Linkovi

Najnovije

Novi razgovor Bidena i Putina u četvrtak

Biden i Putin tokom susreta u Ženevi u junu 2021.
Biden i Putin tokom susreta u Ženevi u junu 2021.

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden u četvrtak će telefonom razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, saopšteno je u srijedu iz Bijele kuće.

Portparolka Nacionalnog savjeta za bezbjednost Emily Horne navela je u saopštenju da će Biden i Putin razgovarati o nizu tema, među kojima su i "predstojeći diplomatski angažmani sa Rusijom".

Dodala je da je Biden razgovarao sa liderima širom Evrope o situaciji na granici sa Ukrajinom, te da su zvaničnici administracije bili u kontaktu sa NATO, Evropskom unijom i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).

"Bidenova administracija i dalje je uključena u sveobuhvatnu diplomatiju sa našim evropskim saveznicima i partnerima, s kojima se konsultuje i koordiniše u vezi sa zajedničkim pristupom odgovoru na nagomilavanje ruskih vojnih snaga na granici sa Ukrajinom", istakla je Horne.

Neimenovani zvaničnik američke administracije rekao je novinarima da će dvojica lidera razgovarati na Putinov zahtjev, a da će Biden staviti do znanja da postoji diplomatski put za deeskalaciju tenzija u regionu, ako ruski predsjednik želi da to prihvati.

Također je poručio da su SAD i dalje zabrinute zbog ruskih trupa blizu Ukrajine, ponovio da su spremne da odgovore na eventualnu rusku invaziju na tu zemlju i da će, u slučaju da se to dogodi, učvrstiti poziciju NATO snaga.

Rusija je, prema zapadnim procenama, protekla dva mjeseca rasporedila desetine hiljada vojnika duž granice sa Ukrajinom, nakon aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. SAD su izrazile zabrinutost da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu početkom sljedeće godine.

Američki predsjednik upozorio je Putina tokom virtuelnog samita početkom decembra da će SAD i njihovi saveznici uvesti razorne ekonomske sankcije Rusiji ako napadne Ukrajinu. Moskva demantuje optužbe da namjerava da sprovede invaziju.

Rusija također želi pravno obavezujuće garancije da će NATO odustati od vojnih aktivnosti u centralnoj i istočnoj Evropi i da neće u članstvo primiti Ukrajinu i druge bivše sovjetske republike, što je malo vjerovatno da će Zapad ispuniti.

Washington je naveo da je spreman da razgovara sa Kremljom, ali zvaničnici u SAD – ali i drugdje, ukazuju da su neki od ruskih zahtjeva neizvodljivi ili nemogući – odnosno da su suštinski suprotstavljeni zapadnim vrijednostima.

Za 10 . januar zakani su bezbjednosni razgovori američkih i ruskih zvaničnika o tenzijama zbog Ukrajine kojima, kako je novinarima rekao neimenovani zvaničnik američke administracije, Biden neće prisustvovati.

Rusija i NATO će također vjerovatno razgovarati 12. januara, a širi sastanak koji će obuhvatiti Moskvu, Washington i druge evropske zemlje zakazan je za dan kasnije, prenosi agencija Reuters.

See all News Updates of the Day

Kraj suđenja Trumpu: Danas završne riječi, a onda je sve u rukama porote

Trump u sudnici na Manhattanu.
Trump u sudnici na Manhattanu.

Svjedoci na suđenju Donaldu Trumpu, u slučaju isplate novca porno glumici, završili su svoja izlaganja prošle nedjelje, što znači da se cijeli proces privodi kraju. Slijede završne riječi, davanje instrukcija poroti i onda donošenje odluke o presudi.

Iznošenje završnih riječi počinje u utorak. Tužilaštvo i Odbrana će se posljednji put obratiti porotnicima. Očekuje se da izlaganje traje veći dio dana, ili cijeli dan. Ti argumenti se ne računaju u dokaze u slučaju protiv Trumpa, već su rekapitulacija svega što se moglo čuti u sudnici.

Bivši predsjednik je optužen da je falsifikovao poslovna dokumenta kako bi prikrio isplatu 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels, da ona zauzvrat ne bi govorila javno o njihovoj aferi. Sve se to dešava u kampanji za izbore 2016. godine i Tužilaštvo tvrdi da je Trump prikrivanjem cijele priče zapravo htio da spriječi loš uticaj na svoj imidž u kampanji, jer je u vreme afere sa Daniels već bio u braku sa Melanijom. Trump je sve optužbe negirao.

Tužilaštvo će u završnoj riječi vjerovatno podsjetiti porotnike na dosadašnja svjedočenja i sve što je rečeno. Na klupi za svjedoke bili su i Stormy Daniels, kao i Trumpov bivši advokat Michael Cohen, koji je svjedočio da mu je Trump rekao da isplati 130.000 dolara Danielsovoj, a da mu je potom taj novac vratio.

Odbrana je pozvala samo dvoje svjedoka, među kojima nije bio i Trump.

Odbrana ne mora da ubjeđuje porotnike u Trumpovu nevinost, a da bi spriječili da bude proglašen krivim treba da ubijede samo jednog od 12 porotnika da Tužilaštvo nije dokazalo krivicu. Teret dokazivanja krivice je u potpunosti na Tužilaštvu.

Svih 12 porotnika mora da bude na istoj strani - da je Trump kriv, ili da nije kriv, da bi presuda bila validna.

Trumpovi advokati će, kako se očekuje, pokušati da nađu rupe u iskazima svjedoka Tužilaštva, poput Daniels i Cohena. Također se očekuje da ponove tvrdnju da Trump nije krio aferu sa Daniels zbog birača, nego zbog svoje porodice. Napad na kredibilitet Cohena, koji je već priznao da je lagao, kao i da je krao novac od Trumpa, također je taktika kojom se služe advokti bivšeg predsjednika.

Završne riječi iznijeće prvo Odbrana, a potom i Tužilaštvo.

Očekuje se da u sredu, prije nego što počne vijećanje o Trumpovoj krivici, sudija Juan Merchan instruiše porotnike o tome šta treba da uzmu u obzir kada budu odlučivali o sudbini bivšeg predsjednika.

I Tužilaštvo i Odbrana su protekle nedjelje sa sudijom debatovali o tome na koji način da instruiše porotu - što ukazuje na veliki značaj tog procesa.

Naime, Trumpov pravni tim je tražio da sudija kaže poroti da isplate novca Daniels kako bi šutila o aferi, suštinski nisu nelegalne, što je tužilaštvo nazvalo "totalno neprikladnim". Sudija je ocijenio da je takva instrukcija nepotrebna i da ide predaleko.

Advokti su tražili i da Merchan razmotri "izuzetno važnu" prirodu ovog slučaja i da apeluje na porotnike da donesu "veoma specifične zaključke". Sudija je i to odbio i naveo da je pogrešno odstupati od standardnih instrukcija.

Tužilaštvo je tražilo od sudije da kaže da to što je neko predsjednički kandidat, ne opravdava motiv za isplatu koja pozivitno utiče na njegovu kampanju. Odbrana traži da sudija kaže da bi se takva isplata desila čak i da osoba nije kandidat za predsjednika, i da je ne treba posmatrati kao dio kampanje.

Porotnici će odlučivati u tajnosti, u prostoriji koja je posebno tome namijenjena. Oni mogu da komuniciraju sa sudom putem bilješki - na primjer, mogu da pitaju sudiju za pravne instrukcije ili da im se ponovo dostavi neki dio svjedočenja.

Nije poznato koliko će dugo porotici vijećati, niti za to postoji neki limit. Treba da razmotre 34 tačke optužnice i to bi moglo da potraje - tako da možda i ne bude gotovo ove nedjelje.

Ako porota poslije nekoliko dana ne postigne konsenzus, stvari bi mogle dodatno da se zakomplikuju.

Trumpovi advokati bi mogli da traže ponovno suđenje, ali je vjerovatnije da sudija pozove porotnike na konsultacije i da ih posavjetuje da nastave da vijećaju dok ne donesu odluku.

Ako i poslije tih instrukcija porotnici ne mogu da donesu odluku, sudija može da konstatuje da nema saglasnosti u poroti, i da naloži ponovno suđenje.

Zakon o "stranim agentima" je opasan alat u rukama vlasti RS-a, kaže advokatica Kisin Zagajac

Zakon o "stranim agentima" je opasan alat u rukama vlasti RS-a, kaže advokatica Kisin Zagajac
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija naći će se na današnjem nastavku sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Predstavnici nevladinog sektora oštro osuđuju ovaj zakon kojim se proglašavaju stranim agentima.

New York: Otvoren muzej posvećen najpoznatijem anonimnom umjetniku

New York: Otvoren muzej posvećen najpoznatijem anonimnom umjetniku
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

U New Yorku je nedavno otvoren muzej posvećen Banksyju sa, kako kažu, najvećom u svijetu zbirkom murala u punoj veličini ovog anonimnog umjetnika.

Biden: Svaka generacija mora da se bori za slobodu

Predsjednik Joe Biden drži govor povodom Dana sjećanja.
Predsjednik Joe Biden drži govor povodom Dana sjećanja.

Predsjednik SAD-a Joe Biden je, povodom Dana sjećanja, poručio da će "nastaviti posao onih koji su poginuli kako bi stvorili savršeniju uniju, za koju su živjeli i za koju su umrli".

Na Nacionalnom groblju u Arlingtonu, Biden je poručio da svaka generacija mora da osigura da žrtve za slobodu nisu uzaludne.

"Sloboda nikada nije bila garantovana. Svaka generacija mora da je zaradi, da se za nju bori, da je brani u borbi autokratije i demokratije, u borbi između pohlepe manjine i prava većine. Na ovaj dan se okupljamo kako bi se sjećali, i iznad svega, ponovili da smo posvećeni budućnosti za koju su se borili, koja je zasnovana na slobodi, demokratiji, jednakosti. Ne samo za neke, nego za sve", poručio je predsjednik SAD-a.

Biden je zajedno sa sekretarom za odbranu i potpredsjednicom SAD-a Kamalom Harris položio vijence na grob neznanom junaku.

SAD troše više od pola miliona dolara mjesečno na oduzetu rusku jahtu oko čijeg vlasništva se sudi

Arhiv: Superjahta Amadea u zaljevu San Diego, fotografisana 27. juna 2022. godine. (Foto: AP/Gregory Bull)
Arhiv: Superjahta Amadea u zaljevu San Diego, fotografisana 27. juna 2022. godine. (Foto: AP/Gregory Bull)

Kada je prošlog mjeseca superjahta vrijedna 230 miliona dolara uvučena u luku Everett u saveznoj državi Washington na popravku, napravila je veliki potres u gradu od 110.000 stanovnika.

Luksuzni gigant od 106 metara poznat kao Amadea trenutno je u posjedu američke vlade, koja tvrdi da jahta pripada sankcionisanom ruskom oligarhu i političaru Sulejmanu Kerimovu, savezniku ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Stanovnik Evereta Bob Templeton zapitao se ko plaća održavanje superjahte. „Trebali bi da ga prodaju nekome i dobiju mnogo novca”, rekao je on za Glas Amerike kroz smijeh.

Ali to je lakše reći nego uraditi. Templetonova primjedba seže u srž dileme s kojom se suočavaju SAD dok pokušavaju iskoristiti sankcije da obuzdaju rusku agresiju na Ukrajinu.

Arhiv: Ruski milijarder Sulejman Kerimov posmatra fudbalsku utakmicu u Moskvi, 23. augusta 2012. godine.
Arhiv: Ruski milijarder Sulejman Kerimov posmatra fudbalsku utakmicu u Moskvi, 23. augusta 2012. godine.

Američka vlada je preuzela vlasništvo nad Amadeom kroz pravnu proceduru pod nazivom „građansko oduzimanje”. Krajnji cilj je prodati brod i usmjeriti prihod prema Ukrajini.

Međutim, drugi ruski biznismen, koji nije pod sankcijama, osporava taj potez SAD, tvrdeći da je on pravi vlasnik Amadee.

Dok sudovi pokušavaju da razriješe vlasništvo nad jahtom, američki poreski obveznici plaćaju račun: više od pola miliona dolara mjesečno za održavanje.

A složena pravna bitka mogla bi se da traje još dugo, povećavajući troškove za SAD i odgađajući bilo kakvu korist za Ukrajinu od zapljene jahte, kaže Stefan Cassela, bivši američki savezni tužilac i stručnjak za „građansko oduzimanje”.

„Niko ko je sankcionisani oligarh ne posjeduje ništa u svoje ime”, rekao je on. „Imate cijeli zoološki vrt trećih osoba koje tvrde da posjeduju tu imovinu.”

