Tri godine nakon invazije na Irak, koju su predvodile Sjedinjene Države, ta zemlja i dalje dominira američkom politikom. Nedavna ispitivanja javnog mnijenja ukazuju da Amerikanci gube strpljenje oko rata u Iraku unatoč nastojanjima predsjednika Busha da osigura jaču domaću podršku. Prema anketi Associated Pressa, četiri petine Amerikanaca – uključujući i 70 posto predsjednikove Republikanske strane – vjeruje da će u Iraku izbiti građanski rat. To bi moglo uroditi vrlo ozbiljnim posljedicama po predsjedništvo Georgea Busha.
Koalicijske snage, na čelu sa Sjedinjenim Državama, vrlo su brzo ostvarile vojnu pobjedu u Iraku, zbacivši režim Saddama Husseina. No, postizanje stabilnog mira pokazalo se mnogo težim. Tijekom protekle godine, daljnji rast broja žrtava na američkoj strani udružen sa svakodnevnim snimkama nasilja i kaosa u Iraku potkopali su podršku američke javnosti ratnom naporu općenito, a posebice načinu na koji predsjednik Bush vodi taj rat. Karlyn Bowman, iz Instituta American Enterprise, u Washingtonu, prati promjene u stavovima javnosti. "Mislim da je većina Amerikanaca zabrinuta zbog opasnosti kojima su izloženi naši vojnici. Upravo zato oni žele znati kakve su nakane predsjednika Busha i, isto tako, žele vjerovati da se njegove nakane provode efikasno. Što se tiče potonjeg, očigledno u posljednje vrijeme građani u to prilično sumnjaju" - kaže gospođa Bowman.
Nakon što je tijesno osvojio drugi mandat 2004, predsjednik Bush ima dosta problema s održavanjem podrške javnosti, djelomice zbog visoke cijene goriva na američkom tržištu i zbog vrlo kritiziranog načina na koji je vlada reagirala na uragan Katrinu. No, politički analitičar Stuart Rothenberg kaže da zabrinutost javnosti zbog zbivanja u Iraku ostaje u samom središtu predsjednikovih problema: "To je fundamentalno dovelo u pitanje kredibilitet Georgea Busha, stavilo u sumnji njegove odlike čelnika. Mislim da je to najveći pojedinačni faktor u njegovim političkim problemima kod kuće."
Predsjednik Bush je svjestan dvojbi u javnosti oko Iraka. Diljem Amerike, on je održao čitav niz govora u nadi da će ojačati podršku javnosti. U jednom govoru u veljači predsjednik je rekao: "Ono što nije funkcioniralo, to sada popravljamo. Nastavit ćemo unositi promjene kako one budu potrebne u cilju završetka misije, ostvarenja cilja, a to je uspostava države koja će biti samoodrživa, koja će se moći braniti i zaštititi, koja će biti snažan saveznik u ratu protiv terora."
Predsjednikovi republikanski pristaše nadaju se da će se stanje u Iraku smiriti prije dolazećih kongresnih izbora, u studenom. Demokrati se nadaju da će oteti republikancima barem dio zastupničkih mjesta zbog nezadovoljstva javnosti oko zbivanja u Iraku. No, kao stranka, demokrati i dalje ostaju podijeljeni oko Iraka, s manjinom koja vrlo glasno zahtijeva brzo povlačenje iz te zemlje. Kongresni zastupnik iz Pennsylvanije John Murtha isprva je podržavao rat u Iraku. Sada, on želi brzo povlačenje američkih postrojbi. "Očigledno je da nastavljanje vojnog djelovanja u Iraku nije u najboljem interesu Sjedinjenih Država" - izjavio je nedavno John Murtha.
No, ispitivanje javnog mnijenja također pokazuje da mnogi Amerikanci ne vjeruju da bi demokrati rješavali irački problem na značajno drugačiji način. Karlyn Bowman, iz Instituta American Enterprise, kaže da se iz redova Demokratske stranke čuje mnogo različitih mišljenja - 'previše da bi javnost iz toga razabrala jasan stav po pitanju Iraka'.
No, politički stručnjaci smatraju da, premda su demokrati podijeljeni, izbori u studenom najvjerojatnije će biti izjašnjavanje ne o njima, nego o načinu na koji predsjednik Bush vodi politiku oko Iraka.
