Najnovije
Talibani ušli u Kabul, predsjednik Afganistana napustio zemlju
Talibani su ušli u Kabul, glavni grad Afganistana, i saopštili da čekaju miran prijenos vlasti.
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.
Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.
Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."
Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".
Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.
Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.
Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."
Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.
Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.
Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.
Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.
Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.
Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.
Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.
Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.
Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.
Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."
SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.
Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".
Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.
Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa
Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"
Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.
Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.
U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.
Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.
"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.
Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.
Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.
Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.
Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.
Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.
"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."
Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".
Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.
"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.
Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.
Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.
"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.
Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.
Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.
"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.
"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.
Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.
"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.
Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.
Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.
Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.
"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.
See all News Updates of the Day
Osumnjičenom za pokušaj atentata na Trumpa na teret stavljena djela u vezi sa posjedovanjem oružja
Muškarac osumnjičen za očigledni pokušaj atentata na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa tereti se za federalna krivična djela u vezi sa posjedovanjem oružja.
Ryan Wesley Routh (58) suočava se sa dva krivična djela - posjedovanje vatrenog oružja kao raniji osuđenik i posjedovanje vatrenog oružja serijskim brojem koji se ne može pratiti.
Routhu prijeti 15 godina zatvora ako bude proglašen krivim po prvoj tački optužnice, i još pet godina po drugoj tački.
Moguće su dodatne i teže optužbe kako istraga bude trajala, a tužioci Ministarstva pravde traže optužnicu od velike porote.
Routh se nakratko pojavio u saveznom sudu u West Palm Beachu, gdje je odgovarao na površna pitanja o svom radnom statusu i prihodima. Advokat je odbio da razgovara sa novinarima nakon završetka ročišta.
Routh je uhapšen u nedjelju popodne nakon što su agenti uočili vatreno oružje koje viri iz žbunja na golf terenu u West Palm Beachu gdje je Trump igrao golf. Tužioci su tražili da ostane zatvoren zbog opasnosti od bijega. Federalni sudija za prekršaje odredio je dodatna ročišta za kasnije ovog mjeseca.
Vlasti nisu odmah otkrile nikakve nove detalje o Routhu niti naveli određeni motiv. Ali ostavio je trag na internetu koji otkriva promjenjive političke stavove i intenzivan bijes zbog događaja u svijetu.
"Slobodni ste da ubijete Trampa", napisao je Routh u dijelu o Iranu u očigledno samoizdatoj knjizi iz 2023. pod naslovom "Ukrajinski rat koji se ne može pobijediti", u kojoj je bivši predsjednik opisan kao "budala" i "klaun" zbog nereda na Capitolu 6. januara 2021. i "ogromne greške" napuštanja iranskog nuklearnog sporazuma.
Routh je napisao da je jednom glasao za Trumpa i da mora preuzeti dio krivice za "dijete koje smo izabrali za našeg sljedećeg predsjednika koje je na kraju ostalo bez mozga".
Također je pokušao da regrutuje borce za Ukrajinu da se odbrani od Rusije, a imao je web stranicu na kojoj je želio da prikupi novac i regrutuje dobrovoljce da se bore za Kijev.
Sudski zapisi do kojih je došao Associated Press pokazuju da je Routh osuđen za više krivičnih djela, uključujući dvije optužbe za posjedovanje ukradene robe 2002. godine u Sjevernoj Karolini.
Rekao je da radi i zarađuje oko 3.000 dolara mjesečno, ali da nema uštede.
Routh je rekao da nema nekretnine ili imovinu, osim dva kamiona vrijedna oko 1.000 dolara, oba se nalaze na Havajima. Rekao je i da ima sina od 25 godina, kojeg ponekad izdržava.
Agenti Tajne službe primijetili su cijev puške u stilu AK-a kako viri kroz grmlje koje oivičava teren, otprilike 400 metara dalje od Trumpa.
Agent je pucao, a Routh je ispustio pušku i pobjegao u terencu, ostavljajući vatreno oružje zajedno sa dva ruksaka i drugim stvarima, saopštile su vlasti. Routha je kasnije zaustavila policija u susjednom okrugu.
Bio je to drugi očigledni pokušaj atentata na Trumpa u isto toliko mjeseci.
Prije dva mjeseca, 13. jula, metak je okrznuo Trumpovo uho tokom mitinga u Pennsylvaniji. Osam dana kasnije, demokratski predsjednik Joe Biden povukao se iz utrke, ustupajući mjesto potpredsjednici Kamali Harris.
Dosadašnji atentati na američke predsjednike
FBI istražuje, kako je rekao, još jedan pokušaj atentata na republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.
Incident se dogodio u nedjelju u Trump International Golf Clubu na Palm Beachu na Floridi gdje je Trump, bivši predsjednik, igrao golf.
Zvaničnici za provođenje zakona rekli su da je Tajna služba vidjela čovjeka s puškom u grmlju i zapucala.
Osumnjičeni je pobjegao iz žbunja, a kasnije je uhapšen na autoputu, navodi policija.