Kerimov nije odgovorio na zahtjev za komentar. Sekretarijat za pravosuđe SAD odbio je da komentariše ovu temu.

Pobjeda kleptokrata

U maju 2022. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, policija na Fidžiju zaplijenila je Amadeu na zahtjev Vlade SAD.

To je bila velika pobjeda za jedinicu američkog sekretarijata za pravosuđe osnovanu nakon ruske invazije radi sprovedbe sankcija.

Ali završetak tog posla se pokazao komplikovanijim.

Od 1980-ih godina „građansko oduzimanje” je bilo oružje Sekretarijata za pravosuđe protiv narkodilera, mafije i operacija za pranje novca, kaže David Smith, bivši tužilac Sekretarijata za pravdu koji je bio začetnik te prakse.

Ova praksa omogućava policiji da zaplijeni imovinu bez presude protiv vlasnika za krivično djelo. Sve što tužioci moraju dokazati je da je imovina korištena za krivično djelo, da je stečena krivičnim djelom ili da je rezultat kriminalne aktivnosti.

Ali kada je to krivično djelo kršenje sankcija, ključno je dokazati da je imovina u vlasništvu kažnjene osobe.

Advokati koji zastupaju kompaniju vlasnicu Amadee tvrdili su da jahta zapravo pripada Eduardu Kudainatovu, bivšem izvršnom direktoru ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, koji ne podliježe sankcijama.

Arhiv: Eduard Kudainatov, bivši izvršni direktor ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, fotografisan 2010. godine.
Arhiv: Eduard Kudainatov, bivši izvršni direktor ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, fotografisan 2010. godine.

On i njegov pravni tim kažu da je zapljena nezakonita i zasnovana na „obmanjujućoj” izjavi FBI-aja.

„Eduard Kudainatov je, i uvijek je bio, zakoniti vlasnik Amadee. Protivustavno oduzimanje broda od Bajdenove administracije zasnovano je na dokazivim lažima koje ćemo utvrditi na sudu”, naveo je njegov portparol u izjavi za Glas Amerike. „Vlada navodi činjenične i pravne teorije koje su odvojene od sankcija za oduzimanje imovine i zakona o pranju novca, a nisu potkrijepljene slučajevima koji tumače te zakone. Ova budalaština nije ništa drugo nego političko pozorište koje je do danas američke poreske obveznike koštalo više od 20 miliona dolara.”

Američka vlada se ne slaže sa tim, označavajući Kudainatova kao vlasnika Amadee u ime druge osobe.

Prema tužiocima, Kudainatov je „navodno stvarni vlasnik najmanje osam jahti ili projekata jahti” - flote procijenjene na više od milijardu dolara. Među njima je i jahta za koju tužioci navode da je zapravo u vlasništvu Igora Sečina, sadašnjeg izvršnog direktora Rosnjefta i Putinovog saveznika.

Novinari su još jednu od superjahti, Šeherezadu, povezali sa samim Putinom. U maju 2022. zaplijenjena je u Italiji.

Iako advokati Kudainatova nisu mogli spriječiti Amadein transfer u SAD, trenutno se bore protiv oduzimanja na sudu u Njujorku.

Sekretarijat za pravosuđe navodi da je Kerimov kupio jahtu 2021. godine, tri godine nakon što je stavljen na listu sankcija. Tužioci tvrde da su oligarh ili njegovi punomoćnici usmjeravali transakcije u dolarima preko američkih finansijskih institucija kako bi održavali Amadeu, što bi predstavljalo kršenje sankcija.

Ali dokazivanje da je Kerimov vlasnik - i opovrgavanje Kudainatovove tvrdnje - nije jednostavan zadatak.

Imovina poput superjahti često je u vlasništvu niza proksi vlasnika, ofšor kompanija i trastova. Ovi subjekti su često registrovani u jurisdikcijama koje su odabrane zbog njihove tajnosti.

Cassela, koja je proučavala slučaj, kaže da Kudainatov pravni tim odugovlači postupak, dok ga američka vlada pokušava natjerati da odgovori na pitanja i dostavi dokumentaciju koja bi dokazala da on nije vlasnik Amade.

„Ovo je odbrana 101 od 'građansog oduzimanja' za svakoga ko ima beskonačnu količinu novca da plati advokate da se suprotstave oduzimanju”, rekla je Cassela.

Skup proces

Dok pravna bitka traje, američka vlada plaća održavanje Amadee.

Prema sudskim dokumentima, održavanje jahte košta otprilike 600.000 dolara mjesečno. Osiguranje košta još 144.000 dolara mjesečno, a tu su i drugi periodični troškovi.

U sudskom podnesku iz februara ove godine, jedan američki zvaničnik je naveo da je Amadea takođe trebala biti izvađena na kopno u martu, što je, čini se, odgođeno.

Taj postupak, koji uključuje vađenje jahte iz vode radi popravki, procijenjen je da košta 5,6 miliona dolara - iako je vlada pregovarala da ne plaća ostale mjesečne troškove tokom tog perioda, napomenuo je zvaničnik.

Posljednjih mjeseci američka vlada je preduzela korake da smanji troškove.

U februaru, SAD su podnijele zahtjev sudu za prodaju Amadee, navodeći kao razlog previsoke troškove održavanja. Takva prodaja bi efektivno pretvorila jahtu u gotovinu, ali ne bi riješila pitanje vlasništva.

U podnesku protiv prodaje, pravni tim Kudainatova je naveo da je on stalno nudio da pokrije troškove održavanja jahte.

Vlada SAD je 17. maja takođe podnijela zahtjev za odbacivanje Kudainatovovog vlasničkog zahtjeva, navodeći da on nema pravo da ospori oduzimanje.

Ako se sudija složi, to bi moglo omogućiti nastavak oduzimanja.

Kontroverzna i izazovna strategija

Iako zapljena imovine ruskih oligarha i najviših zvaničnika te zemlje možda neće naići na žestoko protivljenje većine Amerikanaca, „građansko oduzimanje” je kontroverzno u SAD.

Liberalne i konzervativne organizacije kritikuju ovu praksu, tvrdeći da dozvoljava policiji da zaplijeni privatnu imovinu bez presude vlasniku za zločin.

Smith, bivši tužilac Sekretarijata za pravosuđe, kaže da teret najviše pada na Amerikance sa niskim primanjima koji imaju poteškoće da plate advokata.

To je bio jedan od razloga zašto je osam članova Predstavničkog doma Kongresa SAD u aprilu 2022. glasalo protiv zakona koji poziva Bajdenovu administraciju da zaplijeni imovinu Rusa pod sankcijama kako bi finansirala Ukrajinu.

Smith vjeruje da je primjena „građanskog oduzimanja” na oligarhe „proizvoljna” i nije siguran da li će SAD moći zaplijeniti dovoljno imovine od oligarha da bi napravile značajnu razliku za Ukrajinu.

„Radije bih potrošio novac [od subvencionisanja istraga i postupaka za oduzimanje] na druge stvari nego da pokušavam da oduzmem ove jahte”, rekao je on. „A ko zna koliko će ih na kraju biti oduzeto.”

Ta zabrinutost nije neosnovana. Radna grupa američke vlade radi na oduzimanju ili zadržavanju oko 700 miliona dolara, ali do sada su SAD uspjele prenijeti oduzetu imovinu Ukrajini u samo nekoliko slučajeva.

U maju 2023. godine, američki državni tužilac Merrick Garland odobrio je slanje 5,4 miliona dolara Ukrajini koje su SAD zaplijenile od sankcionisanog ruskog oligarha Konstantina Malofejeva. To je bio prvi takav transfer oduzetih sredstava u Ukrajinu.

Kasnije te godine, SAD su prenijele više milion komada municije u Ukrajinu nakon što su ih zaplijenile na putu od Irana do Jemena.

U februaru 2024. godine, američka vlada je, nakon što je razbila šemu za ilegalnu nabavku vojne tehnologije za Rusiju, prebacila 500.000 dolara zaplijenjenih ruskih sredstava u Estoniju kako bi pružila pomoć Ukrajini.

U aprilu, SAD su Ukrajini proslijedili i drugu pošiljku oružja zaplijenjenog iz Irana.

Ti transferi doveli sunovac i municiju u ruke ukrajinske vlade, ali su bili i znatno niže vrijednosti od Amadee.

Veći slučajevi koji uključuju imovinu oligarha mogli bi se pokazati težim.

„Ne bi me iznenadilo da će biti potrebno 10 godina da se riješe neki od ovih slučajeva”, kaže bivša tužiteljica Cassela.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG