Ebrard je rekao da će predložene tarife posebno teško pogoditi najveće prekogranične izvozne kompanije u automobilskom sektoru, Ford, General Motors i Stellantis i povećati cijene vozila za potrošače za hiljade dolara.

Meksiko je glavni trgovinski partner Sjedinjenih Država, a njegova automobilska industrija je najvažniji proizvodni sektor u zemlji, koji uglavnom izvozi u Sjedinjene Države. Predstavlja skoro 25% ukupne proizvodnje vozila u Sjevernoj Americi.

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum pozvala je na dijalog i saradnju između dva trgovinska partnera nakon što je Trump najavio mjeru koja bi izgledala u suprotnosti sa paktom o slobodnoj trgovini koji je Trump potpisao tokom svog posljednjeg mandata.

Ona je nagovijestila da će Meksiko odgovoriti vlastitim uzvratnim carinama, dok analitičari spekulišu o mogućnosti novog trgovinskog rata pod Trumpovim sljedećim predsjedavanjem.

Meksička grupacija za automobilsku industriju AMIA rekla je da će se pripremiti za svaku mogućnost i sačekati da vidi koje će formalne mjere biti poduzete.

Sjevernoamerički pakt o slobodnoj trgovini je na reviziji 2026.

Najava ruskog predsjednika Vladimira Putina svijetu u novembru da je Rusija ispalila hipersoničnu raketu sposobnu za nuklearni napad na Ukrajinu pokrenula je dodatna pitanja zašto se eskalacija događa samo nekoliko sedmica od prijenosa vlasti u Washingtonu.

General Sergej Karakajev, načelnik ruskih strateških raketnih snaga, istakao je destruktivne sposobnosti svoje nove rakete, dodavši da može pogoditi ciljeve po cijeloj Evropi.

Putin je rekao da je rusko ispaljivanje projektila odgovor na dozvolu odlazeće Bidenove administracije Ukrajini da ispali rakete koje je isporučila Amerika duboko u Rusiji. On je rekao da je to htio pokazati da Rusija može da udari daleko na teritoriju NATO-a ako to želi.

Posmatrači kažu da su raketni napadi dio strategije Rusije i Ukrajine da pokažu snagu i dođu do pregovora na najjačoj mogućoj osnovi.

Kremlj optužuje odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da sabotira napore novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata, a što je Trump obećao učiniti tokom svoje kampanje.

To je optužba koju je Rusija iznijela ranije.

„Naravno, 2016. godine, prve Trumpove sedmice u Bijeloj kući, u smislu njegovih planova za normalan dijalog sa Ruskom Federacijom, bile su u velikoj mjeri narušene. Ono što sada vidimo, ne isključujem da je želja da se zamrsi situacija”, rekao ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

Ali neki u Washingtonu kažu da Rusija nije zainteresirana za zaustavljanje rata, sa ili bez Donalda Trumpa u Bijeloj kući.

„Ovaj rat je već postao nova normalnost za rusku elitu, koja želi da se nastavi jer generiše ekonomski rast. A ako prestane, šta će se dogoditi? Gdje će ljudi koji su sada na čelu?”, kaže Vladislav Inozemtsev iz Centra za strateške i međunarodne studije.

U međuvremenu, nova anketa Analitičkog centra Yuri Levada u Moskvi pokazuje da se čini da se rusko javno mnijenje mijenja u korist pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

Preko ruske granice u Ukrajini, nedavna Gallupova anketa otkriva da bi prosječno 52% ispitanih Ukrajinaca željelo da njihova zemlja pregovara o okončanju sukoba što je prije moguće.

Ako se ova mišljenja održe, Trumpu bi moglo biti otvoreno polje da progura svoj plan i natjera obje strane da pregovaraju o primirju unatoč trenutnoj eskalaciji.

Oslobođeni su Mark Swidan, Kai Li i John Leung, koje je američka vlada prethodno označila kao nezakonito privedene. Swidan je bio osuđen na smrtnu kaznu po optužbama za trgovinu drogom, dok su Li i Leung bili osuđeni za špijunažu.

"Uskoro će se vratiti i ponovo biti sa svojim porodicama, prvi put poslije mnogo godina", navodi se u saopštenju iz Bijele kuće.

Kina je prije dva mjeseca oslobodila Davida Lina, pastora iz Kalifornije koji je gotovo 20 godina bio iza rešetaka nakon što je osuđen za prevaru.

Odnose SAD i Kine godinama opterećuju neslaganja o trgovini, ljudskim pravima, proizvodnji sastojaka za fentanil, bezbjednosnim pitanjima kao što su špijunaža i hakovanje, te o agresivnom stavu Kine prema Tajvanu i manjim susjedima u Južnom kineskom moru, kao i spor zbog kineske podrške ruskoj vojnoj industriji.

Oslobađanje Amerikanaca koji su bili nezakonito pritvoreni u Kini bila je jedna od glavnih tema svakog razgovora američkih i kineskih zvaničnika, a razvoj događa u srijedu sugeriše spremnost Pekinga da sarađuje sa odlazećom administracijom Joea Bidena prije povratka novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću u januaru.

Trump je tokom prvog mandata preduzeo značajne mjere protiv Kine kada je riječ o trgovini i diplomatiji. Najavio je da će tu politiku nastaviti i tokom drugog mandata, što je izazvalo strahovanja da bi potencijalni trgovinski rat mogao značajno da pogodi međunarodnu ekonomiju i izazove potencijalnu kinesku vojnu akciju protiv Tajvana, prenosi AP.

Dvije zemlje su ipak nastavile da razgovaraju, a između ostalog su djelimično obnovljeni i kontakti dvije vojske. Predsjednik SAD Joe Biden i kineski lider Xi Jinping sastali su se ranije ovog mjeseca da bi razmotrili potencijalno poboljšanje odnosa dvije zemlje.

Jedan američki zvaničnik rekao je da je Bidenova administracija pokrenula pitanje pritvorenih Amerikanaca na više sastanaka sa kineskim zvaničnicma proteklih nekoliko godina, uključujući i tokom razgovora Bidena i Xija na marginama samita APEC-a u Peruu.

Website Politico prvi je prenio vijest o oslobađanju Amerikanaca, navodeći da je to dio razmjene zarobljenika između dvije zemlje. Bijela kuća još nije potvrdila oslobađanje kineskih državljana iz američkih zatvora.

Li, kineski imigrant koji se bavio izvozom, priveden je u septembru 2016. godine u Šangaju. Bio je pod nadzorom, ispitivan bez prisustva advokata i optužen da je odavao državne tajne FBI-u. Jedna radna grupa Ujedinjenih nacija označila je njegovu desetogodišnju zatvorsku kaznu kao proizvoljnu, dok je njegova porodica navela da su optužbe bile politički motivisane.

Leung je prošle godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora po optužbama za špijunažu. Prije tri godine ga je priveo lokalni biro kineske kontraobavještajne službe u jugoistočnom gradu Sudžou, nakon što je Kina zatvorila granice i uvela oštre restrikcije na putovanja zbog pandemije Covida 19.

Swidan je bio u zatvoru 12 godina po optužbi za trgovinu drogom i State Department je takođe smatrao da je nezakonito priveden.

"Posvećeni smo saradnji u svim nastojanjima da se postigne prekid vatre u Gazi i zainteresirani smo za okončanje agresije na naš narod", navodi Hamas.

Međunarodni posrednici više puta nisu uspjeli dovesti Izrael i Hamas do sporazuma koji bi okončao brutalni, 13-mjesečni rat.

U saopćenju, Hamas je ponovio da će tražiti povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, povratak raseljenih Palestinaca i "pravi i potpuni sporazum o razmjeni zarobljenika".

Izrael je odbio da se obaveže na okončanje rata prema bilo kakvom sporazumu o prekidu vatre, a neki članovi izraelske vlade su se protivili oslobađanju velikog broja palestinskih zatvorenika u zamjenu za otprilike 100 talaca koje još uvijek drže militanti u Gazi.

Zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je u srijedu da grupa "cijeni" pravo Libana da postigne sporazum koji štiti njegov narod i da se nada sporazumu za okončanje rata u Gazi.

"Hamas cijeni pravo Libana i Hezbollaha da postignu sporazum koji štiti narod Libana i nadamo se da će ovaj sporazum utrti put ka postizanju sporazuma kojim se okončava rat genocida nad našim narodom u Gazi", rekao je Abu Zuhri za Reuters .

U najnovijem nasilju, izraelski vojni udari širom Pojasa Gaze u srijedu su ubili 15 ljudi.

Višemjesečni pokušaji da se pregovara o prekidu vatre dali su slab napredak i pregovori su sada na čekanju, a posrednik Katar je rekao da je rekao dvjema zaraćenim stranama da će obustaviti svoje napore dok strane ne budu spremne na ustupke.

Američke predsjednik Joe Biden je rekao da će Sjedinjene Države pomoći da se omogući prekid vatre i sporazum o taocima u Gazi.

"Poput libanskog naroda i građani Gaze zaslužuje bezbjednost i napredak. Okončanje sukoba i raseljavanja", rekao je odlazeći američki predsjednik.

Kolone automobila sa ljudima koji su raseljeni iz južnog Libana zbog izraelskih napada vraćaju se u to područje nakon prekida vatre, prema Reutersovim svjedocima. Druge porodice se vraćaju u bombardovana južna predgrađa Bejruta, noseći zastave Hezbollaha.

Vojska je također zatražila da stanovnici pograničnih sela odgode povratak kućama dok se izraelska vojska ne povuče.

Prekid vatre obećava okončanje sukoba preko izraelsko-libanske granice u kojem su poginule hiljade ljudi otkako je prošle godine izbio rat u Gazi.

Biden je u utorak govorio u Bijeloj kući ubrzo nakon što je izraelski sigurnosni kabinet odobrio sporazum. Rekao je da je razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i libanonskim premijerom Najibom Mikatijem.

"Ovo je dizajnirano da bude trajni prekid neprijateljstava", rekao je Biden. "Ono što je ostalo od Hezbollaha i drugih terorističkih organizacija neće smjeti ponovo ugroziti sigurnost Izraela."

Izrael će postepeno povlačiti svoje snage tokom 60 dana dok libanska vojska preuzima kontrolu nad teritorijom u blizini svoje granice s Izraelom kako bi osigurao da Hezbollah tamo ne obnovi svoju infrastrukturu, rekao je Biden.

"Civili s obje strane će uskoro moći sigurno da se vrate u svoje zajednice”, rekao je on.

Hezbolah nije službeno komentirao prekid vatre, ali je visoki zvaničnik Hassan Fadlallah rekao za libansku televiziju Al Jadeed TV da će, iako podržava proširenje ovlasti libanske države, grupa izaći iz rata jača.

"Hiljade će se pridružiti otporu... Razoružavanje otpora bio je izraelski prijedlog koji je propao", rekao je Fadlallah, koji je također član libanskog parlamenta.

Iran, koji podržava Hezbollah, palestinsku grupu Hamas, kao i pobunjenike Huti koji su napali Izrael iz Jemena, rekao je da pozdravlja prekid vatre.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je na X-u da je taj dogovor "kulminacija napora koji su poduzeti proteklih mjeseci s izraelskim i libanskim vlastima, u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Državama".

Ministar vanjskih poslova Libana Abdallah Bou Habib rekao je da će libanonska vojska imati najmanje 5.000 vojnika raspoređenih u južnom Libanu.

Netanyahu je rekao da je spreman provesti prekid vatre, ali da će snažno odgovoriti na svako kršenje Hezbolaha.

Rekao je da će primirje omogućiti Izraelu da se fokusira na prijetnju od Irana, dati vojsci priliku da se odmori i popuni zalihe i izoluje Hamas, islamističku militantnu grupu koja je pokrenula rat u regionu kada je napala Izrael iz Gaze prošle godine.

Jon Finer, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji, rekao je za CNN da će Washington paziti na bilo kakvo kršenje sporazuma.

Biden, koji napušta dužnost u januaru, rekao je da će njegova administracija nastaviti da se zalaže za sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi, kao i za dogovor o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.