Prethodni pokušaj Trampa
U julu, Trampa je pogodio naoružani muškarac tokom predizbornog skupa u Pennsylvaniji u, kako je FBI rekao, pokušaju atentata. Metak je bivšeg predsjednik okrznuo uho.
Istraživačka služba Kongresa kaže da su se direktni napadi na predsjednike, izabrane predsjednike i kandidate dogodili u najmanje 15 odvojenih prilika, od kojih je pet rezultiralo smrću.
Ispod je lista drugih atentata na američke lidere, uspjelih ili ne.
Atentati
Četiri američka predsjednika su ubijena dok su bili na vlasti.
Abraham Lincoln: Ubio ga je 1865. John Wilkes Booth u Fordovom teatru u Washingtonu.
James Garfield: Ustrijeljen 1881. u Washingtonu na željezničkoj stanici i umro usljed povreda dva i po mjeseca kasnije.
William McKinley: Ubio ga je 1901. anarhista u Buffalu, New York.
John F. Kennedy: Ubio ga je Lee Harvey Oswald 1963. u Dallasu u Texasu, dok se predsjednik vozio u koloni.
Predsjednici koje su preživjeli atentat
Četiri predsjednika su ranjena, ali su preživjeli atentat, dok su bili na funkciji ili nakon toga.
Donald Trump: Trump je upravo započeo predizborni govor u Pennsylvaniji 13. jula kada su odjeknuli pucnji. Trump je pogođen u uho. Službenici bezbjednosti su ga odvezli u crni terenac.
Ronald Reagan: Pogođen je 1981. ispred hotela Hilton u Washingtonu. Reagan je ranjen kada se jedan od metaka odbiood limuzine i pogodio ga ispod lijevog pazuha.
Gerald Ford: Preživio je dva pokušaja ubistva za manje od tri sedmice 1975. godine, a da nije povrijeđen.
Theodore Roosevelt: Pogođen je u grudi 1912. dok je vodio izbornu kampanju u Milwaukeeju, ali je insistirao da održi govor pristalicama prije nego što je odveden u bolnicu.
Atentati na druge američke lidere
Robert F. Kennedy: Kandidat za predsjednika SAD-a i američki senator, ubijen je 1968. od strane naoružanog čovjeka u hotelu Ambassador u Los Angelesu.
Guverner Alabame George C. Wallace: Kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju, upucan je 1972. godine i ostao je paraliziran od struka naniže.
Tajna služba mora pružiti bolju zaštitu nakon novog pokušaja atentata na Trumpa, kažu zvaničnici
Nakon onoga što je FBI nazvao očiglednim pokušajem atentata na bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, uslijedila je široka osuda političkog nasilja, kao i pozivi na strožiju sigurnost.
Potpredsjednica Kamala Haris, koja Trumpov protivnik na predsjedničkim izborima u novembru, rekla je u izjavi da je "duboko uznemirena" incidentom u nedjelju na golf terenu u Floridi.
"Svi moramo da uradimo svoj dio kako bismo osigurali da ovaj incident ne dovede do novog nasilja", rekla je Harris.
Republikanski senator Tim Scott rekao je: "Političkom nasilju apsolutno nije mjesto u Sjedinjenim Američkim Državama."
Guverner Floride Ron DeSantis, republikanac, rekao je da će njegova država sprovesti sopstvenu istragu o incidentu, rekavši da ljudi "zaslužuju istinu o potencijalnom ubici" i kako je uspio da se tako približi Trumpu.
Tajna služba našla se pod lupom nakon što je Trump pogođen u uho tokom predizbornog skupa u julu.
Kongresmenka Elise Stefanik, četvrta po redu američka republikanka, postavila je slična pitanja u nedjelju.
"I dalje nedostaje odgovora za užasan pokušaj atentata u Pennsylvaniji i očekujemo da će postojati jasno objašnjenje onoga što se dogodilo na Floridi", rekao je Stefanik.
Demokratski kongresmen Ro Khanna nazvao je dva pokušaja atentata na Trumpa "neprihvatljivim" i rekao u nedjelju da Tajna služba "mora doći sutra u Kongres, reći nam koja su sredstva potrebna za proširenje zaštitnog perimetra, i hajde da ih dodijelimo na dvostranačkom glasanju istog dana".
Republikanski predstavnik Darrell Issa imao je sličnu poruku.
"Vidio sam dovoljno. Ako Kongres mora natjerati Tajnu službu da zaštiti Donalda Trumpa, to ćemo učiniti", rekao je.
Trump je u poruci na svojoj stranici Truth Social kasno u nedjelju zahvalio Tajnoj službi i lokalnoj policiji što su ga čuvali.
Predsjednik Joe Biden je u izjavi rekao da će njegova administracija "nastaviti da osigurava da Tajna služba ima sve resurse, sposobnosti i zaštitne mjere potrebne kako bi osigurala kontinuiranu sigurnost bivšeg predsjednika".
Demokrata iz najvišeg doma Hakeem Jeffries rekao je da političkom nasilju "nema mjesta u civiliziranom društvu".
"Zahvalan sam što je bivši predsjednik Trump bezbjedan i što je navodni počinitelj u pritvoru. Trebalo bi da bude krivično gonjen u punom obimu zakona", rekao je on.
