Tragični događaji 25. maja u Minneapolisu kada je u policijskom pritvoru umro Afroamerikanac George Floyd, doveli su do zakazivanja te vanredne debate.
To je tek peti put u 14 godina dugoj istoriji Savjeta UN za ljudska prava da se održava takva, hitna rasprava. Zahtjev o debati o rasizmu je podnijet u pismu predsjednici savjeta, austrijskoj ambasadorici Elisabeth Tichy-Fisslberger, koje je potpisalo više od 50 afričkih zemalja.
U pismu se ističe da smrt Georgea Floyda nije izolovani incident, i navodi da su drugi ljudi afričkog porekla pretrpjeli istu sudbinu zbog nečega što se u pismu opisuje kao "nekažnjena policijska brutalnost" u Sjedinjenim Državama.
Afričke zemlje pozivaju savjet da hitno razmotri sistemski rasizam koji dovodi do takvog rasnog nasilja, posebno protiv ljudi afričkog porekla širom svijeta.
Tichy-Fisslberger izjavila je za Glas Amerike da se debata neće fokusirati na samo jednu zemlju već će razmotriti rasizam i u drugim dijelovima svijeta.
"Kada kažem da debata nije protiv Sjedinjenih Država, mislim da postoje žalbe o rasizmu u mnogim zemljama svijeta, naravno i u Evropi, ali ne samo njoj. Možete ga naći širom svijeta. I ako saslušate šta ljudi imaju da kažu, mislim da će samo iznijeti saopštenjima u kojima će se opisvati različite situacije u različitim zemljama", kaže predsjednica Savjeta UN za ljudska prava.
U debati će učestvovati i delegati savjeta i nevladine organizacije, a očekuje se da će na kraju sjednice biti usvojena rezolucija.
Tihi-Fislberger dodaje da Sjedinjene Države, koje nisu članica savjeta, obično ne prisustvuju sjednicama. Prema njenim rečima, američki delegati će vjerovatno pratiti prenos debate preko interneta.
SAD nisu komentarisale sjednicu. Međutim, američki ambasador u Ženevi, Andrew Bremberg, objavio je prošle nedjelje saopštenje u kojem izražava "užas, gnjev i bol" zbog, kako navodi, besmislene smrti Floyda. On je izjavio da je reakcija javnosti u SAD posle tragedije pokazala da građani Amerike žele da prevaziđu rasne nepravde.
