Dvojica državnika su u četvrtak održala telefonski razgovor koji je trajao pedeset minuta, objavila je Bijela kuća.
Nakon razgovora saopšteno je Biden Putinu prenio da će Sjedinjene Države i njeni saveznici odlučno reagovati ako se nastavi invazija na Ukrajinu, navela je Bijela kuća.
"Predjsednik Biden je zatražio stišavanje tenzija sa Ukrajinom. Jasno je ukazao da će SAD i partneri odlučno reagovati ako Rusija nastavi sa nastavi sa invazijom na Ukrajinu", saopštila je predstavnica za medije Bijele kuće Jen Psaki.
Podsjetimo, poluostrvo Krim od 2014. se nalazi pod nelegalnom aneksijom Rusije dok je istok Ukrajine pod kontrolom pobunjenika koje podržava Rusija.
Ruska strana objavila je da je američki predsjednik Putinu prenio da je raspoređivanje ruskih snaga duž granice sa Ukrajinom neprihvatljivo.
Zvaničnik Kremlja Yuri Ushakov prenio je da je Biden Putinu rekao da će Zapad Rusiji nametnuti sankcije širokih razmjera ukoliko bude nastavljena eskalacija na granici sa Ukrajinom.
Istovremeno, ukazao je i na Putinove riječi Bidenu – da su Rusiji potrebne garancije, odnosno rezultati.
"Sankcije bi doprinijele potpunom urušavanju odnosa između Sjedinjenih Država i Rusije", prenio je dio razgovora dvojice državnika Ušakov.
Također, istakao je da će se Rusija u aktuelnoj situaciji ponašati onako kako bi se Sjedinjene Države ponašale, kako je ustvrdio, ofanzivno naoružanje bilo raspoređeno u blizini američkih granica.
Nije, međutim, najjasnije definisano kakvo se to ofanzivno oružje razmješta na granici sa Rusijom i ko to tačno čini.
Inače, dvojica državnika održala su drugi razgovor tokom decembra.
Agencija Reuters prenijela je ocjenu neimenovanog visokorangiranog zvaničnika američke administracije koji je rekao da su Biden i Putin uvidjeli oblasti u kojima je moguće postići napredak, ali i ona u kojima je to nemoguće učiniti.
"Saglaslili su se da bi diplomatskim putem trebalo postizati rješenja", naveo je neimenovani zvaničnik.
Prema riječima istog izvora njihov razgovor bio je ozbiljan i smislen.
"Glavni razlog njihovog razgovora bio je da se postavi okvir za nadolazeće pregovore koji će biti održani u januaru", naveo je zvaničnik, izvještava Reuters.
Amerika traži diplomatsko rješenje
Američki lider, kako je saopštio neimenovani visoki zvaničnik administracije, zalagaće se za diplomatsko rešenje sve napetije situacije na granici Rusije i Ukrajine.
"Spremni smo za diplomatiju i diplomatski put naprijed. Međutim, također smo spremni da odgovorimo ako Rusija sprovede planove za invaziju na Ukrajinu", rekao je zvaničnik administracije novinarima.
Dvojica lidera razgovaraće na Putinov zahtjev, uoči bezbjednosnih razgovora na visokim nivou zvaničnika SAD i Rusije 10. januara u Ženevi. Biden i Putin, kako se očekuje, neće prisustvovati tom sastanku.
Riječ je o drugom razgovoru Bidena i Putina ovog mjeseca. Početkom decembra su održali virtuelni sastanak u trenutku kada je, prema procjenama obavještajnih agencija i satelitskim snimcima, na ruskoj strani granice sa Ukrajinom bilo raspoređeno oko 70.000 vojnika. Međutim, američki obavještajci procjenjuju da Putin planira da rasporedi do 175.000 pripadnika vojnih snaga.
Bivši američki ambasador u Rusiji Michael McFaul za Glas Amerike je rekao da Biden ima pravo da prihvati Putinov zahtjev da razgovaraju telefonom.
"Ako je Putin uputio taj zahtjev, onda želi da uputi određenu poruku. Međutim, Biden također mora da prenese svoje poruke. Mora jasno da stavi do znanja da ozbiljni pregovori o evropskoj bezbjednosti moraju da obuhvate širu agendu od one koju je Putin predložio, uključujući ruske prijetnje bezbjednosti, kao što je aneksija Krima, priznanje Južne Osetije i Abhazije, ruske snage koje okupiraju Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju", rekao je McFaul.
"Drugo, Biden mora da stavi do znanja Putinu da Ukrajinci moraju da prisustvuju svim razgovorima o svojoj bezbjednosti i suverenitetu", poručio je američki diplomata.
Sjedinjene Države više puta su poručile da podržavaju Ukrajinu, za koju su izdvojile desetine miliona dolara pomoći.
Američki držani sekretar Antony Blinken u srijedu je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i "ponovio da SAD čvrsto podržavaju nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u svjetlu raspoređivanja ruskih snaga na granicama sa Ukrajinom".
Bijela kuća je više puta upozorila na "ozbiljne posljedice" u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, koje bi obuhvatile oštre ekonomske sankcije i veću bezbjednosnu podršku Kijevu.
Zelenski je u srijedu tvitovao da su mu data uvjeravanja da će SAD pružiti punu podršku u suprostavljanju ruskoj agresiji.
Blinken je također razgovarao sa šefovima diplomatija Britanije, Francuske i Njemačke o "koordinisanom naporu da se spriječi ruska agresija protiv Ukrajine", saopštio je portparol State Departmenta Ned Price.
Ministri inostranih poslova zapadnih zemalja "potvrdili su konsenzus među saveznicima i partnerima da se Rusiji nametnu ogromne posljedice i cijena za takve akcije", naveo je Price u saopštenju.
Portparol Kremlja Dmitry Peskov potvrdio je da će Putin i Biden razgovarati uveče po ruskom vremenu, dok je ruski premijer Mikhail Mishustin u srijedu razgovarao sa liderima Jermenije, Azerbejdžana i Bjelorusije.
Portparol Nacionalnog savjeta za bezbjednost rekao je za Glas Amerike da se SAD oslanjaju na saveznike u regionu za postizanje diplomatskog rješenja.
"Kao savez smo jedinstveni u pogledu posljedica koje bi Rusije trpjela ako bi krenula na Ukrajinu. Međutim, također smo jedinstveni u spremnosti na diplomatski angažman sa Rusijom. Poštovaćemo princip 'nema razgovora o našim saveznicima i partnerima bez njihovog učešća, uključujući i Ukrajinu'", naveo je portparol.
Zvaničnici američke administracije odbili su da javno reaguju na zahtjeve Moskve koja između ostalog traži garancije da Ukrajina neće postati članica NATO, kao i da će biti smanjen vojni angažman alijanse u centralnoj i istočnoj Evropi.
"Naš stav je da najveći napredak možemo da postignemo za pregovaračkim stolom iza zatvorenih vrata i u bliskim konsultacijama sa našim saveznicima i partnerima. Trenutno ne planiramo da objavimo dokument ili nacrt sporazuma kao što je to uradila ruska strana", rekao je u srijedu neimenovani zvaničnik administracije.
U međuvremenu, pojedini analitičari sumnjaju da će Putin na kraju izvršiti invaziju. Profesor Nacionalnog univerziteta Kijeva Taras Kuzio je među nekoliko analitičara koji vjeruju da bi invazija bila skupa, duga i krvava i stoga malo vjerovatna
"Ako Putin pokuša da slomi Ukrajinu velikom vojnom silom, mogao bi zauvijek da je izgubi, dok bi istovremeno izazvao antivladine proteste u Rusiji koje bi mogli da zaprijete opstanku režima. Za čovjeka koji je već dožive kolaps jedne imperije, to bi mogao da bude rizik koji nije spreman da preduzme", napisao je Kuzio.