Zabrinutost zbog nedjeljnog incidenta stigla je i iz inostranstva.
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je da narod Izraela šalje najbolje želje Trumpu "nakon drugog pokušaja atentata".
"Moramo oštro osuditi svaki pokušaj nametanja političkih stavova putem prijetnji i nasilja - političko nasilje nikada ne smije potkopati pravo američkog naroda da slobodno i demokratski izabere svoj put", rekao je Katz.
Yvette Cooper, britanska ministrica unutrašnjih poslova, rekla je za Sky News da nasilju "nema mjesta ni u jednoj političkoj kampanji".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da mu je drago što čuje da Trump nije povrijeđen.
"Ovo je naš princip: vladavina prava je najvažnija i političkom nasilju nema mjesta nigdje u svijetu. Iskreno se nadamo da će svi ostati bezbjedni", rekao je Zelenski.
Neke informacije za ovu priču dali su Associated Press, Agence France-Presse i Reuters
Putin ukazom angažovao još 180.000 vojnika
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin naredio je povećanje broja vojnika za 180.000, na ukupno 1,5 miliona, navodi se u predsjedničkom ukazu objavljenom na stranici ruske vlade.
Navodi se da naredba na snagu stupa 1. decembra.
Dokumentom se utvrđuje ukupan broj ruskog vojnog osoblja na skoro 2,4 miliona, od toga 1,5 miliona vojnika, i nalaže vladi da za to obezbijedi neophodna finansijska sredstva.
Prethodno povećanje broja ruskih vojnika bilo je u decembru kada je Putin dekretom odredio broj ruskog vojnog osoblja na oko 2,2 miliona, od čega 1,32 miliona vojnika.
Rusija je započela invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. koja traje do danas.
Nakon što su pozvale 300.000 rezervista u jesen 2022. ruske vlasti prešle su na popunjavanje trupa koje se bore u Ukrajini dobrovoljcima i te godine veliki broj građana otišao je iz zemlje da bi izbjegao mobilizaciju.
Više rijeka se izlilo u centralnoj Evropi, raste broj žrtava
Više rijeka u centralnoj Evropi izlilo se u ponedjeljak, dok su poplave odnijele najmanje 10 života od Poljske do Rumunije i ostavile mnoge gradove potopljene.
Granična područja između Češke i Poljske teško su pogođena tokom vikenda. Neki mostovi su se srušili i kuće su uništene, dok su sela i gradovi u istočnoj Rumuniji potopljeni.
Poljska vlada trebala se sastati u ponedjeljak ujutro kako bi proglasila stanje katastrofe.
Dok su rijeke u češko-poljskom pograničnom području počele da se povlače u ponedjeljak, poplave su se širile na druge dijelove stavljajući veće gradove u obje zemlje u stanje pripravnosti.
U Češkoj Republici, rijeka Morava koja je u porastu preko noći je Litovel, grad 230 km istočno od glavnog grada Praga sa skoro 10.000 stanovnika, bio 70 posto pod vodom i zatvorila škole i zdravstvene ustanove, rekao je gradonačelnik na Facebooku.
Poplavljeni dijelovi glavnog grada sjeveroistočne Češke regije Ostrave prinudno su zatvorili elektranu koja je opskrbljivala grad toplinskom energijom i toplom vodom, kao i dvije hemijske fabrike.
Više od 12.000 ljudi evakuisano je u Češkoj, rekao je premijer Petr Fiala u nedjelju navečer na X-u kada je sazvao vanrednu sjednicu vlade za ponedjeljak.
Češka televizija je u ponedjeljak izvijestila o prvoj potvrđenoj žrtvi, što je povećalo broj žrtava u cijelom regionu.
U Rumuniji je tokom vikenda u poplavama poginulo šest osoba, a u nedjelju je poginuo austrijski vatrogasac. U Poljskoj se u nedjelju utopio muškarac. Poljski ministar za infrastrukturu Dariusz Klimczak rekao je da ima informacije o drugoj žrtvoj, što Reuters nije mogao odmah provjeriti.
Vodostaj Dunava također u porastu
Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Poljske Czeslaw Mroczek rekao je u ponedjeljak za Poljski radio da su se hiljade vatrogasaca, policajaca i vojnika borile s poplavama u posljednja 24 sata, dok vlada još radi na utvrđivanju razmjera štete.
"Vlada će, kako je najavljeno, donijeti odluku o uvođenju stanja elementarne nepogode... Konsultujemo se sa lokalnim guvernerima", rekao je on.
Glavni grad Slovačke Bratislava i mađarska prijestolnica Budimpešta pripremali su se za rast vodostaja rijeke Dunav.
U Austriji su vodostaji rijeka i akumulacija pali tokom noći jer je kiša umanjila, ali zvaničnici su rekli da se spremaju za drugi val jer se u narednim satima očekuje obilnija kiša.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je u poruci na X-u uputila riječi solidarnosti onima koji su pogođeni poplavama i rekla da će EU pružiti podršku.
