Prije 11. rujna 2001., većina Amerikanaca nije mnogo razmišljala o terorizmu kao prijetnji za njihovu zemlju, iako političko nasilje nije nov fenomen. U redovitoj rubrici U žarištu, govorimo o korijenima modernog terorizma te o njegovoj povezanosti s radikalnim islamom.
Thomas Kean, predsjedatelj istražne komisije koja je analizirala uzroke terorističkih napada na New York i Washington, rekao je da “Amerika nije uopće shvaćala razmjere terorističke prijetnje. 11. Rujna došlo je do teških propusta – na planu politike, na planu rukovođenja. No, ponajviše – radilo se o našoj nesposobnosti da uopće zamislimo da bi se tako nešto moglo dogoditi” – rekao je Thomas Kean.
No, nasilje motivirano politikom ili vjerom nije nov fenomen. Bruce Hoffman, stručnjak za terorizam koji radi za znanstveni institut RAND Corporation, ukazuje na početke suvremenog političkog terorizma, nakon Francuske revolucije, krajem 18. stoljeća: "Terorizam je obično bio inspiriran svjetovnim ciljem. Recimo, etno-nacionalni separatizam u slučaju IRA-e ili ETA-e. Ili pak grupe s ideološkim ciljevima - razne ljevičarske ili desničarske skupine."
No, u posljednjih dvadesetak godina, terorizam je postao transnacionalan – tajne se mreže često granaju u desecima država, na više kontinenata. Uz to, suvremeni je terorizam danas inspiriran radikalnom strujom islama. Bruce Hoffman navodi primjer al-Qaide, vjerojatno najpoznatije terorističke mreže, te njezina čelnika Osame bin Ladena: "On želi protjerati Sjedinjene Države i zapadni utjecaj uopće iz muslimanskih zemalja. Bin Laden u svakom slučaju želi uništiti režime u islamskom svijetu koje on smatra autoritarnim, protu-islamskim i korumpiranim. Također, cilj mu je uništenje Izraela."
Ideje Osame bin Ladena imaju milijune pristaša na Srednjem istoku i u islamskom svijetu općenito. Zajedničko im je – protivljenje američkoj vanjskoj politici. Omar Taspinar, stručnjak za islam koji radi u washingtonskom Institutu Brookings, kaže da je za mnoge muslimane Osama bin Laden – heroj koji se bori za obespravljene i siromašne: "Oni nisu zadovoljni sa situacijom u svojim zemljama. Vide da su njihovi diktatori – recimo u Saudijskoj Arabiji ili u Egiptu – prijatelji Washingtona. Prema tome, ljudi koji žive u tim zemljama jednostavno ne vjeruju Americi kada tvrdi da na Srednjem istoku želi proširiti demokraciju – kada je upravo Washington prijatelj tamošnjih autoritarnih režima."
Naravno, Sjedinjene Države nisu prijatelj svih vlada u islamskom svijetu. Predsjednik Bush je u posljednje četiri godine – u okviru rata protiv globalnog terorizma – zapovjedio intervencije u dvije islamske zemlje, u Afganistanu i Iraku. "U našem je nacionalnom interesu da zemlje koje su do sada bile uporište terora i straha postanu slobodne i demokratske države. Slobodni Irak doprinijet će promjenama na globalnoj razini. Slobodni Irak doprinijet će i političkim promjenama u regiji" - objasnio je nedavno politiku svoje valde gospodin Bush.
Predsjednik često zna izjaviti da 'Sjedinjene Države pobjeđuju u ratu protiv terorizma'. Kritičari njegove politike ne misle tako. Politolog Benjamin Barber, koji predaje na Sveučilištu Maryland, kaže: "Problem je u tome što naša vlada uopće ne vodi rat protiv terorizma, ona vodi rat protiv takozvanih ‘država odmetnica’, poput talibanskog režima ili režima Saddama Husseina. I taj rat dobija – talibani i Saddam više nisu na vlasti. Međutim, pitanje je da li ove pobjede imaju ikakvog učinka u ratu protiv globalnog terorizma. Bojim se da nemaju."
Benjamin Barber kaže da su teroristi danas dio svojevrsne međunarodne infrastrukture, što isključuje mogućnost “čiste” vojne pobjede nad njima. On smatra da se opasnost od terorizma može smanjiti jedino ako se svijet sučeli s korijenima globalnih problema koji rađaju terorizam.
Često se smatra da je jedan od tih globalnih problema – siromaštvo. No ako je tako, kako objasniti da ekstremista inspiriranih radikalnim islamom ima i u Saudijskoj Arabiji, vrlo bogatoj zemlji? Joseph Kechichian, autor knjige “Naslijeđivanje vlasti u Saudijskoj Arabiji”, kaže da je većina mladeži u toj zemlji obrazovana u vjerskom duhu, dok im nedostaju tehnička znanja. Naime, dobar dio industrijskih poslova u Saudijskoj Arabiji obavljaju strani stručnjaci.
"Ima mnogo mladih koji nemaju posao. Obrazovanje im je uglavnom vjersko, motivirani su, a mnogi su prošli i vojnu obuku. Frustrirani su svojom situacijom, mrze elitu koja je na vlasti, mrze strani biznis u njihovoj zemlji, a također i vjerske čelnike i teologe koji su povezani s vlašću" - objasnio je Joseph Kechichian.
On smatra da u takvom okružju aktivisti al-Qaide lako nalaze regrute za terorističke akcije.
No, treba napomenuti da mnogi mladi Saudijci danas odrastaju i uz zapadnjačke televizijske programe, popularnu glazbu i internet – tako da je i želja za otvorenošću i dijalogom veća. John Woll, direktor Centra za muslimansko-kršćanski dijalog na Sveučilištu Georgetown, smatra da će radikalne ideje u islamskom svijetu imati manje uporišta ako svijet postane svjestan njegova bogatstva, odnosno pluralizma: "Ljudi koji donose političke odluke moraju znati da ovo nije sukob civilizacija, da nije riječ o ratu Islama i Zapada, ili Islama i modernosti. Treba biti svjestan da u islamskom svijetu postoji više struja, da su progresivni krugovi vrlo suprotstavljeni radikalnim krugovima, odakle stiže podrška al-Qaidi i sličnim terorističkim skupinama."
Ishod obračuna između umjerene i radikalne struje u islamskom svijetu od ključne je važnosti, i za muslimane a i za svijet općenito – smatra John Voll sa Sveučilišta Georgetown.
