Najnovije
Talibani ušli u Kabul, predsjednik Afganistana napustio zemlju
Talibani su ušli u Kabul, glavni grad Afganistana, i saopštili da čekaju miran prijenos vlasti.
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.
Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.
Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."
Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".
Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.
Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.
Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."
Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.
Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.
Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.
Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.
Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.
Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.
Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.
Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.
Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.
Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."
SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.
Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".
Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.
Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa
Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"
Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.
Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.
U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.
Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.
"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.
Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.
Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.
Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.
Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.
Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.
"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."
Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".
Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.
"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.
Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.
Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.
"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.
Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.
Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.
"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.
"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.
Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.
"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.
Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.
Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.
Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.
"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.
See all News Updates of the Day
Atlansko vijeće: 2025. mogla bi biti odlučujuća za evroatlanski put Zapadnog Balkana
Ova godina mogla bi biti odlučujuća za Zapadni Balkan i njegov dugoročni evroatlantski put, smatraju stručnjaci okupljeni na diskusiji koju je organizovao Evropski centar Atlantskog vijeća u Washingtonu.
Kao i u slučaju autoputa Banjaluka - Prijedor, vlada RS krije podatke o geološkim istraživanjima u Jezeru
Sud u Banjaluci je donio četvrtu presudu u korist Centra za životnu sredinu u tužbi protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS zbog uskraćivanja informacija o geološkim istraživanjima u opštini Jezero. Međutim,podaci o tome se i dalje kriju u korist investitora, a na štetu građana.
Telefonski razgovor Trump - Xi Jinping uoči inauguracije
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump imao je telefonski razgovor s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u petak, samo nekoliko sati nakon što je Kina objavila svoj plan da pošalje potpredsjednika Han Zhenga da prisustvuje Trumpovoj ceremoniji inauguracije u ponedjeljak.
U objavi na svojoj platformi za društvene mreže "Truth Social", Trump je opisao poziv kao "veoma dobar" za Sjedinjene Države i Kinu i rekao da su razgovarali o pitanjima kao što su balansiranje trgovine, fentanil, TikTok i "mnoga druga pitanja". ”
"Očekujem da ćemo zajedno riješiti mnoge probleme, i to odmah," napisao je Trump u postu. "Predsjednik Xi i ja ćemo učiniti sve što je moguće da svijet učinimo mirnijim i sigurnijim!"
Kineski državni mediji navode da je Xi čestitao Trumpu na pobjedi na izborima tokom razgovora i rekao da i on i novoizabrani predsjednik imaju velike aspiracije za razvoj američko-kineskih odnosa u naredne četiri godine.
“Obojica pridajemo veliku važnost međusobnoj interakciji, obojica se nadamo da će odnosi između SAD-a i Kine dobro započeti u novom mandatu američkog predsjednika i obojica smo voljni pogurati odnose Kine i SAD naprijed kako bismo ostvarili veći napredak s nove početne tačke”, rekao je Xi u saopštenju koje je objavila kineska državna televizija CCTV.
Xi je rekao, iako će biti razlika između Pekinga i Washingtona, ključno je "poštivati međusobne suštinske interese i glavne brige i pronaći odgovarajuće rješenje za problem".
Xi je pozvao Trumpa da "pažljivo" riješi pitanje Tajvana. Peking tvrdi da je demokratski Tajvan dio njegove teritorije i zaprijetio je da će upotrijebiti silu ako bude potrebno za ujedinjenje ostrva s Kinom.
Prema kineskom saopštenju, Xi i Trump su također razmijenili mišljenja o ukrajinskom ratu, sukobu između Izraela i Palestinaca i drugim važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima.
Ranije u petak, kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je odluku da kineski potpredsjednik Han Zheng predstavlja Xija na inauguraciji.
Najava dolazi više od mjesec dana nakon što je Trump pozvao predsjednika Xija i druge strane lidere da prisustvuju njegovoj inauguraciji. To je potez bez presedana koji označava prekid tradicije, budući da su strani ambasadori kroz istoriju prisustvovali predsjedničkim inauguracijama.
Analitičari kažu da Peking pokazuje "dobru volju" prema novoj Trumpovoj administraciji slanjem Hana.
"Kina nema uspostavljenu tradiciju slanja predsjednika da prisustvuje ceremonijama inauguracije drugih šefova država", rekao je Zhou Bo, viši saradnik u Centru za međunarodnu sigurnost i strategiju na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu.
"Poslati potpredsjednika da prisustvuje Trumpovoj ceremoniji inauguracije najbolja je opcija i pokazuje dobru volju Pekinga prema novoizabranom predsjedniku Trumpu", rekao je on za Glas Amerike.
Dok Peking pokušava pozitivno odgovoriti na Trumpov poziv, drugi stručnjaci kažu da će Hanovo prisustvo ostati uglavnom ceremonijalno.
"Ne očekujem ništa konkretno od Hanovog puta u Washington", rekao je Zhiqun Zhu, stručnjak za kinesku vanjsku politiku na Univerzitetu Bucknell u američkoj državi Pennsylvania.
Uprkos ceremonijalnoj prirodi Hanovog prisustva inauguraciji, Zhu je rekao da bi potez Pekinga i dalje mogao "postaviti dobre temelje" za američko-kineske odnose pod drugom Trumpovom administracijom.
„Nadajmo se da će se izgraditi prijateljska atmosfera koja će se moći održati u narednim nedeljama i mesecima, tako da kada dve strane sjednu da razgovaraju o suštinskim pitanjima, možda bi dogovor mogao biti postignut“, rekao je on za Glas Amerike telefonom.
Trumpov povratak u Bijelu kuću stvorio je neizvjesnost za Kinu, koja se posljednjih godina suočava sa upornim ekonomskim padom.
Tokom svoje predsjedničke kampanje, Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na kineske proizvode. Zhou je rekao da je mogućnost visokih carina učinila Peking opreznim u pogledu perspektiva odnosa SAD-a i Kine pod drugom Trumpovom administracijom.
"Ne znamo kako će Tramp igrati, tako da vjerujem da će Kina sačekati da vidi kako će se njegova politika prema Kini odigrati", rekao je za Glas Amerike.
Uprkos prijetnji da će uvesti carine na kineski uvoz, Trump je rekao da bi dvije države mogle imati dobre odnose i da je bio u kontaktu s kineskim liderima preko predstavnika.
„I mislim da ćemo se vjerovatno dobro slagati, predviđam“, rekao je tokom intervjua sa konzervativnim voditeljem tok šoua Hugh Hewitt-om 6. januara, dodajući da ta veza mora da bude „dvosmjerna ulica“.
Osim toga, Trump želi imenovati nekoliko političara poznatih po jastrebskim stavovima prema Kini, uključujući senatora Marca Rubija za državnog sekretara i rep. Mikea Waltza za savjetnika Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.
Rubio je, tokom svog saslušanja u Senatu u srijedu, opisao Kinu kao "najmoćnijeg i najopasnijeg bliskog protivnika s kojim se ova nacija ikada suočila".
“Oni imaju elemente koje Sovjetski Savez nikada nije posjedovao. Oni su tehnološki protivnik i konkurent, industrijski konkurent, ekonomski konkurent, geopolitički konkurent, naučni konkurent”, rekao je.
Uprkos Rubiovoj naizgled oštroj retorici o Kini tokom saslušanja, Zhu je rekao da je prerano reći hoće li se taj jezik pretočiti u stvarnu politiku prema Kini u novoj administraciji.
"Neki od Trumpovih imenovanih izgledaju kao jastrebovi prema Kini, ali budući da rade za Trumpa, ne mislim da će nadjačati Trumpovu politiku", rekao je za Glas Amerike.
Zhu je rekao da će Washington i Peking, budući da ostaje nejasno kako će Trump oblikovati svoju politiku prema Kini, "napredovati oprezno".
"Obje strane su imale užasno iskustvo tokom Trumpovog prvog mandata pa izgleda da ovaj put žele početi iznova", rekao je.
Vrhovni sud potvrdio zakon o zabrani TikToka, ako ga njegova kineska matična kompanija ne proda
Vrhovni sud je u petak jednoglasno potvrdio da rizik po nacionalnu sigurnost koju predstavljaju veze aplikacije s Kinom prevazilaze zabrinutost oko ograničavanja govora aplikacije ili njenih 170 miliona korisnika u Sjedinjenim Državama.
Čini se da prodaja nije neizbježna i, iako su stručnjaci rekli da aplikacija neće nestati s telefona postojećih korisnika nakon što zakon stupi na snagu 19. januara, novi korisnici je neće moći preuzeti i ažuriranja neće biti dostupna. To će na kraju učiniti aplikaciju nefunkcionalnom, navelo je Ministarstvo pravde u sudskim podnescima.
Odluka je donesena u pozadini neuobičajene političke agitacije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, koji je obećao da bi mogao pregovarati o rješenju i administraciji predsjednika Joea Bidena, koja je signalizirala da neće provoditi zakon počevši od nedjelje, njegovog posljednjeg radnog dana u uredu.
Trump, koji ima na umu popularnost TikToka i svojih 14,7 miliona pratilaca u aplikaciji, nalazi se na suprotnoj strani argumenta istaknutih republikanaca u Senatu koji krive kineskog vlasnika TikTok-a što do sada nije našao kupca.
Trump je u postu na Truth Social-u neposredno prije objavljivanja odluke rekao da je TikTok bio među temama u njegovom razgovoru u petak s kineskim liderom Xi Jinpingom.
Nejasno je koje su opcije otvorene Trumpu nakon što položi zakletvu kao predsjednik u ponedjeljak. Zakon je dopuštao 90-dnevnu pauzu u ograničenjima aplikacije ako je bilo napretka ka prodaji prije nego što je stupila na snagu.
Generalni advokat Elizabeth Prelogar, koja je branila zakon na Vrhovnom sudu za demokratsku Bidenovu administraciju, rekla je sudijama prošle sedmice da je neizvjesno da li bi mogućnost prodaje nakon što zakon stupi na snagu mogla izazvati 90-dnevnu pauzu za TikTok.
„Kongres je utvrdio da je dezinvesticija neophodna da bi se riješila njegova dobro podržana zabrinutost za nacionalnu bezbjednost u vezi sa TikTokovom praksom prikupljanja podataka i odnosom sa stranim protivnikom“, rekao je sud u nepotpisanom mišljenju, dodajući da zakon „ne krši prvi amandman podnosilaca peticije prava.”
Sudije Sonia Sotomayor i Neil Gorsuch podnijeli su kratka izdvojena mišljenja u kojima su napomenuli neke rezerve u vezi sa odlukom suda, ali se slažu s ishodom.
"Bez sumnje, lijek koji su Kongres i predsjednik odabrali ovdje je dramatičan", napisao je Gorsuch. Ipak, rekao je da ga je uvjerio argument da bi Kina mogla dobiti pristup “ogromnim količinama ličnih podataka o desetinama miliona Amerikanaca”.
Neke grupe za digitalna prava osudile su sudsku presudu ubrzo nakon što je objavljena.
„Današnja odluka bez presedana kojom se podržava zabrana TikToka šteti slobodnom izražavanju stotina miliona korisnika TikToka u ovoj zemlji i širom svijeta“, rekla je Kate Ruane, direktorica Centra za demokratiju i tehnologiju sa sjedištem u Washingtonu, koji je podržao TikTok-ovi žalbu na zakon.
Kreatori sadržaja koji su se protivili zakonu također su zabrinuti zbog efekta na njihovo poslovanje ako se TikTok ugasi. „Veoma sam zabrinuta zbog toga šta će se dogoditi u narednih nekoliko sedmica“, rekla je Desiree Hill, vlasnica mehaničarske radnje Crown’s Corner u Conyersu, Georgia. “I veoma sam uplašena zbog smanjenja koje ću imati u dosegu kupaca i zabrinuta da ću potencijalno izgubiti posao u sljedećih šest mjeseci.”
U razmjeni, sa sudijama advokat TikToka i ByteDance Ltd., kineske tehnološke kompanije koja je njena matična kompanija, rekao je koliko bi bilo teško ostvariti posao, pogotovo jer kineski zakon ograničava prodaju vlasničkog algoritma koji je napravio platformu društvenih medija izuzetno uspješnom.
Aplikacija omogućava korisnicima da gledaju stotine videozapisa za otprilike pola sata jer su neki dugi samo nekoliko sekundi, prema tužbi koju je prošle godine podnio Kentucky u kojoj se žalio da je TikTok dizajniran da stvara ovisnost i šteti mentalnom zdravlju djece. Slične tužbe podnijelo je više od deset država. TikTok je ove tvrdnje nazvao netačnim.
Spor oko veza TikToka s Kinom postao je utjelovljenje geopolitičkog nadmetanja između Washingtona i Pekinga.
“ByteDance i njegovi kineski komunistički gospodari imali su devet mjeseci da prodaju TikTok prije roka od nedjelje,” senator Tom Cotton, R-Ark., napisao je na X. “Sama činjenica da komunistička Kina odbija da dozvoli njegovu prodaju otkriva tačno šta je TikTok : komunistička špijunska aplikacija. Vrhovni sud je ispravno odbacio TikTokove laži i propagandu maskiranu u pravne argumente.”
SAD su izrazile zabrinutost zbog toga što TikTok prikuplja ogromne količine korisničkih podataka, uključujući osjetljive informacije o navikama gledanja, koji bi mogli pasti u ruke kineske vlade putem prisile. Zvaničnici su također upozorili da je algoritam koji pokreće ono što korisnici vide u aplikaciji podložan manipulaciji kineskih vlasti, koje ga mogu koristiti za oblikovanje sadržaja na platformi na način koji je teško otkriti.
TikTok ističe da SAD nisu iznijele dokaze da je Kina pokušala manipulirati sadržajem na svojoj američkoj platformi ili prikupiti podatke američkih korisnika putem TikToka.
Dvostranačka većina u Kongresu usvojila je zakon i Biden ga je potpisao u aprilu. Zakon je bio kulminacija višegodišnje sage u Washingtonu o TikToku, koji vlada vidi kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
TikTok, koji je prošle godine tužio vladu zbog zakona, dugo je poricao da bi se mogao koristiti kao alat Pekinga. Tročlano sudsko vijeće sastavljeno od dvojice republikanaca i jednog demokrata jednoglasno je podržalo zakon u decembru, što je dovelo do brze žalbe TikToka Vrhovnom sudu.
Bez prodaje odobrenom kupcu, zakon zabranjuje trgovinama aplikacija kojima upravljaju Apple, Google i drugi da nude TikTok počevši od nedjelje. Internet hosting uslugama takođe će biti zabranjeno da hostuju TikTok.
ByteDance je rekao da se neće prodavati. No, neki investitori su bili zainteresirani, uključujući Trumpovog bivšeg ministra finansija Stevena Mnuchina i milijardera biznismena Franka McCourta. McCourt's Project Liberty inicijativa je saopštila da su i njeni neimenovani partneri predstavili prijedlog ByteDanceu za kupovinu TikTok-ove američke imovine. Konzorcij, koji uključuje voditelja "Shark Tank" Kevina O'Learyja, nije otkrio finansijske uslove ponude.
McCourt je u izjavi nakon presude rekao da je njegova grupa "spremna da radi s kompanijom i predsjednikom Trumpom kako bi se dovršio dogovor".
Prelogar je rekao pravosuđu prošle sedmice da bi stupanje zakona na snagu "mogao biti samo potres" koji ByteDance treba da preispita svoj stav.
Požar u jednoj od najvećih svjetskih tvornica baterija, u Kaliforniji, uzrokovao evakuacije
Stotinama ljudi naređeno je da se evakuišu, a dio autoputa 1 u sjevernoj Kaliforniji zatvoren je u petak rano nakon što je izbio veliki požar u jednom od najvećih svjetskih pogona za skladištenje baterija.
Požar je izbio u četvrtak popodne i izazvao jak plamen i crni dim, a oko 1.500 ljudi dobilo je instrukcije da napusti Moss Landing i oblast Elkhorn Slough, izvještava The Mercury News.
Prema glasnogovorniku okruga Monterey Nicholas Pasculli, vatra je još uvijek buktila rano u petak uz određene mjere suzbijanja i nije prešla dalje od objekta. Do četvrtka kasno, nekoliko desetina ljudi bilo je u privremenom centru za evakuaciju, a ostali su otišli kod prijatelja ili porodice ili su napravili druge dogovore, rekao je Pasculli.
Moss Landing Power Plant, koji se nalazi oko oko 124 kilometra južno od San Francisca, u vlasništvu je teksaške kompanije Vistra Energy i sadrži desetine hiljada litijumskih baterija. Baterije su važne za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora energije kao što je solarna energija, ali ako se zapale, požar može biti izuzetno teško ugasiti.
„Ne postoji način da se ublaži. Ovo je katastrofa, to je ono što jeste”, rekao je za KSBW-TV nadzornik okruga Monterey Glenn Church. Ali on je rekao da ne očekuje da će se vatra proširiti izvan betonske zgrade u kojoj je bila zatvorena.
U fabrici Vistra 2021. i 2022. godine bilo je požara koji su bili uzrokovani kvarom sistema prskalica za požar koji je rezultirao pregrijavanjem nekih jedinica, navodi The Mercury News.
Nije jasno šta je izazvalo najnoviji požar. Vistra je u saopćenju navela da su nakon što je otkriveno, svi na lokaciji bezbjedno evakuisani. Nakon gašenja požara, pristupiće se uviđaju.
“Naš glavni prioritet je sigurnost zajednice i našeg osoblja, a Vistra duboko cijeni kontinuiranu pomoć naših lokalnih hitnih službi,” izjavila je Jenny Lyon, glasnogovornica Vistre.
Ujedinjeni školski okrug okruga North Monterey saopštio je da će sve škole i uredi biti zatvoreni u petak zbog požara.
