Linkovi

Top priča

Talibani ušli u Kabul, predsjednik Afganistana napustio zemlju

Dim pored američke ambasade u Kabulu, Afganistan, 15. august 2021.

Talibani su ušli u Kabul, glavni grad Afganistana, i saopštili da čekaju miran prijenos vlasti.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.

Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.

Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."

Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".

Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.

Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.

Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."

Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.

Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.

Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.

Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.

Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.
Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.

Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.

Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.

Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.

Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.

Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.

Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."

SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.

Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".

Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.

Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa

Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"

Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.

Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)
Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.

Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.

U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.

Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.

"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.

Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.

Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.

Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.

Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.

Mapa Afganistana
Mapa Afganistana

Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.

"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."

Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".

Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.

"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.

Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.
Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.

Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.

Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.

"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.

Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.

Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.

"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.

"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.

Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.

"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.

Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.

Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.

Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.

"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.

See all News Updates of the Day

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Blinken za Glas Amerike: Ponudili smo Rusiji izbor - dijalog i diplomatija ili konfrontacija i posljedice

Antony Blinken: Ako Rusija obnovi agresiju na Ukrajinu, odgovorit ćemo snažno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Antony Blinken, američki državni sekretar, govorio je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike o krizi na ukrajinsko-ruskoj granici i pregovorima između Sjedinjenih Država i Rusije.

Američki državni sekretar Antony Blinken u posjeti je Evropi, a glavna tema je kriza na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 trupa. Blinken je najprije posjetio Ukrajinu gdje se sreo sa predsjednikom te zemlje Volodymirom Zelenskim, a za Glas Amerike je komentarisao trenutno stanje u odnosima s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar
Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar

Ponudili smo Rusiji jasan izbor. Izbor između dijaloga i diplomatije s jedne i konfrontacije i posljedica s druge strane. Upravo smo imali niz intenzivnih razgovora sa Rusijom, direktno kroz Strateški dijalog o stabilnosti, u NATO-u kroz Vijeće NATO-Rusija, te kroz Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju. Moja nada ostaje da će Rusija ići tim diplomatskim putem. To bi bilo poželjno. Ali jednako smo bili jasni da ako Rusija izabere da obnovi agresiju protiv Ukrajine, mi, ne samo Sjedinjene Države, već i mnoge zemlje u Evropi, pa i šire, ćemo odgovoriti oštro i snažno, na tri načina. Prvo, intenzivno radimo na razradi opsežnih sankcija, financijskih, ekonomskih, kontrola izvoza, i druge. Neću ulaziti u detalje, ali to radimo u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima i saveznicima. Druga posljedica bi zasigurno bila dodatna vojna i obrambena pomoć Ukrajini. A treća, sigurno je da bi NATO morao pojačati svoju odbranu na istočnom krilu.“, rekao je Blinken u intervjuu za Glas Amerike.

VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.
VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.

Jedno od ključnih pitanja u odnosima Rusija-Evropa-Sjedinjene Države jeste i gasovod „Sjeverni tok 2“ koji bi trebao prenositi gas direktno iz Rusije do Njemačke. Iz Administracije Joe Bidena smatraju da gasovod nije dobar za Evropu, ali do sada nisu poduzimali značajne mjere protiv njega, ne želeći narušavati odnose sa Njemačkom.

Ipak, nedavno je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da će Rusija morati zaustaviti agresiju na Ukrajinu, ukoliko želi da gasovod postane funkcionalan. Blinken je to obrazložio u intervjuu.

Nastavljamo se protiviti gasovodu iz razloga koji su dugo i dobro poznati. Mislimo da on zapravo podriva evropsku energetsku sigurnost. Očigledno, potencijalno nanosi veliku štetu Ukrajini, uključujući i davanje mogućnosti Rusiji da izbjegne postojeći cjevovod kroz Ukrajinu, koji rezultira sa mnogo tranzitnih naknada za Ukrajinu. I ta lista je dugačka. Imajući to u vidu, izgradnja gasovoda je završena, ali on nije operativan. U kontekstu toga što je rekao Jake Sullivan, nacionalni savjetnik za sigurnost, trenutno, taj gasovod jednako, ako ne i više, daje snagu uticaja nama u odnosu na Rusiju. Jer ideja da će ruski gas ići kroz te cijevi ako Rusija obnovi agresiju prema Ukrajini nije mnogo vjerovatna. Zanimljivo će biti vidjeti da li će taj faktor uticati na odluke šta će Rusija raditi.“

Blinken će se u petak sastati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergeiem Lavrovom, a kaže da za sada ne vidi da je Rusija promijenila stavove u odnosu na prošlu sedmicu.

Ne mogu reći da vidim direktne dokaze za to. Nažalost, nastavljamo da gledamo kako je Rusija okupila veoma značajne snage na granicama Ukrajine. Čini se da je taj proces nastavljen. S druge strane, činjenica da se sastajemo u Genevi, da ćemo diskutovati o razgovorima i razmjenama mišljenja koje smo imali u proteklih deset dana, mi je također sugestija da diplomatija ostaje otvorena mogućnost, koju smo mi spremni slijediti sve dok možemo. Ne želimo ostaviti nijedan diplomatski kamen neprevrnut. To je mnogo bolji i odgovorniji pristup ovim problemima.“ objasnio je američki državni sekretar.

Prije susreta sa Lavrovom, Blinken će u četvrtak posjetiti Njemačku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG