Najnovije
Eksperti: SAD i saveznici vjerovatno neće pristati na ruske "sigurnosne garancije"
Rusija ne treba očekivati da će SAD i saveznici pristati na njen zahtjev za ekspanzivnim setom "sigurnosnih garancija", uključujući zabranu daljeg širenja NATO-a i prekid svih vojnih aktivnosti Alijanse u istočnoj Evropi, Kavkazu i Centralnoj Aziji, rekli su u petak stručnjaci i američki zvaničnici.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO su, međutim, signalizirali da bi možda bili spremni da uđu u pregovore sa Rusijom, posebno ako Kremlj pristane da smanji broj trupa duž granice sa Ukrajinom, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće invazije.
SAD i NATO reagovali su na par nacrta sporazuma koje im je rusko ministarstvo spoljnih poslova predstavilo ranije ove nedjelje, a zatim javno objavljeno u petak. Nacrti, koji su pripremljeni bez konsultacija sa SAD i NATO, obavezali bi Alijansu da neće raspoređivati dodatne trupe u zemljama koje već nisu imale snage NATO 1997. godine.
To bi uključivalo bivše članice istočnoevropskog lagera kao što su Poljska, Mađarska, Češka, baltičke države i nekoliko drugih bivših sovjetskih republika.
Predloženi sporazum bi također obavezao obje strane na ograničenja u razmještanju raketa kratkog i srednjeg dometa i na vojne vježbe velikih razmjera u blizini ruske granice.
Malo ustupaka od Rusije
Zvaničnici SAD-a i NATO-a su istakli da nacrti ne sadrže velike ustupke Rusije po pitanju zabrinutosti Alijanse, kao što su nivoi trupa u blizini Ukrajine i druge agresivne akcije Kremlja.
"Jasno nam je da bi svaki dijalog sa Rusijom morao da se odvija na osnovu reciprociteta, da se bavi zabrinutošću NATO-a u vezi sa ruskim akcijama, da se zasniva na ključnim principima i temeljnim dokumentima evropske sigurnosti i da se odvija u konsultaciji sa evropskim partnerima NATO-a", navodi NATO navodi u saopštenju. "Ako Rusija preduzme konkretne korake za smanjenje tenzija, spremni smo da radimo na jačanju mjera za izgradnju povjerenja".
Na pozadinskom brifingu za štampu u petak, zvaničnik State Departmenta je koristio sličan jezik da bi naznačio da su SAD voljne da razgovaraju sa Rusijom, ali je dodao da Bidenova administracija neće pregovarati sa Rusijom o sigurnosti u Evropi bez prisutnih evropskih partnera.
Čeka se američki odgovor
Bidenova administracija priprema odgovor na zahtjeve Rusije koje namjerava da dostavi sljedeće nedjelje, saopštili su američki zvaničnici.
"Rusija je sada stavila na sto svoju zabrinutost u vezi sa aktivnostima Amerike i NATO-a", rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u izjavi datoj u petak na događaju koji je sponzorisao Savjet za spoljne odnose.
"Iznijećemo na sto našu zabrinutost zbog ruskih aktivnosti za koje vjerujemo da štete našim interesima i vrijednostima", rekao je Sullivan. "To je osnova reciprociteta, na osnovu koje biste vodili bilo kakvu vrstu dijaloga. U nekim oblastima možemo da napredujemo, au drugim oblastima, jednostavno ćemo morati da se ne slažemo."
Zabrinuti stručnjaci
Nekonvencionalna priroda ruskog gambita izazvala je zabrinutost nekih stručnjaka o tome šta je Kremlj očekivao da će time postići. Ruski zvaničnici predstavili su nacrte sporazuma Sjedinjenim Državama i NATO-u u srijedu, a onda su dokumente iznenada objavili u petak, prije nego što su navodne strane u sporazumima imale dovoljno vremena da odgovore.
"Učiniti ovo u roku od dva dana od predstavljanja prvog nacrta američkim diplomatama je zaista nečuveno", rekao je za Glas Amerike Andrew Lohsen, saradnik Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Brzina kojom se kreću ka javnom objavljivanju ovih dokumenata sugeriše da razumeju da ovi pregovori neće ići daleko."
Jeffrey Edmonds, viši analitičar sigurnosnog istraživačkog centra CNA, rekao je za Glas Amerike da bi Rusija mogla da nametne pregovore zbog neuspjeha da stvori izgovor za invaziju na Ukrajinu.
"Za zemlju koja je dobro upućena u pregovore i sporazume... ideja da nam pošalje nacrt ugovora je pomalo apsurdna, i siguran sam da Rusi to razumiju", rekao je on.
"U čemu je onda poenta", upitao Edmonds. "Poenta je u tome što to postavlja veoma tanak sloj legitimiteta nad veoma velikom vjerovatnoćom da će oni ući u Ukrajinu u narednih nekoliko mjeseci."
To je ono što Rusiju najviše brine
Michael O'Hanlon, viši saradnik i direktor spoljnopolitičkog istraživanja u Institutu Brookings, upozorio je na pretpostavku da su zahtjevi koje je Rusija iznijela u dva nacrta sporazuma ili maksimalistička pregovaračka pozicija koja treba da se pregovara ili predlog osmišljen da propasti.
"Mislim da su to stvarne, iskrene ruske želje", rekao je on za Glas Amerike. "Ne mislim da su oni varka. To je ono do čega je Rusija najviše brine: da ima NATO u svom dvorištu."
O'Hanlon, koji je tvrdio da bi bila greška da NATO dozvoli ulazak više bivših sovjetskih država u Alijansu, rekao je da vjeruje da ima smisla da se NATO angažuje sa Rusijom.
Međutim, rekao je, to bi trebalo da uradi otvorenih očiju. "Uvijek je moguće da ako na sve ovo kažemo da, da bi Putinu podstakao apetit za još više ustupaka."
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
