U ogorčeno podijeljenoj odluci 4-3 u četvrtak, Državni Apelacioni sud je rekao da je prvostepeni sudija napravio kritičnu grešku dopuštajući ženama da svjedoče da ih je Weinstein napao, iako njihove optužbe nisu bile dio optužbi s kojima se suočio.

Sud je rekao da je prvostepeni sudija dodatno pogoršao grešku puštajući Weinsteina da bude unakrsno ispitan o širokom spektru "odvratnih" ponašanja, uključujući maltretiranje i napade bijesa prema saradnicima, koji su ga prikazali u "veoma štetnom" svjetlu.

"Zloupotreba je sudske diskrecije da se dopuste neprovjerene tvrdnje, ništa više od lošeg ponašanja koje uništava karakter optuženog, ali ne baca svjetlo na njihov kredibilitet u vezi s krivičnim optužbama", napisala je sutkinja Jenny Rivera za većinu.

"Lijek za ove nevjerojatne greške je novo suđenje", dodala je.

Weinstein, 72, služi 23-godišnju kaznu u zatvoru u severnom djelu Njujorka.

Ne očekuje se da će odmah biti oslobođen, jer mu prijeti i posebna kazna od 16 godina zatvora u Kaliforniji nakon što je tamo prošle godine osuđen za silovanje jedne glumice 2013. u hotelu u Los Angelesu.

Okružni tužilac Manhattana Alvin Bragg, čiji je prethodnik Cyrus Vance pokrenuo slučaj u New Yorku, odlučit će da li će ponovo suditi Weinsteinu.

"Učinit ćemo sve što je u našoj moći da ponovimo ovaj slučaj i ostati nepokolebljivi u našoj posvećenosti žrtvama seksualnog napada", rekla je Emily Tuttle, glasnogovornica Bragga u e-poruci.

Braggova kancelarija je, odvojeno, usred krivičnog suđenja protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Arthur Aidala, advokat Weinsteina, nazvao je tu odluku pobjedom njegovog klijenta i svakog Amerikanca optuženog za zločin, "bez obzira koliko su popularni ili nepopularni".

Weinstein je negirao da je imao seksualne odnose bez pristanka s bilo kim.

'UZNEMIRUJUĆI TREND'

U oštrom neslaganju, sutkinja Madeline Singas rekla je da ta odluka "održava zastarjele pojmove seksualnog nasilja" i "značajno otežava" držanje optuženih odgovornim za seksualni napad.

Ona je također optužila većinu za izbjeljivanje činjenica i nastavak "uznemirujućeg trenda" poništavanja presuda porote u slučajevima seksualnog nasilja.

"Žene Njujorka zaslužuju bolje", napisala je Singas.

Weinsteinova osuda u New Yorku smatrana je prekretnicom za pokret #MeToo, u kojem su žene optužile stotine muškaraca u industriji zabave, medijima, politici i drugim poljima za seksualno nedolično ponašanje.

"Današnja odluka je veliki korak unazad u pozivanju onih koji su odgovorni za akte seksualnog nasilja", rekao je Douglas Wigdor, advokat koji je zastupao osam Weinsteinovih tužitelja. "To će zahtijevati od žrtava da izdrže još jedno suđenje."

Weinstein je osuđen u februaru 2020. na Menhetnu za seksualni napad na bivšu asistentkinju produkcije Miriam Haley 2006. godine i silovanje glumice Jessice Mann 2013. godine.

Optužbe po kojima je osuđen bile su seksualni napad prvog stepena i silovanje trećeg stepena. Porotnici su ga oslobodili po drugim optužbama.

Neke države, uključujući New York, odgovorile su na #MeToo pokret donošenjem zakona koji dozvoljavaju ženama da podnose građanske tužbe tražeći odštetu za seksualno zlostavljanje koje se dogodilo mnogo godina ranije, čak i ako su zastare već nastupile.

Weinstein je bio suosnivač filmskog studija Miramax, čiji su hit filmovi uključivali "Zaljubljeni Shakespeare" i "Pulp Fiction". Njegov istoimeni filmski studio podnio je zahtjev za bankrot u martu 2018.

On se pridružuje bivšem komičaru Billu Cosbyju među onima kojima su poništene presude za seksualni napad.

Cosbyjevu osudu iz 2018. godine poništio je najviši sud Pensilvanije tri godine kasnije. Većina je rekla da je sporazum tužilaca iz 2005. da se Cosby ne tereti za drogiranje i napad na ženu značio da on nije trebao biti optužen deceniju kasnije.

KIJEV — 

Odredbe i naknadno pojašnjenje ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova objavljeni su u srijedu, dan pošto je ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba suspendovao konzularne usluge za muškarce od 18 do 60 godina do 18. maja. On je kritikovao one koji borave u inostranstvu kako bi izbjegli služenje u 26 mjeseci dugom ratu protiv Rusije.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je da će podnosioci zahtjeva za specijalnu potvrdu kojom se izjašnjavaju da žele da se vrate u Ukrajinu moći da dobiju pomoć u ambasadama i konzulatima.

Redovne usluge, kako je navedeno, biće nastavljene 18. maja, a tada će se obrađivati prijave primljene poslije 23. aprila.

Tada treba da stupi na snagu novi zakon o mobilizaciji, čiji je cilj povećanje broja vojnika kroz podsticaje dobrovoljcima i kažnjavanje onih koji izbjegavaju regrutovanje.

Stotine hiljada vojno sposobnih ukrajinskih muškaraca živi u inostranstvu, uključujući oko 860.000 u Evropskoj uniji, a zemlja se suočava sa nedostatkom vojnika u kampanji protiv bolje opremljene i veće ruske vojske.

Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da privatne agencije više neće moći da se bave zahtjevima za pasoše, već samo vladine misije.

Navedeno je da se nova ograničenja ne odnose na državljane kojima je sada dozvoljeno da prelaze državne granice dok je na snazi vanredno stanje, uključujući i one sa invaliditetom.

U svom komentaru na obustavu konzularnih usluga u utorak, Kuleba je rekao da je neprikladno da muškarci koji podliježu registraciji žive u inostranstvu, ali i dalje žele da primaju državne usluge.

"Boravak u inostranstvu ne oslobađa građanina njegovih obaveza prema otadžbini", napisao je on u poruci na platformi X.

Ruski raketni napad na Čerkasi

Zvaničnici u centralnoj Ukrajini saopštili su u četvrtak da je u ruskom raketnom napadu povređeno najmanje šest osoba u regionu Čerkaska.

Ihor Taburec, regionalni guverner Čerkasa, rekao je da su udarni talasi od eksplozije i ostaci projektila oštetili skoro 50 kuća.

Na jugu Ukrajine, najviši zvaničnik kog je Rusija postavila u Zaporožju, rekao je u četvrtak da su u ukrajinskom napadu dronom poginule dvije osobe.

Jevgenij Balicki je na Telegramu saopštio da se napad dogodio u selu jugoistočno od grada Zaporožja, a uključivao je i napad na automobil.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio se u četvrtak Britaniji na njenim najnovijim sankcijama protiv Rusije i paketu pomoći Ukrajini od više od 600 miliona dolara, dok je britanski ministar finansija Jeremy Hunt posjetio Kijev.

"Posebnu pažnju smo posvetili politici sankcija", rekao je Zelenski. "Važno je proširiti restriktivne mere protiv Rusije i učiniti nemogućim zaobilaženje sankcija".

To je uslijedilo nakon večernje video poruke Zelenskog u srijedu u kojoj se zahvalio SAD na njihovim obećanjima o pomoći Ukrajini. Zelenski je izrazio zahvalnost liderima SAD i "svim Amerikancima koji shvataju potrebu da Putinu uskrate vjetar u jedrima, a ne da mu se potčine, jer će samo tada zaista biti manje prijetnji slobodi".

U izveštaju su korištene neke informacije agencija Reuters, AP i Agencije Frans pres.

Vašington — 

Prema istim podacima, svaki četvrti građanin ne raspolaže ušteđevinom za penziju što, izvještava agencija AP, ukazuje na zabrinutosti dijela populacije o nemogućnosti da spoji kraj s krajem - uprkos tvrdnjama stručnjaka da se američka ekonomija oporavlja poslije dvije uzastopne godine rekordne inflacije.

Dnevni troškovi, izdaci za stanovanje - poput stanarine i hipoteke, prednjače u razlozima zbog kojih građani nisu u mogućnost da uštede za penziju.

To je realnost u kojoj predsjednik iz redova demokrata, Joe Biden, i njegov republikanski rival Donald Trump, nastoje da pridobiju podršku starijih sugrađana - uoči novembrskih izbora.

Studija koja je zasnovana na anketiranju više od 8.000 ljudi u saradnji sa nevladinim Centrom za istraživanje javnog mnijenja (NORC), ukazuje da jedna trećina starijih građana ima više od 10.000 dolara duga na kreditnim karticama.

Njih 12 odsto dužnost je 20.000 dolara ili čak više od te novčane sume. Uz to, 37 procenata zabrinuto je za plaćanje osnovnih životnih troškova poput hrane i stanovanja.

“Previše građana nema pristup štednji za penziju a to, uz više cene, građanima otežava da odluče kada će se penzionisati. Svakodnevni troškovi su i dalje glavna prepreka za penzionu štednju. Neki od starijih građana kažu da ne očekuju da će se penzionisati”, kaže Indira Venkatesvaren - predstavnica AARP-a.

Procenat građana starijih od 50 godina koji smatraju da se neće penzionisati u konstantnom je porastu. U januaru 2022. iznosio je 23 odsto, a u julu iste godine 24 posto, prema studiji koja se sprovodi dva puta godišnje.

„Uočili smo da stariji radnici ostaju nastavljaju da budu radna snaga”, izjavio je David John, viši savjetnik za stratešku politiku na Institutu javnih politika Američkog udruženja penzionera. Ocijenio je da je delimični uzrok tome - činjenica što ne raspolažu dovoljnom svotom novca za penzionisanje.

“To je problem i vjerovatno će se nastaviti kako vreme bude prolazilo”, smatra Džon.

Na kongresnim izborima 2022. građani stariji od 65 godina činili su 30,4% ukupnog broja birača, dok su generacija Z i milenijalci iznosili 11,7%.

Biden je nastojao da se starijoj grupi birača približi učestalo promovišući gornju granicu cijene insulina u iznosu od 35 dolara za one koji koriste federalno zdravstveno osiguranje Medicare. Takođe, govorio je i o mogućnostima da Medicare direktno pregovara sa proizvođačima o cijenama lijekova koji se preuzmaju na recept.

Sa druge strane, Donald Trump je u nedavnom intervjuu za CNBC rekao da će biti spreman za razgovore o smanjenju cijene socijalnog osiguranja i Medicarea.

Caroline Lewit predstavnica za medije njegove kampanje izjavila je da će Trump, kako se izrazila, snažno nastaviti da štiti socijalno osiguranje i Medicare u svom drugom mandatu.

Takođe, jedno od pitanja koje će uticati na mogućnosti američkih građana da se penzionišu finansijska solventnost sistema zdravstvenog osigiranja i Medicarea.

U posjlednjem godišnjem izvještaju povjerenika tih programa navodi se da bi moglo ponestati novca za isplatu punih nadoknada milionima starijih građana.

Medicare, zdravstveno osiguranje koje finansira američka vlada čime pokriva 65 miliona starijih i osoba sa invaliditetom - neće moći da plati pune beneficije za bolničko liječenje i boravak u domovima za stare do 2031. godine, navedeno je u izvještaju.

Ukazano je i da dvije godine nakon toga - socijalno osiguranje neće imati dovoljno sredstava da isplati pune iznose svojim korisnicima.

Zaključci ankete (AP) i NORC-a iz 2023. pokazali su da se većina odraslih u Sjedinjenim Državama protivi smanjenju izdvajanja za Medicare ili socijalno osiguranje. Takođe, većina podržava oporezivanje najbogatijih - kako bi Medicare nastavio da funkcioniše na dosadašnji način.

Federalni slučaj ima izuzetno visoke uloge. Tramp je pretpostavljeni republikanski kandidat za predsjedničke izbore 2024. On traži svoj imunitet pod optužbom da je kao predsjednik kriminalno urotio kako bi poništio rezultate izbora 2020. godine, koje je izgubio od predsjednika Joea Bidena.

Taj slučaj je trenutno na čekanju do odluke visokog suda o Trumpovom zahtjevu za imunitet. Brza odluka bi mogla dozvoliti da se to suđenje održi prije novembarskih izbora, dok bi odlaganje moglo spriječiti da se ono uopće održi. Ako Trump pobijedi u novembru, a rješavanje slučaja još uvijek nije na čekanju kada preuzme dužnost u januaru, moguće je da bi mogao naložiti Ministarstvu pravde da odustane od optužbi.

Optužbe za specijalnog advokata

Slučaj pred Vrhovnim sudom proizilazi iz optužbi koje je prošle godine podnio specijalni advokat Jack Smith, kojeg je imenovalo Ministarstvo pravde. Jedan dio Smithovog mandata bio je da provede nezavisnu istragu o postupcima bivšeg predsjednika između izbora u novembru 2020. i napada 6. januara 2021. na američki Kapitol, u kojem su Trumpove pristalice pokušale poremetiti zvaničnu potvrdu o izbornoj pobjedi Bidena.

U optužnici od četiri tačke koja je otkrivena u augustu 2023., Smith je optužio Trumpa za urotu da prevari Sjedinjene Države, zavjeru i pokušaj opstruiranja službenog vladinog postupka, te zločinački pokušaj pritiska na javne službenike da mu pomognu da poništi rezultate predsjedničkih izbora.

Između ostalog, u optužnici se navode napori Trumpa i njegovih savjetnika da se lažni rezultati izbora na državnom nivou predstave članovima Kongresa i da se izvrši pritisak na izborne zvaničnike na državnom nivou da krivotvore evidenciju. Takođe se spominje Trumpovo ohrabrivanje svojih pristalica da se sjure na Kapitol 6. januara.

Slučaj se vodi u američkom Okružnom sudu za Distrikt Kolumbija, ali je više puta odgođen zbog Trumpovih nastojanja da zatraži imunitet. Bivši predsjednik se žalio sudovima iznad prvostepenog suda da odluče o zahtjevu za imunitet, tvrdeći da bi odluka u njegovu korist učinila postupak nižeg suda nepotrebnim.

Žalbe

Trump je redovno tvrdio da se predsjednički imunitet od krivičnog gonjenja proteže na krivična djela poduzeta dok je bio na funkciji. Iskoristio je Truth Social, mrežu društvenih medija čiji je vlasnik, da progura ideju, pišući u svom prepoznatljivom stilu velikih slova, "BEZ PREDSJEDNIČKOG IMUNITETA, BILO BI NEMOGUĆE DA PREDSJEDNIK ISPRAVNO FUNKCIONIŠE, STAVLJAJUĆI SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE U VELIKU I VJEČNU OPASNOST!"

U argumentima pred žalbenim sudom, Trumpovi advokati su ilustrovali ekspanzivnost tvrdnji bivšeg predsjednika, tvrdeći da čak i ako bi kao predsjednik naredio američkoj vojsci da ubije jednog od njegovih političkih rivala, on neće biti krivično odgovoran osim ako ga ne bi opozvao Predstavnički dom i osudio Senat.

U februaru je jednoglasno sudsko vijeće američkog Apelacionog suda okruga Kolumbija odbacilo argument bivšeg predsjednika da ima "apsolutni imunitet" od krivičnog gonjenja za djela počinjena dok je bio na funkciji.

"Predsjednički imunitet protiv savezne optužnice značio bi da, što se tiče predsjednika, Kongres ne može donositi zakone, izvršna vlast ne može krivično goniti, a sudstvo ne može revidirati", presudile su sudije. "Ne možemo prihvatiti da kancelarija Predsjedništva svoje bivše stanare stavlja iznad zakona za sva vremena nakon toga."

Trump je uložio žalbu na slučaj Vrhovnom sudu, koji je krajem februara najavio da će uzeti slučaj, ali je odbio zahtjeve tužilaštva da zakaže brzu usmenu raspravu. Koliko će sudu trebati da donese odluku nakon sjednice u četvrtak nije poznato; dok je brzi preokret mogućnost, sudu obično treba nekoliko mjeseci da izradi svoje mišljenje.

Kašnjenje izaziva zabrinutost

Odluka Vrhovnog suda da preuzme slučaj i njegovo odbijanje da zakaže trenutnu usmenu raspravu bili su predmet mnogih kritika, s obzirom na jednoglasnu prirodu presude žalbenog suda i potencijalne koristi za Trumpa od dugotrajnih odlaganja.

Bivša republikanska članica Kongresa Liz Cheney, koja je bila u panelu Predstavničkog doma koji je istraživao Trumpovu umiješanost u napad na Kapitol 6. januara, koristila je kolumnu New York Timesa u ponedjeljak kako bi zamolila za brzo rješavanje slučaja.

"Ako odlaganje spriječi da se ovaj slučaj Trumpa sudi ove godine, javnost možda nikada neće čuti kritične i istorijske dokaze razvijene pred velikom porotom, a naš sistem možda nikada neće pozvati čovjeka najodgovornijeg za 6. januar da odgovara", napisao je Cheney.

Neki eksperti su rekli da iako su pravni argumenti bivšeg predsjednika možda slabi, sud i dalje ima interes da se pitanju predsjedničkog imuniteta pristupi sa promišljanjem.

"Mnogi aspekti slučaja su prilično laki", rekao je za Glas Amerike Ilja Somin, profesor prava na Univerzitetu George Mason. "Trebalo bi biti lako odbaciti ideju da predsjednik ima gotovo potpuni imunitet."

"Vjerovatno su uzeli slučaj jer su željeli preciznije razjasniti koje su granice imuniteta", rekao je Somin. "Razumno je misliti da ako će biti donesena odluka o predsjedničkom imunitetu koja predstavlja presedan, taj presedan treba doći od Vrhovnog suda."

All About Anerica / Sve o Americi istražuje američku kulturu, politiku, trendove, istoriju, ideale i druga mjesta od interesa.

Imena generacija?

Ljudi rođeni otprilike između 1946. i 1964. nazivani su Baby Boomerima zbog naglog porasta nataliteta nakon Drugog svjetskog rata. Milenijalcii, koji sada imaju između 28 i 43 godine, dobili su ime po tome što su najstariji pripadnici ove generacije postali odrasli na prelazu milenijuma.

Društveni analitičar i demograf Mark McCrindle nije obožavatelj nijednog naziva.

“Oznaka koja traje najveći dio stoljeća po generaciji, a ipak ih definira u određenom trenutku u ranom životu, nije od posebne pomoći”, kaže McCrindle. „Sada 2024. godine, taj pomak u milenijum je više fusnota u njihovoj istoriji, a ne definišuća karakteristika. Dakle, to je problem s oznakama koje se daju u određenom trenutku.”

McCrindle zna ponešto o generacijskim etiketama. On je zaslužan za imenovanje generacije koja se sada rađa. Generacije Alpha, čije će majke ove godine roditi najmlađe i posljednje članove ove grupe.

„Imena koja su prazne stranice su najbolja vrsta imena, jer već nisu opterećena vrijednostima“, kaže on. „Radilo je sa generacijom X, radilo je sa generacijom Z. I, mislim, važnije od imena koje dajemo generaciji je ime koje ona sama sebi pravi."

Ne postoji zvanična grupa zadužena za imenovanje generacija, ali teoretičari Neil Howe i William Strauss bili su među prvima koji su imenovali različite generacije u svojoj knjizi “Generacije” iz 1991. Oni su zaslužni za imenovanje Milenijalaca.

"Mislili smo da bi optimistično ime bilo dobro zbog promjenjivog načina na koji su odgajani. Oni će biti prvi koji će završiti srednju školu 2000. godine, tako da mi je ime milenijal odmah palo na pamet", rekao je Howe za NPR 2014. godine.

Kanadski autor Douglas Coupland dobio je zasluge za kovanje ili barem popularizaciju izraza Gen X — u odnosu na ljude rođene između 1965. i 1980. — u svojoj knjizi iz 1991. „Generacija X: Priče za ubrzanu kulturu“.

Smatra se da je generacija Z dobila ime po tome što je bila dvije generacije nakon Gen X.

McCrindle i njegovi saradnici sproveli su istraživanje kako bi vidjeli kako bi se trebala zvati generacija nakon generacije Z (uglavnom rođena od 1995. do 2009.). Mnogi su mislili da bi djeca milenijalaca, ona rođena između 2010. i 2024., trebala dobiti oznaku koja je povezana s tehnologijom, poput i-Gen ili Digital Gen.

McCrindle se nije složio.

“Ovo je bila prva generacija koja je zaista odrastala digitalno od najmlađeg uzrasta i globalna generacija usred nesigurnih vremena. Nećemo se vraćati na početak”, kaže on. „Ovo je početak jedne potpuno nove stvarnosti i stoga sam želio da se odmaknem od te ideje i samo sam iznio koncept ’hajmo sa naučnim imenovanjem’, koji koristi grčko pismo.”

U skladu sa modelom grčkog alfabeta, generacija rođena između 2025. i 2040. biće poznata kao Gen Beta, a zatim Gens Gamma i Delta.

„Generacijska analiza prešla je sa nečega što bi neki mogli percipirati kao stvari pop kulture, na nešto što je ozbiljno polje sociologije“, kaže on. „Drago mi je da se čvrsto ime zadržalo i nešto što omogućava malo više strukture, sekvencijalnosti, strogosti i pozajmljuje iz tog naučnog pristupa.”

Dakle, iako ne možemo da predvidimo budućnost, stručnjaci su uspjeli da joj daju ime.

„Možemo imati etikete, godine rođenja i mislim da je to važan način planiranja budućnosti i viđenja budućnosti“, kaže McCrindle.