Linkovi

Najvažnije

update

Talibani ušli u Kabul, predsjednik Afganistana napustio zemlju

Dim pored američke ambasade u Kabulu, Afganistan, 15. august 2021.

Talibani su ušli u Kabul, glavni grad Afganistana, i saopštili da čekaju miran prijenos vlasti.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.

Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.

Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."

Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".

Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.

Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.

Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."

Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.

Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.

Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.

Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.

Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.
Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.

Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.

Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.

Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.

Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.

Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.

Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."

SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.

Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".

Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.

Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa

Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"

Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.

Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)
Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.

Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.

U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.

Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.

"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.

Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.

Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.

Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.

Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.

Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.

Mapa Afganistana
Mapa Afganistana

Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.

"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."

Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".

Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.

"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.

Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.
Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.

Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.

Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.

"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.

Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.

Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.

"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.

"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.

Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.

"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.

Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.

Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.

Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.

"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.

See all News Updates of the Day

Blinkenov savjetnik dolazi u BiH: "Pomoć u stvaranju funkcionalne BiH"

Derek Chollet, US State Department councellor

Specijalni savjetnik američkog državnog sekretara Derek Chollet, dolazi u region u nedjelju. Jedna od stanica zapadno-balkanske turneje je i BiH. Urednica redakcije Glasa Amerike na bosanskom jeziku Džeilana Pećanin Allison razgovarala je s visokim dužnosnikom i pitala ga koji je cilj posjete.

CHOLLET: Pridružujem se Gabrielu Escobaru i drugim zvaničnicima ne samo State Departmenta nego i Bijele kuće , jer je važno da budemo tamo u ovom trenutku, kritičnom trenutku za zemlje Zapadnog Balkana, a nakon uspješnog summita sa Evropskom Unijom. Mi želimo još jednom u BIH pokazati podršku Sjedinjenih Država svim naporima zemlje da nova vlada počne funkcionirati, a u tom smislu ćemo sastati sa članovima BH Predsjedništva, i potvrditi američku podršku nastavku napora da se stvori jedna funkcionalna, održiva, multietnička država. … Mi nastavljamo dijalog sa BH zvaničnicima o tome kako Amerika dodatno može pomoći da se brže krene naprijed, da se formira jedna multi-etnička i funkcionalna demokracija.

VOA: Možete li pojasniti nedavnu izjavu generalnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga da su pod najvećom prijetnjom zbog rata u Ukrajini i ruskog utjecaja, Moldavija, Gruzija i BiH, a ne, recimo Srbija…Zbog čega se vjeruje da je BiH tako ugrožena ovom situacijom?

CHOLLET: To je refleksija određenih podjela unutar BiH, zbog kojih smo već duže vrijeme zabrinuti, i svakako želimo i o tome razgovarati tijekom posjeta. Naravno, dezinformacije i negativan utjecaj Rusije su se proširili cijelim regionom, ali je najopasnije u najviše ranjivim, najosjetljivijim zemljama, kakva je BiH. Mislim da je zato Stoltenberg to rekao. Kad već govorimo o NATO savezu, želim istaknuti koliko je važno da je ministarka vanjskih poslova BiH nedavno bila prisutna na ministarskom satanku u Bukureštu, gdje je bio i državni sekretar Blinken, to je znak podrške NATO-u od strane BiH, i svemu što NATO čini u BIH već godinama. To sve doprinosi našem zajedničkom uvjerenju da želimo vidjeti sigurnu i stabilnu BIH.

VOA: Dobro su poznata stajališta Milorada Dodika, čija je bliska suradnica stranačka partnerica sada članica Predsjedništva BiH, u pogledu suverene i jedinstvene BIH. Hoćete li imati posebnu poruku za njih, pogotovo u svjetlu spomenutih ruskih utjecaja?

CHOLLET: Mi smo na to ukazali mnogo puta. Ja sam lično imao priliku da o tome govorim sa gospodinom Dodikom prošloga novembra, a sada ćemo ponovno govoriti o tom problemu tijekom susreta s Predsjedništvom. Mi smo zabrinuti za širenje negativnog ruskog utjecaja u BiH, ali i u cijelom regionu. Naravno da kategorički odbijamo bilo koji separatistički potez u BIH, jer je to direktno kršenje Dejtonskog ugovora, i mi stojimo protiv toga. Svako nastojanje da se uspostave nekakve paralelne institucije ili bilo šta što promovira separatizam u bilo kom smislu, direktno je kršenje Dejtonskog ustava. Mi želimo da u BiH razgovaramo s liderima koji razmišljaju konstruktivno, želimo da ti lideri surađuju s nama i medjusobno na način koji vodi zajedničkom napretku, kretanju naprijed. Želimo da se konačno postigne ono što svi mi vjerujemo donosi dobrobit ne samo narodu BiH, nego cijelom regionu, kao i američkim interesima u regionu. A to znači BiH u miru unutra, i u miru sa susjednim zemljama, kako bi se konačno ostvario veliki potencijal koji mi vidimo u bosanskom narodu.

VOA: Endemska korupcija je ogroman problem BIH, i iako, prema podacima novog državnog tužitelja, ima pomaka i nedavnih uspjeha, sve se odvija jako sporo i zadatak je vrlo težak jer korupcija vlada u najvišim nivoima vlasti. Vidite li ikakav pomak?

CHOLLET: Sjedinjene Države ulažu velike napore u svoje razne programe koji podržavaju borbu protiv korupcije. Tijekom predstojećeg posjeta ću posjetiti neke organizacije koji se bore protiv korupcije, a mi smo ovdje nadavno imenovali novog izaslanika za globalnu borbu protiv korupcije, jer korupcija je zlo diljem svijeta. Iako, posebno je sve’prisutna i štetna u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i stoji na putu svakom napretku. Da, ima napretka u borbi, ali je put pred nama i dalje dugačak. Sjedinjene Države su nedavno sankcionirale dodatne osobe za koje vjerujemo da su dio korumpiranih djela. No, želimo pomoći BiH da se može sama bolje boriti protiv korupcije…..Trenutno nemam novih sankcija za najaviti, ali smo već pokazali da smo voljni koristiti to oruđe kako bi spriječili novu korupciju, i kaznili one koji su već djelovali korumpirano kršeći zakon i postulate na kojima počiva poštena vladavina.

VOA: Sjedinjene Države su nedavno izrazile razočarenje time što BiH nije željela glasati za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje iranski tretman žena i prosvjednika uopće. Prije koji dan je u posjetu Sarajevu bio iranski ministar vanjskih poslova gdje mu je domaćin bila ministrica vanjskih poslova BiH i gdje je između ostalog naglašeno gotovo 30 godina staro prijateljstvo i partnerstvo izmedju dvije zemlje. Koji je vaš komentar?

CHOLLET: Mi vjerujemo u to da zemlje moraju ustati protiv onog što Iran radi svom narodu. Desetine hiljada ljudi su na ulicama u pokušaju da ostvare osnovna ljudska prava, osnovne slobode. To je, kako mi smatramo, nešto što druge zemlje trebaju podržati, a pogotovo zemlje poput Bosne, zemlja kojoj u posljednjih preko 25 godina međunarodna zajednica pokušava pomoći, korak po korak. Stoga smo se nadali da bi BiH dodala svoj glas ovom što vidimo da je rastući konsensus u svijetu protiv ovog što iranski režim radi svom narodu. Usput budi rečeno - evo danas je baš dan kada je Iran pogubio prvog političkog zatvorenika koji je sudjelovao u prosvjedima. A takvo nešto možemo samo osuditi.

Brittney Griner predata američkim vlastima u razmjeni zatvorenika sa Rusijom

Biden: Oslobađanje Brittney Griner rezultat višemjesečnog rada administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Američka košarkašica Brittney Griner oslobođena je iz zatvora u Rusiji zahvaljujući razmjeni zatvorenika sa Rusijom i predata je američkim vlastima, saopštio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak.

"Upravo sam razgovarao sa Brittney Griner. Na sigurnom je. U avionu. Ona je na putu kući", napisao je Biden na Twitteru, što je i ponovio na početku obraćanja iz Bijele kuće.

Predsjednik Biden je napomenuo da američki zvaničnici nastavljaju da pokušavaju da osiguraju oslobađanje još jednog američkog državljanina koji se nalazi u ruskom zatvoru, bivšeg marinca Paula Whelana.

"Nažalost i iz potpuno nelegitimnih razloga, Rusija tretira Paulov slučaj drugačije od Brittney. Iako još nismo uspjeli da osiguramo Paulovo oslobađanje, ne odustajemo. Nikad nećemo odustati", rekao je Biden.

Whelan služi 16-godišnju zatvorsku kaznu u ruskoj oblasti Mordoviji, osuđen za špijunađu, što poriče. On je uhapšen 2018, a osuđen dvije godine kasnije.

Biden i potpredsjednica Kamala Harris razgovarali su telefonom sa zvijezdom američke WNBA lige iz ovalne kancelarije, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće, a u razgovoru je učestvovala i Cherelle Griner, supruga Brittney Griner.

Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je razmijenilo Griner za ruskog državljanina Viktora Buta, bivšeg trgovca oružjem i da se razmjena odigrala na aerodromu u Abu Dabiju.

Tridesetdvogodišnja Griner, košarkašica WNBA ligaša Phoenix Mercury uhapšena je 17. februara, sedam dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu , što je značajno zakomplikovalo situaciju, usljed znatnog pogoršanja odnosa Washingtona i Moskve.

Dvostruka olimpijska šampionka uhapšena je na aerodromu u Moskvi kada su u njenom prtljagu pronađene patrone za vejpovanje, koje su sadržale ulje marihuane, koje je zabranjeno zakonom u Rusiji.

Osuđena je na devet godina zatvora 4. augusta, pošto se izjasnila da je kriva, jer je pogrešila, ali da nije imala namjeru da prekrši zakon. Prošlog mjeseca je prebačena u kaznenu koloniju u Mordoviji da bi odslužila kaznu.

Viktor But, koji ima 55 godina, postao je jedan od najtraženijih ljudi svijeta tokom karijere kao međunarodni trgovac oružjem, i stekao nadimak "Trgovac smrti".

Ozloglašen je po tome što je bio spreman da prodaje oružje svakom, bez izuzetka, od paravojnih foprmacija u Sijera Leoneu, preko pripadnika brutalnog režima Charlesa Taylora u Liberiji do talibana.

Njegov život poslužio je kao inspiracija za holivudsko ostvarenje iz 2005. "Gospodar rata" (Lord of War), sa dobitnikom Oscara Nicolasom Cageom u glavnoj ulozi.

Buta su američke vlasti uhapsile 2008. godine na Tajlandu, a 2012. je osuđen na 25 godina zatvora. Rusija je tvrdila da je nevin i pokušavala da osugura njegovo oslobađanje.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Od finansiranja klimatskih i socijalnih programa do zaštitite prava na istospolne brakove, i istrage protiv bivšeg predsjednika Trumpa, demokratski zakonodavci su se bavili sa mnogo pitanja, u godini u kojoj su imali većinu u Kongresu, što više nije slučaj.

Zelenskyy i ‘duh Ukrajine’ osoba godine magazina Time

The AP Interview Russia Ukraine War Zelenskyy

Magazin Time proglasio je u srijedu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog svojom osobom godine, dodijelivši mu priznanje "zbog dokaza da hrabrost može biti zarazna kao i strah".

Glavni urednik Edward Felsenthal rekao je da je izbor Zelenskog — uz “duh Ukrajine” — bio “najjasniji u sjećanju”.

“Bez obzira ispunjava li bitka za Ukrajinu nadom ili strahom, svijet je 2022. marširao u stilu Volodimira Zelenskog”, rekao je.

Komičar koji je postao političar koji je 2019. izabran da vodi Ukrajinu, Zelenskyy je neprestano radio od ruske invazije 24. februara kako bi potaknuo otpor svoje zemlje i pridobio međunarodnu potporu Ukrajini.

Felsenthal je rekao da je odluka Zelenskog kad je rat počeo "da ne bježi iz Kijeva, nego da ostane i skupi podršku bila sudbonosna".

“Za dokazivanje da hrabrost može biti zarazna kao i strah, za poticanje ljudi i naroda da se okupe u odbrani slobode, za podsjećanje svijeta na krhkost demokratije — i mira — Volodymyr Zelensky i duh Ukrajine su TIME-ova osoba za 2022. godine”, dodao je.

Magazin je također istaknuo ljude za koje se kaže da utjelovljuju duh Ukrajine. Među njima su inženjer Oleg Kutkov, koji je pomogao da Ukrajina ostane povezana; Olga Rudenko, urednica Kyiv Independenta; i britanski borbeni kirurg David Nott.

Timeov godišnji izbor izazivao je raspravu, a ponekad i kontroverzu otkako je započeo 1927. Osoba godine 2021. bio je Elon Musk, tehnološki, telekomunikacijski i svemirski magnat koji je nedavno kupio Twitter. Godine 2020. titula je pripala predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu - u to vrijeme izabranom predsjedniku - i potpredsjednici Kamali Harris.

Demokratski senator Vornok pobjednik drugog kruga izbora u Džordžiji

Demokratski senator Rafael Vornok (Foto: AP/Brynn Anderson)

Demokratski senator Rafael Vornok pobijedio je u utorak republikanskog protivkandidata i bivšeg fudbalera Heršela Volkera u drugom krugu izbora u Džordžiji, čime su demokrate proširile većinu u Senatu, pokazuju projekcije agencije AP i vodećih američkih televizijskih mreža.

Poslije Vornokove pobjede, demokrate će imati većinu od 51. mjesta u Senatu koji broji 100 članova, nakon što su prethodno obje stranke imale po 50 mjesta. To će demokratama donekle olakšati da potvrđuju Bajdenove kandidate za sudije i položaje u administraciji. Međutim, za usvajanje većine zakona i dalje je potrebna podrška republikanaca.

Vornokova pobjeda učvrstila je status Džordžije kao jedne od ključnih država na predsjedničkim izborima 2024. godine. Demokrate su protekle dvije godine pobijedile u tri trke za Senat u toj američkoj državi, u kojoj je nekada Republikanska stranka imala najveću popularnost, ali u kojoj je predsjednik Džo Bajden pobijedio 2020. godine.

Volkerov poraz predstavlja neuspjeh za bivšeg predsjednika Donalda Tuampa koji se ponovo kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju. Tramp je na proteklim kongresnim izborima podržao Volkera i desetine drugih istaknutih republikanskih kandidata, ali je imao pomiješane rezultate u tijesnim trkama.

Volkerovu kampanju opterećivao je niz optužbi, uključujući i tvrdnje bivših djevojaka - koje je negirao - da ih je ohrabrivao na abortus, iako je javno tražio da se prekid trudnoće proglasi nelegalnim.

Drugi krug izbora u Džoržiji, održan nakon što ni jedan kandidat nije osvojio 50 odsto glasova tokom prvog kruga 8. novembra, najskuplja je izborna trka ovogodišnjeg izbornog ciklusa u koju je utrošeno više od 400 miliona dolara. Prema finansijskim podacima, Vornok je imao jasnu prednost kada je riječ o novcu izdvojenom za kampanju.

Ovo je druga Vornokova pobjeda u drugom krugu izbora za dvije godine - mjesto senatora prvi put je osvojio u januaru 2021. godine.

Vornok je sveštenik u istorijskoj crkvi u Atlanti u kojoj je nekad propovjedao čuveni američki borac za ljudska prava Martin Luter King. I Vornok i Volker su Afroamerikanci.

Volker je optužio Vornoka da podržava politiku koja je dovela do rasta inflacije, a tokom kampanje je izražavao protivljenje učešću transrodnih osoba u ženskim sportovima.

Republikanci su na izborima za Kongres osvojili tijesnu većinu u Predstavničkom domu, ali se nisu ostvarila neka predviđanja o "crvenom talasu" odnosno ubjedljivim pobjedama republikanskih kandidata. Republikanska stranka takođe nije osvojila većinu u Senatu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG