Linkovi

Pokret protiv rasizma dobija sve više poklonika u izbornoj godini u SAD


Supporters of Black Lives Matter, hold signs during a protest outside the Hall of Justice as they demonstrate against the death of George Floyd, in Los Angeles, California on June 10, 2020. (Photo by Mark RALSTON / AFP)

Protesti protiv rasima koji su se raširili Amerikom, na kojima su rušeni spomenici iz doba Konfederacije, podstakli su promjene u nekim gradovima, gdje policajci više ne smiju da koriste zahvat rukama oko vrata "kragnu", a doprinijeli su i tome da se više prihvati "Juneteenth", kojim se slavi oslobađanje od ropstva u Americi. 

Ali da li je pokret "Životi crnaca su važni" privukao toliko posvećenih i srčanih pristalica, da dođe do velikih promjena i temeljnih reformi u naciji koja se klasično vraća na staro čim se protesti završe?

Demonstrant iz Washingtona Jay Brown​ misli da jeste.

"Moji ljudi će ostati da se bore", rekao je za Glas Amerike Braun, koji je Afroamerikanac, na demonstracijama blizu Bijele kuće u dijelu ulice koji je preimenovan u "Ulica: Životi crnaca su važni".

Iz tog dijela grada krenuli su protesti u glavnom gradu Amerike, nakon što je 25. maja Afroamerikanac George Floyd preminuo tokom hapšenja u Minneapolisu u Minnesoti. Taj događaj šokirao je mnoge ljude bez obzira na porijeklo i izazvao veliku tugu i bijes na američkim ulicama.

"Ovo je narodni pokret koji će voditi do novih zakona da zaštiti ljude druge boje kože", kaže Brown. Upitan da li je Amerika došla do ključne tačke u zahtijevima za rasnu jednakost, rekao je "Skoro sigurno".

Pokret sve jači

Protesters hold placards during a demonstration against the death of George Floyd while in Minneapolis police custody, in Washington, U.S., June 13, 2020.
Protesters hold placards during a demonstration against the death of George Floyd while in Minneapolis police custody, in Washington, U.S., June 13, 2020.

Mnogi poznavaoci prilika se slažu da je pokret "Životi crnaca su važni", osnovan 2013. sa ciljem da se okonča policijska brutalnost, dobio pojačanje i širu podršku u američkom društvu u posljednjih nekoliko nedjelja.

"Ove demontracije protiv rasizma deluju tako revolucionalno kao protesti za građanska prava šezdesetih godina prošlog vijeka", kaže politički istoričar sa Američkog univerziteta Allan Lichtman​ za Glas Amerike.

Lichtman dodaje da je aktivizam promijenio javno mnijenje i otvorio put za usvajanje Zakona o građanskim pravima 1964. godine, kojim je zabranjena diskriminacija na osnovu rase, boje, religije, pola i nacionalnog porijekla.

Ali ono što izgleda kao kritična masa za promenu u Americi, često umije da ne da nikakve konkretne ili trajne rezultate.

"Kao što smo vidjeli u pokretima za klimatske promjene i kontrolu nošenja oružja, potrebno je više nego samo brza promjena u javnom mišljenju da se promjena desi. Potrebna je energična podrška većine da se naprave trajne promjene", kaže Lichtman.

Kritična masa

Termin su u originalu skovali nuklearni fizičari, ali se u društveno-političkoj literaturi pojavio šezdesetih godina prošlog vijeka. Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Chicagu Morton Grodzins​ opisuje kritičnu masu kao tačku u kojoj grupa ili pokret dostigne brojnost i uticaj dovoljan da podstakne promjene. Termin može da se koristi i kao ključna tačka koja mijenja kurs nepredvidljivih događaja.

Grodzins koristi termin kritična masa da opiše takozvano "bjekstvo bijelaca" iz urbanih sredina, navodeći da je postojala tačka u kojoj se toliko bijelaca iseljava iz nekog kraja, da je to značilo da tamo ostaju da žive samo manjine. Od tada se termin odnosi na momenat kada promjena, negativna ili pozitivna, postaje neizbježna.

Promjena mišljenja

A man with a face covering walks past a mural depicting George Floyd during a protest in Los Angeles, May 31, 2020.
A man with a face covering walks past a mural depicting George Floyd during a protest in Los Angeles, May 31, 2020.

Da li je pokret "Životi crnaca su važni" dostigao kritičnu masu da mijenja zakone i temeljno promijeni američko društvo tek ostaje da se vidi. Centar za istraživanje Pew je ranije ovog mjeseca objavio da postoji skok u podršci pokretu, 67 odsto Amerikanaca navelo je da donekle podržava pokret, od toga je 60 odsto bijelaca.

"Oduševljen sam tom anketom koja pokazuje da dvije trećine Amerikanaca podržava pokret za rasnu jednakost", kaže Lichtman.

Istraživači napominju da podaci anketa imaju različite efekte u predviđanju reformi. Godinama su ankete pokazivale ogromnu podršku za osnovne zakone kojim se reguliše opšta provjera podataka osoba koje kupuju vatreno oružje. Ipak, čak i najmanja promjena zakona o vatrenom oružju ostaje zaglavljena u Kongresu.

Ipak, istaživači bilježe i slučajeve gdje promjena javnog mnijenja izaziva dramatične promjene, kao što je bio slučaj za seksualne manjine u Americi. Devedesetih godina, manje od četvrtine Amerikanaca je podržavalo istopolne brakove. Do 2015. godine, kada je Vrhovni sud Amerike legalizovao istopolne bračne zajednice, ankete su pokazale podršku iznad 60 odsto ispitanih.

"Bilo bi teško, sem možda za jednakost u braku, da se postigne tako dramatična promjena većine Amerikanaca koji podržavaju ono što danas rade demonstranti protiv rasizma", rekao je politikolog Todd Shaw​ sa Univerziteta u Južnoj Karolini za Glas Amerike. "U demokratskom društvu morate imati većinu na svojoj strani."

Shaw ističe da više od toga što su bijesni zbog smrti Floyda, veliki broj Amerikanaca vidi njegovu smrt kao simptom mnogo većeg problema, sistemskog rasizma. I njihovi predstavnici u Kongresu su to shvatili. Demokrate i republikanci su se ujedinili u namjeri da donesu zakone koji bi uveli promjene u rad policije u Americi.

"Mislim da smo dostigli neki nivo kritične mase, jer ono što nekad nije moglo da se zamisli je sada na dnevnom redu, a to su promjene u radu policije. To se jako brzo dogodilo", kaže Shaw, uz napomenu da bi u želji da se održi takva agendanreformi, pokret "Životi crnaca su važni" trebalo da testira svoju snagu na glasanju na predstojećim izborima.

"Uticaj pokreta će biti na testu u novembru, ako ne i dosta prije toga", kaže Shaw.

Na "Ulici: Životi crnaca su važni" demonstrant Jay Brown​ kaže da je on kao i drugi spreman za dugu borbu: "Moramo da se zauzmemo za promjene i da protestujemo dok to ne postignemo".

Komentari

XS
SM
MD
LG