Linkovi

Top priča

update

Talibani ušli u Kabul, predsjednik Afganistana napustio zemlju

Dim pored američke ambasade u Kabulu, Afganistan, 15. august 2021.

Talibani su ušli u Kabul, glavni grad Afganistana, i saopštili da čekaju miran prijenos vlasti.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.

Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.

Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."

Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".

Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.

Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.

Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."

Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.

Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.

Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.

Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.

Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.
Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.

Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.

Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.

Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.

Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.

Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.

Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."

SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.

Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".

Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.

Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa

Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"

Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.

Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)
Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.

Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.

U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.

Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.

"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.

Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.

Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.

Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.

Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.

Mapa Afganistana
Mapa Afganistana

Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.

"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."

Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".

Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.

"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.

Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.
Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.

Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.

Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.

"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.

Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.

Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.

"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.

"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.

Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.

"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.

Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.

Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.

Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.

"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.

See all News Updates of the Day

Nova NATO strategija cilja Rusiju, Kinu

A general view during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Čelnici država i vlada NATO-a na sastanku u Madridu u srijedu odobrili su novi Strateški koncept saveza, u kojem se imenuju “agresija Rusije”, “sistemski izazovi koje postavlja Narodna Republika Kina” i “produbljivanje strateškog partnerstva” između dviju zemalja kao glavni prioriteti.

U ovom dokumentu zapadni vojni savez koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata definirao je Rusiju kao “najznačajniju i najizravniju prijetnju” i po prvi put se pozabavio izazovima koje Peking postavlja prema sigurnosti, interesima i vrijednostima NATO-a.

Na summitu koji traje do četvrtka, savez se složio pojačati potporu Ukrajini dok se brani od ruske invazije, koja je sada u svom petom mjesecu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je novinarima ranije da će NATO povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300.000 - usred onoga što je opisao kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu" od Drugog svjetskog rata.

US Boosts Deployments in Europe as NATO Summit Warns of Russian Threat
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U srijedu je predsjednik Joe Biden najavio da Sjedinjene Države jačaju svoju vojnu prisutnost u Europi, uključujući raspoređivanje dodatnih pomorskih razarača u Španjolskoj i pozicioniranje više vojnika drugdje, kao odgovor na "promijenjeno sigurnosno okruženje" i za jačanje "kolektivne sigurnosti".

Biden je rekao da će SAD uspostaviti stalno sjedište za američki 5. armijski korpus u Poljskoj, dodati rotirajuću brigadu od 3000 vojnika i 2000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, kao i poslati dvije dodatne eskadrile borbenih zrakoplova F-35 u Britaniju .

"Ranije ove godine, povećali smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi dosegli 100.000", rekao je, dodajući da će SAD nastaviti prilagođavati svoj obrambeni stav "na temelju prijetnja u bliskoj konzultaciji s našim saveznicima.”

Također u srijedu, u virtualnom obraćanju NATO-u, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da njegova zemlja treba naprednije oružje i otprilike 5 milijardi dolara mjesečno za obranu.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenskiy čelnicima samita.

Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

NATO saveznici planiraju nastaviti pružati vojnu i vrstu potpore Ukrajini na neodređeno vrijeme, rekao je Charly Salonius-Pasternak, sigurnosni analitičar na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Ono što sam kolektivno čuo od svih je taj uvid u to koliko je važno da Rusija ne pobijedi, a ideja je da, ako Rusija nauči lekciju da joj široko rasprostranjena upotreba vojne sile nešto dobije, Europa neće biti stabilna ili sigurna u budućnost i stoga Rusija ne smije pobijediti, Ukrajina mora pobijediti”, rekao je za Glas Amerike.

Značajan pomak

Jezik NATO-ovog strateškog koncepta sugerira značajan pomak u njegovom jedinstvu i osjećaju hitnosti u suparništvu velikih sila, rekla je Stacie Goddard, profesorica političkih znanosti na Wellesley Collegeu. Istaknula je upozorenje saveza na produbljivanje rusko-kineskog partnerstva kao izazov postojećem poretku.

"Naravno, ovo su samo riječi, ali i novost i jasnoća retorike su upečatljivi", rekla je za VOA.

Peking vojno ne podupire ruski rat u Ukrajini, ali kineski čelnik Xi Jinping izjavio je potporu Moskvi oko pitanja "suverenosti i sigurnosti". Zemlja nastavlja kupovati ogromne količine ruske nafte, plina i ugljena.

"Ovo se smatra iznimno prijetećim, ne samo za Sjedinjene Države, već i za Europu", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Centru Woodrow Wilson.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u utorak da saveznici imaju "sve veću zabrinutost zbog kineske nepoštene trgovinske prakse, upotrebe prisilnog rada, krađe intelektualnog vlasništva i njihovih maltretiranja i prisilnih aktivnosti, ne samo u Indo-Pacifiku, već i širom svijeta."

NATO-ov strateški koncept je procjena sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti saveza. Posljednji je usvojen na NATO summitu u Lisabonu 2010. godine, a ironično je uključivao riječi: “NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji. Naprotiv: želimo vidjeti istinsko strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije.”

NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Švedska i Finska

Biden je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je u utorak odustao od svojih prigovora na kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu.

"Želim vam posebno zahvaliti za ono što ste učinili na sastavljanju situacije u vezi s Finskom i Švedskom, i za sav nevjerojatan posao koji radite kako biste pokušali izvući žito iz Ukrajine", rekao je Biden Erdoğanu tijekom jednoga dana -jedan sastanak na marginama summita.

President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

S obzirom na to da je Ankara ukinula svoj veto na članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku, administracija je dala podršku potencijalnoj prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

Kako NATO namjerava proširiti članstvo, summit je također bio usredotočen na jačanje partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. “Dobija suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez.”

NATO-ov Strateški koncept također navodi da su klimatske promjene “definirajući izazov našeg vremena”.

Chris Hannas iz Glasa Amerike i Henry Ridgwell iz Madrida pridonijeli su ovoj priči.

NATO: Rusija "najznačajnija i direktna prijetnja"

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski govori, putem video linka, na samitu NATO-a u Madridu (Foto: AP /Manu Fernandez)

NATO je proglasio Rusiju "najznačajnijom i direktnom prijetnjom" po mir i bezbjednosti članica alijanse, na samitu u Madridu na kojem lideri raspravljaju o, kako je naveo generalni sekretar, najvećoj bezbjednosnoj krizi od Drugog svjetskog rata.

NATO je takođe obećao da će "povećati političku i praktičnu podršku" Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je NATO zato što nije još više podržao njegovu zemlju, a zatražio je i više oružja da porazi ruske snage.

Ruska invazija na susjednu zemlju primorala je NATO da u istočnoj Evropi rasporedi najviše trupa i oružja od Hladnog rata, te podstakla Finsku i Švedsku da odustanu od dugogodišnjeg neutralnog statusa i pridruže se alijansi, podsjeća agencija AP.

"Rat predsjednika (Vladimira) Putina srušio je mir u Evropi i doveo do najveće bezbjednosne krize u Evropi od Drugog svjetskog rata", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Alijansa je obećala veću podršku za Ukrajinu, koja je od NATO članica već dobila vojnu i civilnu pomoć vrijednu više milijardi dolara. Međutim, Zelenski je istakao da se politika otvorenih vrata za nove članice, po svemu sudeći, ne odnosi na njegovu zemlju.

"Politika otvorenih vrata NATO-a ne bi trebalo da podsjeća na stare okretaljke u Kijevskom metrou, koje su otvorene ali se zatvaraju kada im se približite dok ne platite. Zar Ukrajina nije platila dovoljno?, upitao je Zelenski lidere 30 članica NATO-a na samitu u Madridu.

Zatražio je modernije artiljerijske sisteme i drugo oružje i upozorio lidere da ili obezbijede Ukrajini pomoć koja joj je potrebna da porazi Rusiiju ili "se suoči sa dugim ratom između Rusije i vas".

"Pitanje je ko je sljedeći? Moldavija? Ili baltičke zemlje? Ili Poljska? Odgovor je: sve one. Odvraćamo Rusiju da bi je spriječili da uništi nas i vas", naglasio je ukrajinski predsjednik.

Priznao je da su mali izgledi za skoro članstvo Ukrajine u NATO, koji dozvoljava svojim članicama da naoružavaju Kijev, bez izazivanja direktnog konflikta sa nuklearno naoružanom Rusijom.

Prema NATO ugovoru, napad na bilo koju članicu smatrao bi se napadom na sve i izazvao bi vojni odgovor cijele alijanse.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će na samitu u Madridu biti poslata "nepogrešiva poruka da je NATO snažan i ujedinjen".

"Jačamo napore. Dokazujemo da je NATO sada potrebniji nego ikada ranije", poručio je Biden. Takođe je najavio veliko povećanje američkog vojnog prisustva u Evropi, uključujući i stalnu američku bazu u Poljskoj, još dva ratna razarača u Španiji i letjelica F35 u Velikoj Britaniji.

Rat u Ukrajini je doveo do najvećeg pojačanja NATO snaga u istočnoj Evropi, i očekuje se da lideri na samitu u Madridu usaglase veliko povećanje snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 trupa, do naredne godine.

Stoltenberg je ocijenio da je to dio "najveće izmjene kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata".

Samit je otvoren sa jednim riješenim problemom, nakon što je Turska u utorak pristala da odustane od protivljenja članstvu Švedske i Finske kojima je u srijedu upućena formalna pozivnica.

NATO Samit: SAD povećavaju prisustvo u Evropi

US President Joe Biden (R) speaks with Netherland's Prime Minister Mark Rutte (2nd R), Turkish President Recep Tayyip Erdogan (L) and Foreign minister Mevlut Çavusoglu (3rd L) at the NATO summit in Madrid, June 29, 2022.

Čelnici NATO-a okupljaju se u Madridu, u Španjolskoj, na summitu koji će uključivati raspravu o potpori Ukrajini i tome kako će se savez prilagoditi suočavanju s trenutnim i budućim izazovima.

Očekuje se da će čelnici pristati na jačanje potpore Ukrajini dok se brani od ruske invazije. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy obraća se summitu putem videa.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da u vrijeme kada je ruski predsjednik Vladimir Putin "srušio mir u Europi i napao same principe poretka utemeljenog na pravilima", Sjedinjene Države i njihovi saveznici "dokazuju da je NATO sada potrebniji nego ikad".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima kako će skup biti "povijesni i transformativni summit za naš savez", dodajući da dolazi usred "najozbiljnije sigurnosne krize s kojom smo se suočili od Drugog svjetskog rata".

Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.
Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.

Ruski napad također utječe na dugoročne planove NATO-a, s novim strateškim konceptom koji uključuje ono što je savez nazvao "promijenjenim sigurnosnim okruženjem". Vodeći sporazum također će se baviti drugim izazovima, uključujući Kinu.

Kratkoročno, NATO jača svoju spremnost da odgovori na vanjske prijetnje, uključujući povećanje broja vojnika pod izravnim zapovjedništvom NATO-a i prethodno postavljanje više teškog naoružanja i logističkih resursa.

"Danas najavljujem da će Sjedinjene Države pojačati položaj naših snaga u Evropi kako bi odgovorile na promijenjeno sigurnosno okruženje, kao i jačanje naše kolektivne sigurnosti", rekao je Biden. "Ranije ove godine, povukli smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi povećali na 100.000. Nastavit ćemo prilagođavati svoje držanje na temelju prijetnje u bliskoj konzultaciji s naši saveznici."

Biden je rekao da Sjedinjene Države šalju dodatne pomorske razarače koji će biti stacionirani u Španjolskoj, uspostavljajući stalno sjedište za 5. armijski korpus SAD-a u Poljskoj, dodajući rotirajuću brigadu od 3.000 vojnika i 2.000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, te šalju dva dodatna F-35 borbena aviona u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Budući da NATO poziva Švedsku i Finsku da se pridruže savezu, summit će također uključivati razgovore o jačanju partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. "On dobiva suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez."

Ostala područja rasprave uključuju terorizam, cyber napade i klimatske promjene.

Dopisnica VOA-e iz Bijele kuće Anita Powell pridonijela je ovoj priči.

SAD: Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda da ukine presedan o pravu na abortus

SAD: Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda da ukine presedan o pravu na abortus
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:15 0:00

Ne stišavaju se reakcije na odluku Vrhovnog suda SAD prema kojoj je poništen sudski presedan star skoro pola vijeka, a koji se odnosi na pravo na abortus. Poništavanjem presedana abortus nije izričito zabranjen ali i o njemu, kao i prije presedana, sada ponovo odlučuju savezne države.

Nakon odluke o abortusu u SAD bojazan od ukidanja i drugih prava

Abortion-rights activists protest outside the Supreme Court in Washington, June 25, 2022.

Odluka američkog Vrhovnog suda da ukine ustavnu garanciju prava na abortus dovela je do bojazni od mogućeg oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se tiču prava u drugim ličnim slobodama.

Radi se o pitanjima prava na kontracepciju, prava manjina ili prava na istopolni brak. Milioni Amerikanaca pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava koja su osigurale prethodne generacije, pišu svjetski mediji.

Skrivena ‘eksplozija’

Postojala je druga 'eksplozija’ skrivena u presudi Vrhovnog suda SAD od 24. juna, koja je poništila prava na abortus širom Amerike, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).

"U budućim slučajevima trebali bismo preispitati sve materijalne presedane ovog Suda u skladu sa zakonom", napisao je 74-godišnji konzervativni sudija Klarens Tomas (Clarence Thomas).

Tom jednom frazom, ukazuje londonski list, sudija Tomas je izazvao strahove liberalne Amerike da će najviši sud u zemlji preokrenuti presedane koji su uspostavili ustavna prava po sličnim principima kao u slučaju ‘Ro protiv Vejda’ (Roe v. Wade, presuda iz 1973., koja garantuje ustavnu zaštitu prava na abortus).

Tomas je naveo tri mete, navodi list dodajući da je riječ o slučajevima: ‘Grisvold protiv savezne države Konektikat’ (Griswold v. Connecticut), koji je uspostavio pravo na kontracepciju 1965.; ‘Lorens protiv Teksasa’ (Lawrence v. Texas), koji je razjasnio pravo na seksualni odnos sa osobom istog pola 2003. godine; i slučaj ‘Obergfel protiv Hodžisa’ (Obergefell v. Hodges), presuda iz 2015. koja je garantovala pristup istopolnim brakovima.

"Mi smo dužni da 'ispravimo grešku' ustanovljenu u tim presedanima", napisao je sudija Tomas, dok su drugi članovi konzervativne većine koji su srušili ‘Ro protiv Vejda’ naglasili da se slučaj abortusa ne bi trebao primjenjivati šire.

Iapk, naglašava Fajnenšl tajms, mnogi Amerikanci strahuju da njihova odluka najavljuje daljnje korake Vrhovnog suda za poništavanje višedecenijskog društvenog napretka i pomno prate hoće li sud ukinuti više od onoga što su pretpostavljali da su njihova ustavna prava.

Mišljenje konzervativaca

Stav sudije Tomasa podigao je izglede da će se uskoro pokrenuti novi izazovi protiv prava na korištenje kontracepcije i istopolnih brakova iako mnogi konzervativci kažu da su izgledi da Vrhovni sud preispita opšte prihvaćene odluke o pravu bračnih parova na korištenje kontracepcije i istopolne brakove male, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Mogućnost da će presuda od petka, 24. juna, imati mnogo veću primjenljivost od same zabrane abortusa je centralni argument troje liberalno orijentisanih sudija američkog Vrhovnog suda, ističe američki konzervativni list.

Sudije koje su imenovali demokrate, Stiven Brejer (Stephen Breyer), Sonia Sotomajor (Sotomayor) i Ilena Kagan (Elena) napisale su: "Današnje mišljenje će potaknuti borbu da se kontracepcija, i bilo koja druga pitanja s moralnom dimenzijom, iz 14. amandmana unesu u državna zakonodavna tijela".

Ipak, naglašava Volstrit džurnal, mnogi pravni stručnjaci smatraju da je ‘Ro protiv Vejda’ poseban slučaj.

Sara Paršal Peri (Sarah Parshall Perry), pravnica u konzervativnoj fondaciji Heritidž (Heritage) koja je radila u Trampovoj administraciji (Donald Trump), rekla je da ne vidi apetit među ostalim konzervativcima na Vrhovnom sudu (pet sudija koje su imenovali republikanci) za ponovno razmatranje prava koja su postala "prihvaćenija i ukorijenjena u američkom životu nego što je Ro ikada bio".

Peri je rekla da je ukidanje Ro oduvijek bio poseban fokus za konzervativce zbog toga što misle da je odluka bila loše obrazložena i zato što smatraju da se odnosi na pravo ne samo osobe koja je pristala, već i na pravo fetusa na život.

"Ništa u ovom mišljenju ne bi trebalo shvatiti da dovodi u sumnju presedane koji se ne tiču abortusa", napisao je u svom mišljenju konzervativni sudija Semjuel Alito (Samuel) Alito, dok je njegov kolega, sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh, napisao da "poništavanje Ro ne znači poništavanje tih presedana, i ne prijeti niti dovodi u sumnju te presedane".

Strah ljevice

Nedostatak jasnog i dosljednog odgovora među supervećinom konzervativnih sudija koji kontrolišu Vrhovni sud izazvao je strah na ljevici i bojazan da bi odluka o abortusu mogla biti samo početak oštrog pomaka udesno po pitanjima koja se direktno tiču intimnih ličnih izbora, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Mišljenje sudija Vrhovnog suda od 24. juna imalo je neposredan efekat da zakoni koji zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju pristup abortusu stupe na snagu u najmanje 20 država. Međutim, ističe list, njegove implikacije na potencijalne buduće sporove oko abortusa i na mnoga druga prava koja je proglasio Vrhovni sud od druge polovine 20. vijeka takođe mogu biti duboke.

Tokom nekoliko generacija, moderni sud je postepeno donosio odluke da postoji niz nepisanih ustavnih prava koji su dio 14. amandmana, koji zabranjuje vladi da nepravedno oduzima slobodu ljudima. Osim što je proglasio pravo na abortus, sud je ukinuo prisilnu sterilizaciju i zakone koji ometaju s kim ljudi mogu odlučiti da žive ili se vjenčaju, zajedno sa dekriminalizacijom kontracepcije i istopolnih odnosa.

U oštrom, ali nemoćnom zajedničkom neslaganju oko najnovije odluke Vrhovnog suda kojom se ukida pravo na abortus, troje sudija koje su imenovali demokrate smatraju da će odluka od 24. juna primorati Vrhovni sud da se dalje bavi žestoko spornim moralnim i filozofskim pitanjima, navodeći desetak primjera novih pitanja.

Ona uključuju pitanja da li i kada država mora dozvoliti iznimke za život i zdravlje žene, šta bi ta presuda značila za vantjelesnu oplodnju i upravljanje abortusom, da li država može zabraniti reklamiranje abortusa izvan države ili pomoći ženama da izbjegnu klinike izvan države i da li bi to moglo zabraniti ženama da putuju van države ili da primaju lijekove za abortus koje šalju apoteke izvan države.

‘Kao nepoznata zemlja’

Kako su implikacije sudske odluke o abortusu nastavile odjekivati širom SAD, mnogi su izrazili zabrinutost da bi ona neće jednostavno ograničiti pristup abortusu već bi mogla značiti prekretnicu za ukidanje niza drugih zaštita - za rasne i etničke manjine, homoseksualce i druge, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Mišljenje većine sudija Vrhovnog suda, koje je napisao sudija Semjuel Alito, počivalo je na stavu da individualne slobode zagarantovane 14. amandmanom štite samo prava koja su imala "duboke korijene" u državama kada je ratifikovan 1868. godine – u vrijeme kada je abortus bio zabranjen u mnogim državama.

U suprotnom mišljenju, ističe list, troje liberalnih sudija su napomenuli su da zakoni iz 19. vijeka također nisu štitili prava na međurasne brakove ili da se ne sterilišu bez pristanka koje je priznao Vrhovni sud. Napisali su da "ne mogu razumjeti kako neko može biti uvjeren da će današnje mišljenje biti posljednje takve vrste".

Tu zabrinutost ponovili su i pravni stručnjaci, koji su rekli da bi odluka mogla ugroziti druge prošle presude koje se zasnivaju na zaštiti slobode pojedinca i srodnim pravima na privatnost koja priznaje sud. Smatraju da bi presuda čak mogla ugroziti pravo na međurasne brakove, koje je Vrhovni sud priznao u svojoj odluci iz 1967.

Opisujući mogući razvoj situacije nakon sudske odluke, mnogi Amerikanci smatraju da je država, ponosna na svoju teško stečenu ekspanziju zaštite građana, počela djelovati više kao nepoznata zemlja u kojoj se uspostavljena prava mogu istopiti na njenom najvišem sudu. Izgledi su još više uznemirujući, tvrde pojedini, jer su ankete pokazale da većina Amerikanaca podržava prava na abortus i istopolne brakove.

"Kao da smo se probudili u 1950-im", rekla je 26-godišnja Medison Dejvid (Madison David) iz Viskonsina, rekavši da joj je presuda potvrdila potrebu da se pripremi za borbu za prava - čak i ona za koja se činilo da su ih prethodne generacije osigurale.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG