Ovogodišnju Pulitzerovu nagradu za dokumentarno djelo dobila je knjiga o dva desetljeća tajnih američkih aktivnosti u Afganistanu iz pera urednika "Washington Posta" Stevea Colla pod naslovom "Ghost Wars – Ratovi duhova" s podnaslovom "Tajna povijest CIA-e, Afganistana i Bin Ladena od sovjetske invazije do 10. rujna 2001."
Knjiga "Ratovi duhova" izrasla je iz višegodišnjeg iskustva Stevea Colla kao urednika ureda Washington Posta za južnu Aziju krajem osamdesetih i početkom devedesetih. U tom razdoblju pratio je ne samo političke krize u Afganistanu, već i političke debate među američkim dužnosnicima o strateškoj važnosti tog područja.
Nakon 11. rujna 2001, Coll je odlučio pažljivije proučiti događaje koji su prethodili toj krizi, koje opisuje kao kulminaciju rata među duhovima. "Napadi od 11. rujna bili su neuobičajeni u povijesti, čak i u povijesti iznenadnih napada, jer su im prethodili događaji kojima su dominirale aktivnosti obavještajnih službi. S američke strane, politiku u Afganistanu često je provodila CIA – kroz tajne operacije protiv sovjetske okupacije koje je odobrio predsjednik Reagan, te zato jer je krajem devedesetih CIA imala vodeću ulogu u lovu na bin Ladena. No, i drugi su se bavili tajnim aktivnostima. Pakistan je također vodio svoju politiku prema Afganistanu kroz svoje tajne službe, a to su radili i Saudijci, Iranci i Sovjeti".
Iz toga, kaže Steve Coll, proizlazi i naslov njegove knjige. Sovjetske snage razmještene u Afganistanu tijekom osamdesetih zvale su mudžahedine "duhi", odnosno, "duhovi". Američka zabrinutost zbog sovjetske nazočnosti u regiji je, ocjenjuje naš sugovornik, svratila pažnju s jačanja islamskog fundamentalizma. "Do kraja osamdesetih, Sovjeti su jasno pokazali da se namjeravaju povući iz Afganistana. Tada su premijer Gorbačov i drugi u sovjetskom establishmentu upozoravali su da će nakon odlaska Sovjeta vakuum na vlasti ispuniti islamski ekstremisti. Oni će u najmanju ruku poticati terorizam u regiji. Na to su upozoravali i naše Državno tajništvo i razne druge agencije. No, Sjedinjene Države tada su preokupirali drugi događaji – raspad Sovjetskog saveza, kraj Hladnog rata – tako da je Afganistan padao sve niže na listi prioriteta".
Krajem osamdesetih, kaže Steve Coll, CIA je počela izvještavati, na temelju svojih kontakata na terenu, da je bin Laden jedan od vođa arapskih dragovoljaca koji su se počeli okupljati u kasnijim fazama sovjetskog rata u Afganistanu. Kada je sredinom devedesetih završio u egzilu u Sudanu, američke vlasti počele su se koncentrirati na njega kao na osobu koja možda financira terorističke napade. To je, kaže naš sugovornik, utjecalo i na američke tajne operacije u regiji. "Mislim da je problem ležao ne samo u obavještajnim operacijama, već i u vanjskoj politici. CIA-u su poslali u Afganistan kako bi pokušala uhvatili ili ubiti bin Ladena i nekoliko njegovih suradnika. Da su ga uhvatili ili ubili tada, al-Qaida ne bi mestastazirala u globalnu terorističku organizaciju".
Knjiga "Ratovi duhova" pokazuje, zaključuje njen autor Steve Coll, da se u vanjskoj politici i tajnim operacijama prijatelji i neprijatelji neprestano mijenjaju, te da politiku treba promijeniti kada se promjene okolnosti na terenu.
