Linkovi

Najnovije

update

Talibani ušli u Kabul, predsjednik Afganistana napustio zemlju

Dim pored američke ambasade u Kabulu, Afganistan, 15. august 2021.
Dim pored američke ambasade u Kabulu, Afganistan, 15. august 2021.

Talibani su ušli u Kabul, glavni grad Afganistana, i saopštili da čekaju miran prijenos vlasti.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.

Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.

Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."

Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".

Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.

Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.

Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."

Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.

Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.

Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.

Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.

Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.
Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.

Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.

Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.

Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.

Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.

Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.

Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."

SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.

Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".

Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.

Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa

Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"

Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.

Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)
Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.

Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.

U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.

Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.

"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.

Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.

Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.

Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.

Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.

Mapa Afganistana
Mapa Afganistana

Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.

"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."

Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".

Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.

"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.

Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.
Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.

Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.

Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.

"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.

Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.

Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.

"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.

"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.

Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.

"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.

Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.

Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.

Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.

"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.

See all News Updates of the Day

Rusija zauzima centralno mjesto na američkoj političkoj sceni

Žene se grle nakon polaganja cvijeća na Memorijal žrtvama političke represije kako bi odali počast Alekseju Navalnom u Sankt Peterburgu, 20. februar 2024.
Žene se grle nakon polaganja cvijeća na Memorijal žrtvama političke represije kako bi odali počast Alekseju Navalnom u Sankt Peterburgu, 20. februar 2024.

Rusija je zauzela središnje mjesto u američkom političkom diskursu nakon smrti tamošnje istaknute opozicione ličnosti, stavljajući republikance u Kongresu pod pojačan pritisak da podrže Ukrajinu.

Američki predsjednik Joe Biden je u svojim nedavnim izjavama istakao jednu od razlika između njega i njegovog izazivača, bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa.

Na nedavnom skupu, Trump je rekao da, ako je on predsjednik i članica NATO-a nije ispunila svoje finansijske obaveze prema sigurnosnom bloku, on ne bi zaštitio tog saveznika.

"Zapravo, ohrabrio bih ih" - misli se na Rusiju - "da rade šta god žele", rekao je Trump.

"Svaki predsjednik od Trumana je bio čvrst pristalica NATO-a, osim Donalda Trumpa", intonira jedan muški glas u oglasu koji je ove sedmice objavila Bidenova kampanja. "Trump želi da ode iz NATO-a. Čak je Putinu i Rusiji dao zeleno svjetlo da napadnu američke saveznike. … Nijedan predsjednik nikada nije rekao ništa slično. To je sramotno. Slabo je. Opasno je. To je neameričko."

Podjela je dodatno pojačana smrću prošle sedmice opozicionog lidera Alekseja Navalnog u ruskom zatvoru.

Biden je brzo okrivio i zaprijetio strogim sankcijama za smrt 47-godišnjaka u arktičkoj kaznenoj koloniji, za koju ruski zvaničnici kažu da je uzrokovana "sindromom iznenadne smrti".

"Činjenica je da je Putin odgovoran", rekao je Biden. "Bilo da je on to naredio, on je odgovoran za okolnosti u koje su stavili tog čovjeka. I to je odraz onoga tko je on. To se jednostavno ne može tolerirati. Rekao sam da će biti plaćena cijena."

Kremlj je rekao da je Bidenova tvrdnja "neosnovana" i "bezobrazna", ali su vlasti uskratile Navalnijevoj majci pristup njegovom tijelu.

Drugačija linija

Trump i njegova Republikanska stranka zauzeli su drugačiji stav, a Trump je rekao da ne bi podržao NATO tako snažno kao Biden. I, u nedavnom događaju sa Fox Newsom, sebe je predstavio kao žrtvu političkog progona, poput Navalnog.

"To je užasna stvar, ali to se dešava i u našoj zemlji", rekao je Trump u utorak uveče. "Pretvaramo se u komunističku zemlju na mnogo načina. I ako pogledate, ja sam vodeći kandidat. Dobio sam... Optužen sam četiri puta, imam osam ili devet suđenja, sve zbog činjenice da - i to znate - sve zbog činjenice da sam u politici."

Trump je bio nejasan o tome kako će okončati rat, umjesto toga je rekao da Putin nikada ne bi napao Ukrajinu da je on predsjednik.

Republikanci su postali glasniji u postavljanju pitanja zašto bi trebali finansirati sukob. Ruske snage su nedavno zauzele ključni ukrajinski grad, Avdijevku, a na što Bijela kuća ukazuje kao dokaz da je ukrajinskim snagama potrebna hitna pomoć.

Pozivajući članove Kongresa da donesu paket pomoći Ukrajini od 60 milijardi dolara, savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je ustvrdio da je "u našem hladnokrvnom interesu nacionalne sigurnosti da pomognemo Ukrajini da se suprotstavi Putinovoj opakoj i brutalnoj invaziji".

"Iz historije znamo da kada diktatori nisu zaustavljeni, oni nastavljaju da idu", rekao je Sullivan novinarima ove sedmice na brifingu. "Cijena za Ameriku raste, a posljedice postaju sve teže po naše saveznike u NATO-u i drugdje u svijetu."

Neki republikanci su uvjereni da će proći zaustavljeni paket pomoći od 95 milijardi dolara, od čega je većina za Ukrajinu.

Simbolika rata raste

U međuvremenu, kako se Ukrajina bliži drugoj godišnjici invazije, a američka pomoć visi o koncu, rat je dobio veće simbolično značenje.

"Ovo je postalo vezano za Ameriku", rekao je novinar i pisac Peter Pomerantsev ruskoj službi Glasa Amerike preko Skypea.

On je također viši saradnik na SNF Agora institutu na Univerzitetu Johns Hopkins.

"Hoće li Amerika nastaviti da igra ulogu sile koja drži svoja obećanja, koja poštuje svoje saveze i koja je sposobna da projektuje snagu?

"Ili je Amerika gotova kao ozbiljna sila? To je sada pitanje", rekao je. "Više se ne radi o Rusiji ili Ukrajini. Sada su sve oči svijeta uprte u Ameriku, a način na koji Amerika odluči imat će epske posljedice."

Rafael R. Saakyan iz Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju.

Sud u Alabami odlučio da se zamrznuti embrioni tretiraju kao djeca

Zgrada Vrhovnog suda u Alabami
Zgrada Vrhovnog suda u Alabami

Vrhovni sud Alabame presudio je da se, prema zakonu te savezne države, zamrznuti embrioni mogu smatrati djecom. Kritičari te odluke kažu da će ona imati posljedice po liječenje neplodnosti.

Odluka je donijeta nakon tužbe tri para, čiji su zamrznuti embrioni uništeni tokom incidenta u jednoj klinici za liječenje neplodnosti. Sudije su odlučile da prema državnom zakonu iz 1872. godine svi roditelji imaju pravu na tužbu zbog smrti maloljetnog djeteta, te da se to odnosi i na nerođenu djecu.

"Nerođena djeca su djeca, bez obzira na stadijum razvoja, ili fizičku lokaciju, ili druge karatkeristike", piše sudija Jay Mitchell u odluci Vrhovnog suda Alabame u kojem su sve sudije republikanci.

Sudija je citirao i duo ranije odluke prema kojoj se smrt fetusa u trudnoći tretira u skladu sa državnim zakonom o smrti maloljetnika, te od toga nisu izuzeta ni djeca koja se nalaze "izvan materice".

Mnogi, međutim, kažu da će se ovakva odluka suda odraziti na liječenje neplodnosti i zamrzavanje embriona. Jedna vellika bolnica u Alabami već je najavila da će obustaviti vantjelesnu oplodnju, dok razmatra posljedice odluke Vrhovnog suda.

"Žao nam je što će to da utiče na pokušaje pacijenata da dobiju bebu vantjelesnom oplodnjom, ali moramo da procijenimo da li naši pacijenti i ljekari mogu da budu krivično gonjeni ili kažnjeni zbog poštovanja standardne procedure pri tom tretmanu", navela je u saopštenju portparolka univerzitetske bolnice Alabame u Birminghamu.

"Ova presuda kaže da je oplođena jajna ćelija zapravo osoba. I to dovodi u pitanje dosadašnju praksu vantjelesne oplodnje", kaže Barbara Collura, direktorica Nacionalnog udruženja sa neplodnost, koje je presudu ocijenilo kao "užasan razvoj događaja za ljude kojima je potrebna vantjelesna oplodnja".

Arhiv - Zamrznuti embrioni u laboratoriji
Arhiv - Zamrznuti embrioni u laboratoriji

Ona kaže da se za pacijente otvaraju mnoga pitanja uključujući i to da li mogu da zamrznu embrione stvorene tokom tretmana neplodnosti ili da li mogu da doniraju ili unište embrione.

Tužitelji iz Alabame su prošli tretmane vantjelesne oplodnje u kojima je stvoreno nekoliko embriona, neki od njih su uspješno implantirani i rođene su zdrave bebe. Parovi su ostale čuvali u medicinskom centru Mobile Infirmary, gdje se 2020. dogodio incident - jedan od pacijenata je zalutao u prostoriju, uzeo nekoliko embriona, bacio ih na pod i "ubio", navodi se u presudi.

Sudija su tako odlučile da parovi čiji su embrioni uništeni mogu da tuže zbog izazivanja smrti iz nehata.

Grupe protiv abortusa pozdravile su ovu odluku. U Alabami je abortus inače potpuno zabranjen.

"Svaka osoba, od stadijuma embriona do starosti, ima neprocjenjivu vrijednost i garantovana joj je pravna zaštita", rekla je Lila Rose, predsjednica i osnivačica grupe Live Action.

Predsjedavajući Vrhovnog suda u Alabami, sudija Tom Parker, citirao je Bibliju i frazu "svetost nerođenih" koja se nalazi u ustavu Alabame.

"Čak i prije rođenja, sva ljudska bića imaju sliku Boga, i njihovi životi ne mogu biti uništeni bez brisanja njegove slave", napisao je Parker.

Sudija Greg Cook jedini je koji se ne slaže sa odlukom većine. On smatra da zakon iz 1827. godine nije definisao pojam "maloljetnog deteta" i da je sada taj pojam proširen na zamrznute embrione. On kaže da se ovakvom presudom gotovo sigurno okončava praksa stvaranja zamrznutih embriona kroz proces vantjelesne oplodnje u Alabami.

Vrhovni sud Alabame u ovoj odluci se oslonio na dio ustava Alabame koji kaže da "država mora da osigura zaštitu prava nerođenog djeteta".

Izolovan u Evropi, mađarski premijer Viktor Orban se nada Trumpovom povratku u Bijelu kuću

Izolovan u Evropi, mađarski premijer Viktor Orban se nada Trumpovom povratku u Bijelu kuću
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:47 0:00

Mađarski premijer Viktor Orban na vlasti je skoro 14 godina. Kritičari u kažu da je sistematski pooštravao vlast, erodirajući demokratske institucije i da je dugo bio trn u oku evropskog i NATO jedinstva. Ali kako izvještava Henry Ridgwell, Orban vjeruje da će uskoro imati nove saveznike na Zapadu.

Izvori: Biden razmatra ovlaštenja koja je koristio Trump da zaustavi priliv migranata

Joe Biden dolazi na skup sa donatorima u San Franciscu, 21. februara 2024. (Foto: AP/Manuel Balce Ceneta)
Joe Biden dolazi na skup sa donatorima u San Franciscu, 21. februara 2024. (Foto: AP/Manuel Balce Ceneta)

Bijela kuća razmatra da iskoristi odredbe federalnog imigracionog zakona, koji je više puta koristio bivši predsjednik Donald Trump, kako bi jednostrano sprovela snažnu akciju sprječavanja ulaska migranata na južnoj američkoj granici, izjavile su za agenciju AP tri osobe upoznate sa tim planovima.

Riječ je o Odjeljku 212 Zakona o imigraciji i nacionalnosti, koji predsjedniku daje široka ovlaštenja da spriječi ulazak određenih imigranata u Sjedinjene Države ako se procijeni da je štetan za nacionalne interese SAD.

Trump se više puta oslanjao na ta ovlaštenja, između ostalog prilikom donošenja kontroverzne zabrane ulaska u SAD putnicima iz zemalja sa muslimanskom većinom - koju je predsjednik Joe Biden ukinuo prvog dana na položaju.

Administracija, koju sputavaju republikanski članovi Kongresa koji su ranije ovog mjeseca odbacili prijedlog Zakona o graničnoj bezbjednosti, istražuje opcije koje bi predsjednik Biden mogao da samostalno primijeni, bez dozvole Kongresa, izjavilo je više zvaničnika i drugih osoba upoznatih sa razgovorima.

Međutim, planovi nisu ni blizu finalizacije i još nije poznato kako bi administracija mogla da izradi nacrt izvršne uredbe koji ne bi mogao da se obori na sudovima.

Sama činjenica da Bidenov tim razmatra takve opcije pokazuje sa kojim se pritiskom suočava predsjednik u izbornoj godini kada je riječ o imigraciji i stanju na granici, što su pitanja zbog kojih je izložen najvećem političkom riziku od kad je stupio na položaj.

Za sada, Bijela kuća oštro kritikuje republikance u Kongresu zato što su odbili da glasaju o prijedlogu zakona o granici, koji je sama njihova stranka zahtijevala, ali je admininstracija takođe svjesna političke opasnosti za predsjednika zbog velikog broja migranata i nastoji da smisli kako Biden može da sam olakša taj problem.

Ukrajinski ambasador: Ljudi u Srbiji nemaju realnu sliku tragedije u Ukrajini zbog ruske propagande

Ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač, u intervjuu za Glas Amerike
Ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač, u intervjuu za Glas Amerike

U prepunoj Dvorani Kulturnog centra Beograda u srijedu uveče srpskoj publici premijerno je prikazan potresni dokumentarni film o prvim nedjeljama ruske agresije na Ukrajinu - "20 dana u Marijupolju".

Autor filma je Mstislav Černi, reporter agencije AP, koji je ubrzo poslije početka invazije ruske vojske ostao jedini međunarodni reporter u tom gradu na obali Azovskog mora.

U 94 minuta poređan je autentičan materijal sa kamere koja je zabilježila neke od najužasnijih trenutaka u modernoj istoriji Marijupolja i životima njegovih stanovnika - djecu koja umiru na nosilima u bolnici, sahranjivanje u masovne grobnice, bombardovanje porodilišta i civilnih objekata.

Autor filma je u video obraćanju kazao da je Marijupolj postao ne samo priča o uništenju jednog grada, već simbol tragedije koja se desila mnogim drugim gradovima u Ukrajini.

"Nadam se da će svi naučiti nešto iz ovih tragedija, nešto što će nas natjerati da se trudimo da uradimo nešto da se ovo ne ponovi", poručio je Černov.

Fotografija prikazuje scenu iz filma "20 dana u Marijupolju" u kojoj ukrajinski vojnici evakuišu trudnicu iz porodilišta poslije udara ruske vojske.
Fotografija prikazuje scenu iz filma "20 dana u Marijupolju" u kojoj ukrajinski vojnici evakuišu trudnicu iz porodilišta poslije udara ruske vojske.

Prije početka projekcije, okupljenima se obratio ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač, koji je podsjetio da je 20 dana rata, koliko je zabilježeno u filmu - preraslo u 728 dana.

"Danas Ukrajina plaća najveću cijenu. Mi branimo svoj dom, branimo budućnost Ukrajine, Evrope i Srbije", kazao je Tolkač.

Projekcija filma "20 dana u Marijupolju" u Dvorani Kulturnog centra Beograda. (Foto: Glas Amerike/Stefan Miljuš)
Projekcija filma "20 dana u Marijupolju" u Dvorani Kulturnog centra Beograda. (Foto: Glas Amerike/Stefan Miljuš)

On je po završetku projekcije u intervjuu za Glas Amerike rekao da sve što je beogradska publika imala prilike da vidi u filmu nije nikakva fantazija, već realnost koja se svakog dana dešava u gradovima širom Ukrajine.

"Najstrašnije je što se ovakav scenario dogodio u mnogim gradovima Ukrajine - Bahmutu, Buči, Harkovu. Oni su svi bombardovani. Mi uspijevamo da odbranimo neke gradove, kao što je Kijev, ali ne možemo da odbranimo cijelu zemlju i to nam jako teško pada. Na primjer - naša glavna luka Odesa se bombarduje i uništava svakog dana i to ne samo iz vazduha, već i sa mora. Avdejevka se, primjera radi, nalazi u istoj situaciji u kakvoj je bio Marijupolj. Više nema bezbjednih regiona u Ukrajini, svi su pod napadom. Situacija je tragična", rekao je on.

Tolkač je naveo i da društvo u Srbiji nema priliku da objektivno sagleda sve aspekte rata koji se događa u Ukrajini zato što je, kako kaže - izloženo ruskoj propagandi.

"Nažalost, mogu da kažem da danas imamo i problem ratovanja informacijama. Društvo u Srbiji danas ne može objektivno da sagleda svu tragediju koja se događa u Ukrajini, jer je u vašoj zemlji mnogo ruske propagande. Rusi šire dezinformacije, ali ih ovdašnji mediji onda objavljuju. U tom smislu, građani Srbije onda imaju drugačiju sliku od one koja se realno događa na terenu", istakao je Tolkač, dodajući da ipak ima napretka - kao što je upravo projekcije filma o dešavanjima u Marijupolju.

U tom kontekstu, Tolkač je dodao da se nada i da bi Vlada Srbije mogla da načini korak "u pravom smjeru", misleći i na eventualno uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji čime bi, kako je obrazložio - Srbija pomogla ne samo Ukrajini, već i cijeloj Evropi.

Scena iz filma "20 dana u Marijupolju".
Scena iz filma "20 dana u Marijupolju".

Ukrajinski ambasador je ponovio i da je njegovoj zemlji potrebna pomoć "od cijelog demokratskog svijeta" u vidu tenkova, oružja i municije, kako bi uspjeli da sačuvaju živote svojih vojnika.

"Nama treba podrška da bismo odbranili naš narod - i to podrška u vidu oružja i municije. Ja se nadam i da će američki Kongres uskoro odobriti pomoć za Ukrajinu, jer je ona neophodna kako bismo mogli da se izborimo sa agresijom autokratskog ruskog režima predvođenog Vladimirom Putinom", rekao je Tolkač.

On je pozvao i sve okupljene građane da se pridruže u Maršu solidarnosti, 24. februara od 13 sati u Pionirskom parku.

"Nažalost, nama je to postala neka vrsta tradicije. Kao što smo obilježili prvu godišnjicu od početka agresije na našu zemlju, to ćemo učiniti i ove godine. Okupićemo se u Pionirskom parku i šetaćemo do Trga Republike", zaključio je Tolkač.

Projekcija filma "20 dana u Marijupolju" bila je humanitarnog karaktera, a sav prihod od prodatih ulaznica biće proslijeđen organizacijama koje pomažu ugroženima u Ukrajini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG