Linkovi

Najnovije

Eksperti: SAD i saveznici vjerovatno neće pristati na ruske "sigurnosne garancije"

Ruski predsjednik Vladimir Putin govori tokom konferencije za novinare u Sočiju, Rusija, 8. decembra 2021.
Ruski predsjednik Vladimir Putin govori tokom konferencije za novinare u Sočiju, Rusija, 8. decembra 2021.

Rusija ne treba očekivati da će SAD i saveznici pristati na njen zahtjev za ekspanzivnim setom "sigurnosnih garancija", uključujući zabranu daljeg širenja NATO-a i prekid svih vojnih aktivnosti Alijanse u istočnoj Evropi, Kavkazu i Centralnoj Aziji, rekli su u petak stručnjaci i američki zvaničnici.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO su, međutim, signalizirali da bi možda bili spremni da uđu u pregovore sa Rusijom, posebno ako Kremlj pristane da smanji broj trupa duž granice sa Ukrajinom, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće invazije.

SAD i NATO reagovali su na par nacrta sporazuma koje im je rusko ministarstvo spoljnih poslova predstavilo ranije ove nedjelje, a zatim javno objavljeno u petak. Nacrti, koji su pripremljeni bez konsultacija sa SAD i NATO, obavezali bi Alijansu da neće raspoređivati dodatne trupe u zemljama koje već nisu imale snage NATO 1997. godine.

To bi uključivalo bivše članice istočnoevropskog lagera kao što su Poljska, Mađarska, Češka, baltičke države i nekoliko drugih bivših sovjetskih republika.

Predloženi sporazum bi također obavezao obje strane na ograničenja u razmještanju raketa kratkog i srednjeg dometa i na vojne vježbe velikih razmjera u blizini ruske granice.

Malo ustupaka od Rusije

Zvaničnici SAD-a i NATO-a su istakli da nacrti ne sadrže velike ustupke Rusije po pitanju zabrinutosti Alijanse, kao što su nivoi trupa u blizini Ukrajine i druge agresivne akcije Kremlja.

"Jasno nam je da bi svaki dijalog sa Rusijom morao da se odvija na osnovu reciprociteta, da se bavi zabrinutošću NATO-a u vezi sa ruskim akcijama, da se zasniva na ključnim principima i temeljnim dokumentima evropske sigurnosti i da se odvija u konsultaciji sa evropskim partnerima NATO-a", navodi NATO navodi u saopštenju. "Ako Rusija preduzme konkretne korake za smanjenje tenzija, spremni smo da radimo na jačanju mjera za izgradnju povjerenja".

Na pozadinskom brifingu za štampu u petak, zvaničnik State Departmenta je koristio sličan jezik da bi naznačio da su SAD voljne da razgovaraju sa Rusijom, ali je dodao da Bidenova administracija neće pregovarati sa Rusijom o sigurnosti u Evropi bez prisutnih evropskih partnera.

Čeka se američki odgovor

Bidenova administracija priprema odgovor na zahtjeve Rusije koje namjerava da dostavi sljedeće nedjelje, saopštili su američki zvaničnici.

"Rusija je sada stavila na sto svoju zabrinutost u vezi sa aktivnostima Amerike i NATO-a", rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u izjavi datoj u petak na događaju koji je sponzorisao Savjet za spoljne odnose.

"Iznijećemo na sto našu zabrinutost zbog ruskih aktivnosti za koje vjerujemo da štete našim interesima i vrijednostima", rekao je Sullivan. "To je osnova reciprociteta, na osnovu koje biste vodili bilo kakvu vrstu dijaloga. U nekim oblastima možemo da napredujemo, au drugim oblastima, jednostavno ćemo morati da se ne slažemo."

Zabrinuti stručnjaci

Nekonvencionalna priroda ruskog gambita izazvala je zabrinutost nekih stručnjaka o tome šta je Kremlj očekivao da će time postići. Ruski zvaničnici predstavili su nacrte sporazuma Sjedinjenim Državama i NATO-u u srijedu, a onda su dokumente iznenada objavili u petak, prije nego što su navodne strane u sporazumima imale dovoljno vremena da odgovore.

"Učiniti ovo u roku od dva dana od predstavljanja prvog nacrta američkim diplomatama je zaista nečuveno", rekao je za Glas Amerike Andrew Lohsen​, saradnik Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Brzina kojom se kreću ka javnom objavljivanju ovih dokumenata sugeriše da razumeju da ovi pregovori neće ići daleko."

Jeffrey Edmonds​, viši analitičar sigurnosnog istraživačkog centra CNA, rekao je za Glas Amerike da bi Rusija mogla da nametne pregovore zbog neuspjeha da stvori izgovor za invaziju na Ukrajinu.

"Za zemlju koja je dobro upućena u pregovore i sporazume... ideja da nam pošalje nacrt ugovora je pomalo apsurdna, i siguran sam da Rusi to razumiju", rekao je on.

"U čemu je onda poenta", upitao Edmonds. "Poenta je u tome što to postavlja veoma tanak sloj legitimiteta nad veoma velikom vjerovatnoćom da će oni ući u Ukrajinu u narednih nekoliko mjeseci."

To je ono što Rusiju najviše brine

Michael O'Hanlon​, viši saradnik i direktor spoljnopolitičkog istraživanja u Institutu Brookings, upozorio je na pretpostavku da su zahtjevi koje je Rusija iznijela u dva nacrta sporazuma ili maksimalistička pregovaračka pozicija koja treba da se pregovara ili predlog osmišljen da propasti.

"Mislim da su to stvarne, iskrene ruske želje", rekao je on za Glas Amerike. "Ne mislim da su oni varka. To je ono do čega je Rusija najviše brine: da ima NATO u svom dvorištu."

O'Hanlon, koji je tvrdio da bi bila greška da NATO dozvoli ulazak više bivših sovjetskih država u Alijansu, rekao je da vjeruje da ima smisla da se NATO angažuje sa Rusijom.

Međutim, rekao je, to bi trebalo da uradi otvorenih očiju. "Uvijek je moguće da ako na sve ovo kažemo da, da bi Putinu podstakao apetit za još više ustupaka."

See all News Updates of the Day

State Department: Milorad Dodik pokušava da ošteti mirovni okvir regiona

State DEpartment
State DEpartment

Sjedinjene Države osuđuju uporna nastojanja predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, da što više ošteti mirovni okvir za cijeli region, koji je donio stabilnost i bezbjednost Bosni i Hrecegovini, stoji izmedju ostaloga u saopćenju glasnogovornika State Departmenta, Matthew Millera.

Stoga, nastavlja se u saopćenju State Departmenta, na listu sankcioniranih se dodaju dvije osobe, i sedam entiteta, tj. kompanija, koji predstavljaju jedan od glavnih izvora zarade za Dodikov protekcionizam njegovih političkih pristalica, i ujedno omogućuju nastavak korupcije Predsjednika RS-a.

Milorad Dodik, već sankcioniran od strane Washingtona, koristi svoj službeni položaj da nagomilava osobno bogatstvo, putem kompanija koje su povezane ili osobno s njim, ili s njegovim sinom Igorom.

Tako, na primjer, kaže nadalje glasnogovornik State Departmenta, su Milorad Dodik i Igor Dodik u 2024. godini održavali kontrolu na visokim BH zvaničnicima , u svrhu manipulisanja nacrtom dokumenta za budžet Bosne i Hercegovine, na način koji omogućava velike državne poslovne ugovore dodijeljivati kompanijama i licima unutar mreže onih koji su odani Dodiku, a bez ikakvog natjecateljskog procesa ili konkursa.

Dodik nastavlja biti destabilizirajući faktor u cijelom region. Njegov nedavni prijedlog o “razdruživanju ” od Bosne i Hercegovine, jasno i otvoreno potvrdjuje njegove anti’dejtonske akcije i poteze, te prijeti i miru i stabilnosti regiona.

Napadima na Ustavni okvir BiH, Milorad Dodik prijeti budućnosti te zemlje u evro-atlantskim institucijama, kaže se u poruci State Departmenta, i zaključuje : Sjedinjene Države će koristiti sva orudja i načina koje imaju na raspolaganju protiv onih koji pomažu Dodikovoj korupciji i omogućavaju mu da eksploatira narod republike Srpske za svoju vlastitu korist.

Nove američke sankcije za kompanije povezane sa sinom Milorada Dodika

Milorad i Igor Dodik
Milorad i Igor Dodik

Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) sankcionisao je nekoliko pojedinaca i kompanija iz Bosne i Hercegovine, koje se povezuju sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, koji je već godinama pod sankcijama.

Među 7 sankcionisanih je i softverska kompanija "Prointer ITSS", te kompanija "Una World Network", u čijem je vlasništvu medijska kuća "Una TV".

Kako se navodi u saopštenju OFAC od 18. juna, oni su dio mreže koja obezbjeđuje "značajne izvore prihoda" za Milorada Dodika, i njegovu porodicu.

Milorad Dodik je iskoristio svoj službeni položaj kako bi ugovore Vlade RS usmjerio na mrežu privatnih kompanija koje on i sin Igor nadziru, navodi OFAC.

"Dok Igor kontroliše mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu povezanost s njima oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore", stoji u saopštenju.

Sjedinjene Države osuđuju Dodikove kontinuirane napore da naruši institucije koje su osigurale mir i stabilnost za Bosnu i Hercegovinu i region“, rekao je podsekretar trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson. „Nastavićemo da razotkrivamo lažne šeme koje Dodiku i njegovoj porodici omogućavaju da eksploatišu sopstveni narod za ličnu korist".

Milorad Dodik je od ranije pod američkim sankcijama, kao i njegov sin Igor i kćerka Gorica.

Iz OFAC-a je saopšteno da je na listi sankcija stavljena "mreža od dvije osobe i sedam entiteta koji osiguravaju glavne izvore prihoda za predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i njegovu porodicu, koja je od ranije na listi sankcionisanih".

Na listi sankcionisanih pojedinaca su se zbog veze sa Igorom Dodikom našli Milenko Čićić, 30 i Đorđe Đurić, 25.

"Dodik je svoj službeni položaj koristio za gomilanje osobnog bogaćenja kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom", saopšteno je iz Ministarstva finansija SAD-a.

7 firmi koje su od danas na udaru američkih sankcija su Infinity Media, K2 audio services, Kaldera Company El Pgp, Prointer ITSS, Sirius 210 i Una World Network.

6 je registrovano u Banja Luci, a jedna u Laktašima.

OFSC navodi kako je Prointer 2021. preuzeo Alternativnu televiziju (ATV), ali je vlasništvo ubrzo prebacio na Infinity Media i K-2, nakon što je ATV u januaru 2022. završio na američkoj "crnoj listi".

"Početkom 2024, trajao je proces spajanja K-2 i ATV, te bi K-2 trebalo da apsorbuje i zadrži svu imovinu ATV-a, dok bi ATV prestao da postoji", pojašnjavaju iz OFAC-a.

Za Čičića i Đurića, pojedince koji su novi na listi sankcija, Ured navodi da zauzimaju vlasničke i direktorske pozicije unutar mreže, ali da Igor u konačnici "upravlja finansijskim odlukama", te da je njegovo odobrenje potrebno za poslovne odluke.

"Đurić i Igor [Dodik] su namjerno preduzeli korake da prikriju da su uključeni u offshore bankovni račun, i entitet nad kojim dijele kontrolu, čime je vjerovatno omogućeno Igoru [Dodiku] da premjesti milione eura van zemlje", navodi OFAC.

"Dodik ne samo da pljačka narod BiH svojim koruptivnim ponašanjem, već i ugrožava njihovu sigurnost kroz svoje ponovljene prijetnje da će nastaviti sa otcjepljenjem RS od BiH", kaže se u saopštenju Ureda.

Izrael: Masovne demonstracije protiv premijera Netanyahua

Izraelska policija koristi vodene topove da rastera demonstrante u blizini rezidencije izraelskog premijera tokom antivladinog skupa koji je pozvao na prijevremene izbore, u Jerusalimu 17. juna 2024. godine.
Izraelska policija koristi vodene topove da rastera demonstrante u blizini rezidencije izraelskog premijera tokom antivladinog skupa koji je pozvao na prijevremene izbore, u Jerusalimu 17. juna 2024. godine.

Hiljade Izraelaca organiziralo je u ponedjeljak masovne demonstracije u Jerusalemu u znak protesta zbog načina vođenja rata u Gazi, premijera Benjamina Netanyahua.

Demonstracije su počele ispred Kneseta, izraelskog parlamenta, prije nego što su krenule do lične rezidencije premijera Netanyahua. Demonstranti su zahtijevali od vlade da pregovara s Hamasom o povratku preostalih talaca koje palestinska militantna grupa drži od njenog smrtonosnog napada na jug Izraela prošlog 7. oktobra, kao i prijevremenih parlamentarnih izbora.

Reuters navodi da su se neki od demonstranata odvojili od veće gomile i pokušali probiti policijske barikade. Sigurnosne snage su uspjele da potisnu demonstrante, na kraju koristeći vodene topove da rastjeraju masu.

Protesti su uslijedili nekoliko sati nakon što je Netanyahu raspustio svoj ratni kabinet, a odluka se očekivala nakon što su Benny Gantz i Gadi Eisenkot, dva bivša generala centra, odstupili prošle sedmice zbog neslaganja s premijerom oko smjera rata.

Gantz se pridružio Netanyahuovoj vladi jedinstva u oktobru na početku rata i zatražio formiranje ratnog kabineta.

Bijela kuća je u ponedjeljak saopćila da je raspuštanje "unutrašnja" i "domaća" mjera izraelske vlade, te da će Sjedinjene Države nastaviti da komuniciraju s Netanyahuom.

U State Departmentu, glasnogovornik Matthew Miller rekao je novinarima tokom brifinga da nije na SAD da odlučuje ko bi trebao biti u vladi Izraela.

Međutim, Miller je dodao da će Washington javno izraziti neslaganje o politikama "za koje mislimo da su neproduktivne, ne samo za nevolje palestinskog naroda već i za sigurnost Izraela", na pitanje da li su SAD zabrinute zbog glasova krajnje desnice u odluci Izraela izradu.

SAD su rekle da se isplati uspostaviti ratni kabinet.

Palestinci spašavaju predmete iz ruševina porodične kuće al-Madhoun nakon noćnih izraelskih udara u izbjegličkom kampu Nuseirat u centralnom pojasu Gaze, 18. juna 2024. godine.
Palestinci spašavaju predmete iz ruševina porodične kuće al-Madhoun nakon noćnih izraelskih udara u izbjegličkom kampu Nuseirat u centralnom pojasu Gaze, 18. juna 2024. godine.

U međuvremenu, u ponedjeljak je stupila na snagu dnevna, 11-satna "taktička pauza" u izraelskim vojnim operacijama u dijelovima južnog pojasa Gaze.

Izrael je rekao da će se pauza u njegovoj ofanzivi u južnoj Gazi nastaviti u bliskoj budućnosti i omogućiti kamionima humanitarne pomoći da stignu do prijelaza Kerem Shalom koji kontroliše Izrael, glavne ulazne tačke za dolaznu pomoć. Kamioni bi tada mogli bezbedno da putuju do obližnjeg autoputa kako bi isporučili očajnički potrebnu hranu i medicinske potrepštine u druge delove Gaze.

"Taktička pauza" koju je najavila vojska odnosi se na oko 12 kilometara ceste u oblasti Rafah, ali je daleko od potpunog prekida vatre u Gazi koji međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države, zagovara da Izrael i Hamas usvoje . Predloženi širi prekid vatre zaustavio bi borbe širom Gaze na šest sedmica i pozivao se na oslobađanje još talaca koje drži Hamas u zamjenu za Palestince koje je Izrael zatvorio.

Ali nije bilo znakova pomaka u zaustavljenim pregovorima o prekidu vatre.

Ograničeni zastoj u borbi, ako se održi, mogao bi pomoći u rješavanju nekih ogromnih potreba Palestinaca koje su se još više povećale posljednjih sedmica s izraelskim upadom u Rafah.

Izrael je rekao da će ruta iz južne Gaze povećati protok pomoći u druge dijelove Gaze, uključujući Khan Younis, improvizirani šatorski kamp Muwasi i središnju Gazu. Teško pogođena sjeverna Gaza, koja je bila rana meta u ratu, sada u svom devetom mjesecu, opslužuje se robom koja ulazi sa prijelaza na sjeveru.

Vojska je saopštila da je pauza u nedjelju, koja je počela kada su muslimani u Gazi i drugdje slavili praznik Kurban-bajram, nastala nakon razgovora s Ujedinjenim nacijama i međunarodnim agencijama za pomoć.

Priliv pomoći u južnoj Gazi je opao baš kada su rasle humanitarne potrebe. Više od milion Palestinaca, od kojih su mnogi već bili raseljeni, pobjeglo je iz Rafe nakon invazije, naguravši se u druge dijelove južne i centralne Gaze. Većina sada čami u oronulim šatorskim kampovima, koristeći rovove kao zahode, sa otvorenom kanalizacijom na ulicama.

Ujedinjene nacije kažu da je potreba za većom pomoći u Gazi kritična. Od 6. maja do 6. juna, Ujedinjene nacije su primale u prosjeku 68 kamiona pomoći dnevno, prema podacima iz humanitarnog ureda UN-a. To je manje sa 168 dnevno u aprilu i daleko ispod 500 kamiona dnevno za koje grupe za pomoć kažu da je potrebno.

Novi aranžman ima za cilj da smanji potrebu za koordinacijom isporuka obezbeđivanjem neprekidnog 11-satnog prozora svakog dana za kamione da ulaze i izlaze iz prelaza.

Ali nije odmah bilo jasno da li će vojska obezbijediti ozaštitu kamiona pomoći dok se kreću autoputem.

Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, rekao je da pozdravlja najavu Izraela i da se nada da će taktička pauza dovesti do "daljih konkretnih mjera Izraela za rješavanje dugotrajnih pitanja koja sprječavaju smislen humanitarni odgovor u Gazi".

Ali ograničeni prekid borbi napali su ultranacionalisti u Netanyahuovoj vladi koji se protive zaustavljanju rata. Vojska je saopštila da se borbe ne zaustavljaju u ostatku južne Gaze.

Hamas je ubio 1.200 ljudi tokom terorističkog napada na Izrael 7. oktobra i uzeo 250 talaca, kažu izraelske vlasti. Zdravstveni zvaničnici u Ministarstvu zdravlja Gaze koje vodi Hamas kažu da je više od 37.000 Palestinaca ubijeno u ratu, što je broj žrtava koji uključuje i civile i borce.

Šef biroa State Departmenta Nike Ching i dopisnica UN-a Margaret Besheer dali su svoj doprinos ovom izvještaju. Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Reutersa i agencije France-Presse.

Ruski rezervoari nafte u plamenu nakon napada dronom

Pripadnici ruskog ministarstva za vanredne situacije rade na gašenju požara u rezervoaru za skladištenje nafte nakon navodnog napada dronom u gradu Azov u Rostovu, Rusija, 18. juna 2024.,
Pripadnici ruskog ministarstva za vanredne situacije rade na gašenju požara u rezervoaru za skladištenje nafte nakon navodnog napada dronom u gradu Azov u Rostovu, Rusija, 18. juna 2024.,

Ruski rezervoari za naftu gorjeli su preko noći nakon što su pogođeni u napadu dronom, prema ruskim zvaničnicima, a ukrajinske snage su navodno oborile 10 dronova koje je Rusija lansirala preko noći.

Ukrajina nije preuzela odgovornost za napad na rezervoar za naftu u gradu Azov, koji se nalazi u južnoj ruskoj oblasti Rostov. Međutim, Kijev je ranije izvodio slične napade, a u prošlosti je rekao da ciljanje na rusku energetsku infrastrukturu šteti ratnim naporima Moskve.

"Prema preliminarnim podacima, nema žrtava", napisao je guverner Rostova Vasilij Golubev u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Ministarstvo za hitne slučajeve Rusije saopštilo je da je 200 vatrogasaca poslato da se bore sa požarom, koji se proširio na više od 3.200 kvadratnih metara.

Rostovska oblast je direktno preko granice Ukrajine. Azov se nalazi na rijeci Don oko 16 kilometara od Azovskog mora.

Ruski napad dronovima

Zračne snage Ukrajine saopštile su da su uništile 10 dronova koje je Rusija lansirala preko noći. Dronovi su gađani iznad Zaporožja i Dnjepropetrovska u Ukrajini.

Ukrajinska vojska je također saopćila da se trupe bore protiv ruskih snaga na periferiji Časiv Jara, u istočnoj regiji Donjecka.

"Neprijatelj nastavlja da pokušava da napreduje do mikro-okruga Novi, u gradu Časiv Jar", saopštila je ukrajinska vojska na brifingu, dodajući da se borbe "trenutno vode".

Artiljerci Nacionalne garde Ukrajine čekaju da pucaju na ruske trupe, u blizini sela Lyptsi u oblasti Harkov, Ukrajina, 17. juna 2024.
Artiljerci Nacionalne garde Ukrajine čekaju da pucaju na ruske trupe, u blizini sela Lyptsi u oblasti Harkov, Ukrajina, 17. juna 2024.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom svakodnevnom obraćanju da trupe na linijama fronta napreduju protiv ruskih snaga. Rekao je da je dobio izvještaje iz „Pokrovska i drugih pravaca u Donjeckoj oblasti, kao i oblasti Harkov. Naše snage postepeno potiskuju okupatora iz oblasti Harkova.”

Takođe je ukazao na značaj dronova u sukobu.

Dronovi su tehnološka komponenta u kojoj bismo trebali imati prednost. I hoćemo. U nekim vrstama bespilotnih sistema Ukrajinci su već globalni lider”, rekao je. “To je vidljivo i u našim pregovorima s našim partnerima – mnoge zanima iskustvo koje naši ratnici već imaju i oprema koju proizvodimo u Ukrajini.”

U ovom izvještaju korišten je materijal Reutersa i agencije France-Presse.

Washington i Seul alarmirani zbog Putinove posjete Pjongjangu

Sjevernokorejske i ruske zastave vide se na kosmodromu Vostochny u blizini Ciolkovskog, na dalekom istoku Amurske oblasti, Rusija, 13. septembra 2023. Ruski predsjednik Vladimir Putin boraviće u državnoj posjeti Sjevernoj Koreji od 18. do 19. juna 2024. godine.
Sjevernokorejske i ruske zastave vide se na kosmodromu Vostochny u blizini Ciolkovskog, na dalekom istoku Amurske oblasti, Rusija, 13. septembra 2023. Ruski predsjednik Vladimir Putin boraviće u državnoj posjeti Sjevernoj Koreji od 18. do 19. juna 2024. godine.

Vašington i Seul su izrazili zabrinutost zbog posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Pjongjangu, dok Peking kaže da nema namjeru da se miješa u saradnju Rusije i Sjeverne Koreje.

Putin će boraviti u državnoj posjeti Sjevernoj Koreji u utorak i srijedu, objavila je u ponedjeljak zvanična sjevernokorejska novinska agencija KCNA.

Nakon njegovog putovanja u Pjongjang slijedi dvodnevna državna posjeta Vijetnamu, gdje će se razgovarati o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji, saopštio je Kremlj u ponedjeljak.

Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje saopćilo je da se protivi da Moskva i Pjongjang produbljuju svoju vojnu saradnju putem Putinovog putovanja u tu zemlju.

"Sva saradnja i razmjena između Rusije i Sjeverne Koreje morat će se pridržavati relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i doprinijeti miru i stabilnosti Korejskog poluostrva", rekao je glasnogovornik Korejske službe VOA u ponedjeljak.

Putinova posjeta, prva u 24 godine, dolazi usred povećane vojne saradnje između Moskve i Pjongjanga.

Sjeverna Koreja je prebacila oko 10.000 kontejnera koji bi mogli držati skoro 5 miliona artiljerijskih granata u Rusiju za borbu protiv Ukrajine, rekao je južnokorejski ministar odbrane Shin Won-sik u intervjuu za Bloomberg News u petak.

Sav izvoz i uvoz oružja iz Sjeverne Koreje je sankcionisan od strane Vijeća sigurnosti UN-a.

I Pjongjang i Moskva negirali su bilo kakve trgovine oružjem između njih.

Očekuje se da će Putinova poseta Pjongjangu povećati vojnu saradnju koja je zvanično započela kada je severnokorejski lider Kim Džong Un posetio Rusiju u septembru 2023. Kim je pozvao Putina u Pjongjang tokom posete Rusiji.

Obeshrabrujemo bilo koju vladu da primi predsjednika Putina“, rekao je portparol State Departmenta za Korejsku službu Glasa Amerike 12. juna.

"Ako bude u mogućnosti da putuje slobodno, to bi moglo normalizirati očigledna kršenja međunarodnog prava Rusije i nenamjerno poslati poruku da se zločini mogu nekažnjeno počiniti u Ukrajini i drugdje", rekao je glasnogovornik.

Produbljivanje saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje predstavlja zabrinutost za Korejsko poluostrvo, kao i za Ukrajinu jer brani svoju "slobodu i nezavisnost od brutalnog rata Rusije", dodao je portparol.

Nakon što je Međunarodni krivični sud u Hagu izdao nalog za hapšenje Putina u martu 2023. zbog navodnih ruskih ratnih zločina u Ukrajini od njene ničim izazvane invazije na zemlju u februaru 2022., Putin je ograničen u svojim međunarodnim putovanjima u zemlje saveznice.

Otkako je u maju počeo njegov novi predsjednički mandat, Putin je posjetio Bjelorusiju, Kinu i Uzbekistan.

U međuvremenu, Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu, rekao je u četvrtak za Glas Amerike da "Kina nema namjeru [da se] miješa u razmjenu i saradnju između dvije suverene zemlje".

Rekao je: "I DNRK i Rusija su prijateljski susjedi Kine." Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja.

Kina i Rusija, obje stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, podržale su Sjevernu Koreju na sastancima Vijeća održanim u proteklih nekoliko godina protiveći se novim rezolucijama koje predvode SAD koje osuđuju sjevernokorejsko lansiranje balističkih projektila koje je UN zabranio.

Moskva je u martu stavila veto na rezoluciju kojom se odobrava godišnje produženje rada panela stručnjaka UN-a koji prati sankcije Sjevernoj Koreji, dok je Peking bio uzdržan.

Michael Kimmage, koji je od 2014. do 2016. služio u osoblju američkog State Departmenta za planiranje politike za Rusiju i Ukrajinu, rekao je: "Putin želi da uspostavi dugoročne odnose sa Sjevernom Korejom, i to će se odraziti" u njegovoj posjeti Pjongjangu.

Ne samo da Sjeverna Koreja snabdjeva Rusiju oružjem koje će koristiti u ratu protiv Ukrajine, već će i radikalnija Sjeverna Koreja staviti resurse najvećeg ruskog neprijatelja, Sjedinjenih Država, u Istočnu Aziju, pomažući u stvaranju treće zone poteškoća za Washington , pored Evrope i Bliskog istoka”, rekao je Kimmage.

Kimmage, trenutno predsjedavajući Katedre za istoriju Katoličkog univerziteta u Americi, dodao je da drugi ruski partner, Kina, možda ne želi da Pjongjang bude provokativniji i da možda nije zadovoljan produbljivanjem veza između Moskve i Pjongjanga.

Ranije ovog mjeseca, Putin je zaprijetio da će naoružati protivnike Zapada raketama dugog dometa koje bi mogle gađati Zapad kao odgovor na članice NATO-a, uključujući SAD, dozvoljavajući Ukrajini da koristi oružje koje je isporučio Zapad za gađanje unutar Rusije.

Evans Revere, bivši zvaničnik američkog State Departmenta s velikim iskustvom u pregovorima sa Sjevernom Korejom, rekao je da bi Putinov sastanak s Kimom u Pjongjangu "mogao otkriti detalje ruske podrške Sjevernoj Koreji".

"Pjongjang je navodno zainteresiran za navođenje projektila, tehnologiju motora i goriva, nadogradnju avionike za svoje avione i pomoć u nuklearnom programu", rekao je.

Revere je dodao: „Rusija ima značajan strateški i taktički interes da zakomplikuje bezbjednosnu kalkulaciju Sjedinjenih Država i saveznika u sjeveroistočnoj Aziji. Putinova posjeta će uskoro pokazati koliko je daleko Moskva spremna da ide u ostvarivanju tog interesa.”

Soyoung Ahn iz Glasa Amerike doprinijela je ovom izvještaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG