Linkovi

Najnovije

update

Talibani ušli u Kabul, predsjednik Afganistana napustio zemlju

Dim pored američke ambasade u Kabulu, Afganistan, 15. august 2021.
Dim pored američke ambasade u Kabulu, Afganistan, 15. august 2021.

Talibani su ušli u Kabul, glavni grad Afganistana, i saopštili da čekaju miran prijenos vlasti.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.

Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.

Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."

Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".

Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.

Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.

Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."

Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.

Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.

Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.

Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.

Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.
Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.

Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.

Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.

Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.

Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.

Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.

Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."

SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.

Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".

Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.

Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa

Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"

Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.

Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)
Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.

Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.

U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.

Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.

"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.

Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.

Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.

Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.

Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.

Mapa Afganistana
Mapa Afganistana

Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.

"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."

Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".

Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.

"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.

Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.
Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.

Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.

Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.

"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.

Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.

Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.

"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.

"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.

Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.

"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.

Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.

Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.

Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.

"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.

See all News Updates of the Day

update

Desetine žrtava u novom udaru na evakuacionu zonu kod Rafaha, Izrael negira napad

Oštećena vozila u šatorskom kampu koji je bio meta udara tokom izraelske vojne akcije, u Rafahu - u južnom pojasu Gaze (REUTERS/Hatem Khaled)
Oštećena vozila u šatorskom kampu koji je bio meta udara tokom izraelske vojne akcije, u Rafahu - u južnom pojasu Gaze (REUTERS/Hatem Khaled)

U izraelskom napadu na šatorski kamp, u području evakuacije zapadno od grada Rafah, ubijena je najmanje 21 osoba, saopštile su zdravstvene vlasti u Gazi - izvijestila je agencija Reuters.

Poginulo je najmanje 12 žena, objavili su medicinski zvaničnici Gaze, koja je pod upravom militantnih ekstremista Hamasa.

Isti izvor precizirao je da su četiri tenkovske granate pogodile šatore u Al-Mavasiju, priobalnom području u koje su se - po izraelskim uputstvima palestinski civili prebacili radi bezbednosti.

Izraelska vojska negirala je da je napala evakuacioni šatorski kamp zapadno od grada Rafah.

"Nasuprot izvještajima prispjelim tokom posljednjih sati - Izraelske odbrambene snage nisu napale humanitarnu zonu u Al-Mavasiju", saopštila je izraelska vojska.

U međuvremenu, izraelski tenkovi stigli su u centar Rafaha, prenijeli su očevici, tri nedjelje od početka kopnene ofanzive u gradu na jugu Gaze – potezu koji je izazvao globalne osude usljed konstantnog stradanja civila.

Agencija Reuters izvijestila je da su izraelski tenkovi i oklopna vozila primjećena su u blizini džamije Al-Avda. Izraelski zvaničnici objavili su da vojska djeluje u području Rafaha – ne komentarišući izvještaje o napredovanju ka centru grada.

Napad izraelskih snaga počinjen u nedjelju izazvao je oštre kritike svjetskih lidera i pozvale na primjenu odluke Međunarodnog suda pravde o obustavljanju napad na Rafah.

Iznošenje završnih riječi na suđenju Trumpu: Odbrana tvrdi da nije kriv

Donald Trump u sudnici pred iznošenje završnih riječi, 28. maj 2024.
Donald Trump u sudnici pred iznošenje završnih riječi, 28. maj 2024.

Pred sudom u New Yorku počelo je iznošenje završnih riječi Odbrane i Tužilaštva, na suđenju Donaldu Trumpu u slučaju isplate novca porno glumici Stormy Daniels.

Prva pred porotnicima nastupa Odbrana. Trumpov pravni tim poručio je da Tužilaštvo nije dokazalo da je bivši predsjednik kriv za falsifikovanje poslovnih dokumenata, čime je htio da prikrije isplatu Stormy Daniels.

"Predsjednik Trump je nevin. Nije počinio nikakvo krivično djelo, okružni tužilac nije to uspio da dokaže. I tačka", poručio je Trumpov advokat Todd Blanche.

Bivši predsjednik je optužen da je falsifikovao poslovna dokumenta kako bi prikrio isplatu 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels, da ona zauzvrat ne bi govorila javno o njihovoj aferi.

Sve se to dešava u kampanji za izbore 2016. godine i Tužilaštvo tvrdi da je Trump prikrivanjem cijele priče zapravo htio da spriječi loš uticaj na svoj imidž u kampanji, jer je u vreme afere sa Daniels već bio u braku sa Melanijom. Trump je sve optužbe negirao.

Trampov zastupnik je apelovao na porotnike da se fokusiraju na dokumente koji su u centru ovog slučaja, a ne na druge elemente.

Branilac je također poručio da se ne oslanjaju na svjedočenje Trumpovog bivšeg advokata Michaela Cohena, koji je rekao da je on isplatio 130.o00 dolara Stormy Daniels, a da mu je Trump taj novac poslije vratio. Blanche međutim tvrdi da je taj novac zapravo bila Cohenova tarifa, koju mu je Trump redovno isplaćivao.

Ako Trump bude proglašen krivim, prijeti mu kazna od 4 godine zatvora - mada je malo vjerovatno da će je i dobiti, jer ranije nije osuđivan.

Odbrana ne mora da ubjeđuje porotnike u Trumpovu nevinost, a da bi spriječili da bude proglašen krivim treba da ubijede samo jednog od 12 porotnika da tužilaštvo nije dokazalo krivicu. Teret dokazivanja krivice je u potpunosti na Tužilaštvu.

Svih 12 porotnika mora da bude na istoj strani - da je Trump kriv, ili da nije kriv, da bi presuda bila validna.

Očekuje se da u srijedu, prije nego što počne vijećanje o Trumpovoj krivici, sudija Juan Merchan instruiše porotnike o tome šta treba da uzmu u obzir kada budu odlučivali o sudbini bivšeg predsjednika.

Ukrajina i Belgija potpisale sporazum o pomoći od milijardu dolara, obuhvata i avione F-16

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se rukuje sa belgijskim premijerom Alexander De Croom tokom sastanka u kabinetu premijera u Briselu, 28. maja 2024.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se rukuje sa belgijskim premijerom Alexander De Croom tokom sastanka u kabinetu premijera u Briselu, 28. maja 2024.

Ukrajina je obezbijedila više od milijardu dolara nove vojne pomoći od Belgije sporazumom potpisanim u utorak koji uključuje isporuku 30 borbenih aviona F-16.

Ugovor je sklopljen tokom posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Briselu na putovanju koje uključuje i posete Španiji i Portugalu u potrazi za novom pomoći u borbi protiv ruske invazije koja je počela početkom 2022.

"Sporazum garantuje blagovremenu bezbjednosnu pomoć Belgije, moderna oklopna vozila, opremu za zadovoljenje potreba ukrajinskog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, pomorsku bezbjednost, čišćenje mina, učešće u koaliciji za nabavku artiljerijske municije i za vojnu obuku", rekao je Zelenski u poruci na društvenim mrežama.

Ukrajinski lider je rekao da desetogodišnji sporazum također uključuje saradnju sa Belgijom u oblasti obavještajnih podataka, cyber bezbjednosti, suprotstavljanju dezinformacijama i odbrambenoj industriji.

Ukrajina i Španija objavile su u ponedjeljak sporazum o vojnoj pomoći od 1,1 milijarde dolara ove godine i više od pet milijardi dolara do 2027. godine, a Španija će Ukrajini isporučiti tenkove Leopard i artiljerijsku municiju.

Na konferenciji za novinare u Madridu, Zelenski je pozvao zapadne saveznike da dozvole Ukrajini da u samoodbrani vrši udare na vojne ciljeve unutar Rusije oružjem većeg dometa koje je isporučio Zapad.

"Moramo da radimo zajedno i da izvršimo pritisak ne samo na Rusiju, već i na naše partnere da nam daju priliku da se odbranimo od Rusije", rekao je Zelenski i dodao da su Ukrajini potrebni sistemi protivvazdušne odbrane da bi se zaštitila od ruskih vazdušnih udara.

"Čak i oni partneri koji se plaše da daju ovaj ili onaj savjet treba da shvate da je protivvazdušna odbrana odbrana, a ne napad", rekao je on, ističući da Ukrajinu svakog mjeseca pogodi 3.000 ruskih vazdušnih bombi.

Šef NATO, Jens Stoltenberg, je tokom posjete Bugarskoj u ponedjeljak rekao da vlade treba da preispitaju svoja ograničenja koja sprječavaju Ukrajinu koristi donirano oružje za napade unutar Rusije, tvrdeći da Ukrajina ima pravo da se brani, uključujući i vršenje udara na "legitimne mete van Ukrajine".

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg

"Ruske snage koje su na ruskoj teritoriji napadaju, neposredno preko granice, ukrajinsku teritoriju", rekao je Stoltenberg. "Linija fronta je manje-više granična linija, i ako ne možete da napadnete ruske snage sa druge strane linije fronta jer su s druge strane granice, onda, naravno, zaista smanjujete sposobnost ukrajinskih snaga da se brane".

Stoltenberg je ponovio da sam NATO nije strana u sukobu, ali je rekao da saveznici NATO imaju pravo da pomognu Ukrajini da održi svoje pravo na samoodbranu pružanjem vojne podrške.

Reakcije

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Zapad rizikuje direktnu konfrontaciju sa Rusijom i potonji globalni rat ako dozvoli Ukrajini da vrši udare unutar Rusije zapadnim oružjem.

Na pitanje da li se NATO približava takvoj konfrontaciji sa Rusijom, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio: "Oni se ne približavaju, oni su u tome".

Ruski zvaničnici su upozorili da ukrajinski napadi duboko u Rusiji, uključujući civilne oblasti, pa čak i dijelove ruske nuklearne odbrane, direktno znače eskalaciju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta rekao da bi direktan sukob Rusije i NATO oko Ukrajine mogao da dovede do globalnog rata.

Reakcije evropskih lidera su pomiješane u pogledu dozvoljavanja Ukrajini da koristi zapadno oružje za napad na neprijateljsku teritoriju.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni usprotivila se davanju veće fleksibilnosti Ukrajini prema ruskim ciljevima. "Mislim da moramo da budemo veoma oprezni", rekla je ona italijanskoj televiziji u nedjelju.

Ranije ovog meseca, britanski ministar spoljnih poslova David Cameron rekao je tokom posjete Kijevu da Ukrajina ima svako pravo da koristi rakete koje su donirali Britanci za napad na rusku teritoriju.

Situacija na terenu

Ukrajinska vojska saopštila je u utorak da je oborila tri ruska drona koja su učestvovala u napadima tokom noći. Ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da su presretanja izvršena iznad regiona Čerkaska, Dnjepropetrovska i Zaporožja. Nije bilo izvještaja o šteti.

Rusko Ministarstvo odbrane izvijestilo je o novim ukrajinskim vazdušnim napadima na pogranične regione Belgorod i Kursk.

Rusko ministarstvo je saopštilo da su njihove snage uništile dva drona iznad Belgoroda i jedan iznad Kurska.

Vjačeslav Gladkov, regionalni guverner Belgoroda, rekao je na Telegramu da su u ukrajinskom napadu dronom oštećene kuća i automobil, ali da niko nije povrijeđen.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Američki filantrop gradi domove za raseljene Ukrajince

Američki filantrop gradi domove za raseljene Ukrajince
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:40 0:00

Od proljeća 2022, Dell Loy Hansen je potrošio preko 70 miliona dolara za izgradnju domova za interno raseljene Ukrajince. Američki filantrop kaže da je četiri puta bio u Ukrajini i da je tek počeo.

Španija, Norveška i Irska formalno priznale palestinsku državu

Muškarac šeta ispred zgrade opštine u gradu Ramallah na Zapadnoj obali 24. maja 2024, okićene zastavama Španije, Irske i Norveške.
Muškarac šeta ispred zgrade opštine u gradu Ramallah na Zapadnoj obali 24. maja 2024, okićene zastavama Španije, Irske i Norveške.

Španija, Norveška i Irska u utorak su formalno priznale palestinsku državu u koordinisanom naporu tri zapadnoevropske nacije koje su osmišljene da pojačaju međunarodni pritisak na Izrael da ublaži svoj razorni odgovor na prošlogodišnji napad pod vodstvom Hamasa.

Tel Aviv je osudio diplomatski potez koji neće imati neposredan uticaj na njegov žestoki rat u Gazi.

Španski premijer Pedro Sanchez rekao je u utorak da će njegova vlada odobriti službeno priznanje palestinske države, rekavši da je to potez, koji je već poduzelo više od 140 zemalja, usmjeren na "doprinos postizanju mira između Izraelaca i Palestinaca".

"To je jedini način da se ostvari rješenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće za postizanje budućnosti mira, palestinske države koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti", rekao je Sanchez.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz brzo se obrušio na Španiju na X-u, rekavši da je Sanchezova vlada "saučesnik u poticanju genocida nad Jevrejima i ratnih zločina".

U Dublinu, podignuta je palestinska zastava ispred Leinster Housea, sjedišta irskog parlamenta.

Nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU u ponedjeljak, irski ministar vanjskih poslova Micheal Martin rekao je "prvi put na sastanku EU, na pravi način, vidio značajnu diskusiju o sankcijama" za Izrael.

Simon Harris, irski premijer, insistirao je u utorak da bi EU trebalo da razmotri ekonomske sankcije za Izrael, rekavši da bi "Evropa mogla da radi mnogo više".

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide rekao je u izjavi da je "više od 30 godina Norveška bila jedan od najjačih zagovornika palestinske države".

"Danas, kada Norveška zvanično priznaje Palestinu kao državu, to je prekretnica u odnosima između Norveške i Palestine", rekao je on.

Dok su desetine zemalja priznale palestinsku državu, nijedna od velikih zapadnih sila to nije učinila. Ipak, pridruživanje tri evropske zemlje grupi predstavlja pobjedu palestinskih napora u svijetu javnog mnijenja.

Španija je prvi put objavila svoju namjeru da prizna palestinsku državu prošle sedmice, zajedno s Irskom i Norveškom, koje su također odredile utorak kao datum stupanja na snagu njihovih odluka.

Izrael je taj potez nazvao poklonom Hamasu i u znak protesta opozvao svoje ambasadore iz sve tri zemlje.

Španski premijer Pedro Sanchez je u utorak rekao da odluka o priznanju palestinske države "odražava naše apsolutno odbacivanje Hamasa, terorističke organizacije koja je protiv rješenja o dvije države".

On je dalje rekao da taj potez "nije protiv nikoga, a najmanje protiv Izraela".

Sanchez je rekao da pozicija Španije podržava granice iz 1967. godine, osim ako Izrael i Palestinci ne pristanu na promjene, te održivu palestinsku državu koja uključuje Zapadnu obalu i Gazu povezane koridorom i istočni Jerusalem kao glavni grad.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG