Bajdena u ključnim državama na prošlogodišnjim izborima za predsjedničku nominaciju, a zatim mu i pomogli da u novembru pobijedi u državama kao što je Džordžija.
Lideri organizacija za građanska prava kažu da će njihov dalji angažman biti ključan u budućnosti.
“Ne možete samo da sjedite i govorite: Bajdenu, sada si izabran, riješi stvari. To neće biti urađeno bez daljeg aktivizma. Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na administraciju i članove Kongresa da podrže reformu krivičnog zakonodavstva", zaključio je Morijel iz Nacionalne urbane lige.
