Sekretar za pravosuđe Merik Garland objavio je u četvrtak da će imenovati specijalnog tužioca da istraži slučaj dokumenata pronađenih u Bidenovoj kancelariji i kući, samo nekoliko nedelja nakon što je imenovao tužioca da istraži Trampovo postupanje sa poverljivim dokumentima na njegovom imanju na Floridi.
U međuvremenu, kongresmen Džim Džordan, republikanski predsjednik Odbora za pravosuđe redstavničkog doma Kongresa, izjavio je u petak da će komisija istražiti postupke Sekretarijata za pravosuđe u oba slučaja, rekavši: „Imamo sličnu situaciju sa predsjednikom Bidenom."
Međutim, s obzirom na to da se veći dio obje istrage vodi u tajnosti, pravni eksperti su upozorili da ne treba praviti ishitrena poređenja.
"Mislim da je vrlo rano da se generalno prave poređenja, s obzirom da se javno zna više informacija o slučaju Mar-a-Lago i drugim stvarima nego o slučaju sadašnjeg predsjednika", rekao je Džordan Straus, bivši federalni tužilac koji je sada izvršni direktor u Krolu - kompaniji za korporativno istraživanje.
Koja dokumenta su pronađena?
Oba slučaja obuhvataju povjerljive dokumente, uključujući neke označene kao "strogo povjerljive".
Federalni istražitelji su, prema sudskim dokumentima, pronašli više od 300 dokumenata sa povjerljivim oznakama koji su napustili Bijelu kuću sa Trumpom.
Oko 100 tih dokumenata, od kojih su neki klasifikovani kao "strogo povjerljivi", zaplijenjeno je tokom pretrage Trumpovog imanja Mar-a-Lago u avgustu 2022.
U poređenju sa tim, Bidenovi lični advokati kažu da su pronašli "mali broj" povjerljivih dokumenata, za koje se tvrdi da ih je manje od desetak, u vašingtonskoj kancelariji Centra Pen Biden, 2. novembra 2022, i još jedan "manji" broj u Bidenovoj kući u Delaveru, 20. decembra.
Međutim, pravni eksperti kažu da je suština dokumenata važnija od njihovog broja.
"Meni je važno šta su ti dokumenti bili ", kaže Čarls Stimson, bivši savezni tužilac i zamjenik pomoćnika sekretara odbrane, koji je sada viši pravni saradnik u Fondaciji Heritage. "Mislim, mogli biste imati jedan dokument sa informacijama koje bi mogle biti nevjerovatno štetne ako se otkriju pogrešnim ljudima u odnosu na 40 dokumenata koji su bili povjerljivi, ali ne toliko važni."
Vlada nije otkrila sadržaj povjerljivih dokumenata koji su pod istragom, ali su medijski izvještaji nagovijestili da su tokom pretrage Mar-a-Laga pronađeni papiri sa osjetljivim informacijama o Kini i iranskom raketnom programu.
Mreža CNN je prošle nedelje objavila da je deset dokumenata pronađenih u Bidenovoj kancelariji obuhvatalo "obavještajne bilješke i informativne materijale" o Ukrajini, Iranu i Velikoj Britaniji.
Kakve krivične optužbe mogu da budu podnijete protiv Bidena i Trumpa?
Prema zakonu, predsjednički zapisi pripadaju vladi i moraju se predati Nacionalnom arhivu na kraju predsjedničkog mandata. Dodatno, Zakon o špijunaži iz 1917. zabranjuje neadekvatno otkrivanje, objavljivanje ili loše postupanje sa povjerljivim informacijama.
Nenamjerno nošenje povjerljivih dokumenata kući ili na drugu neovlaštenu lokaciju ne rezultira uvijek krivičnim kaznama. Iz perspektive tužioca, mnogo je važnije šta neko radi kada nađe dokumente koje nije ovlašten da čuva.
U Bidenovom slučaju, njegovi advokati kažu da su predali dokumente vladi bez odlaganja i da sarađuju sa Nacionalnim arhivom i Sekretarijatom za pravosuđe.
U Trumpovom slučaju, Federalni Istražni Biro (FBI) je izvršio nalog za pretres Mar-a-Laga zbog dokumenata u njegovom posjedu nakon što ih nije predao, kao odgovor na sudski nalog iz maja 2022.
Džordan Straus kaže da je istraga Sekretarijata za pravosuđe o Trumpovom postupanju sa povjerljivim dokumentima izgleda više fokusirana na „kakvo je bilo postupanje bivšeg predsjednika nakon primanja zahtjeva i sudskog naloga."
Sa istragom slučaja dokumenata kod Bidena, "prerano je da se tačno zna šta će biti fokus istrage", rekao je Straus.
"U zavisnosti od toga kako se rješava, može biti bilo šta, od jednostavnog kršenja bezbjednosti sve do mnogo ozbiljnijeg krivičnog djela, a sve to zavisi od činjenica", rekao je Straus.
Ko su specijalni tužioci?
Navodeći "izvanredne okolnosti", Garland je imenovao odvojene specijalne tužioce da istraže slučajeve Trumpa i Bidena.
Džek Smit, bivši šef odjeljenja za javni integritet Sekretarijata za pravosuđe, vodi istragu o Trumpovom postupanju sa dokumentima. Robert Hur, bivši državni tužilac i službenik Sekretarijata za pravosuđe pod Trumpom, vodi istragu o Bidenu.
Specijalni tužilac imenuje se kada bi vidljivi sukob interesa mogao da dovede u pitanje integritet istrage Sekretarijata za pravosuđe.
Iako će imenovanje polunezavisnog tužioca zaštititi istrage od bilo kakve percepcije da postoji politički uticaj, na kraju će sekretar za pravosuđe odlučiti da li će podnijeti bilo kakvu krivičnu prijavu protiv Trumpa ili Bidena, rekao je Stimson.
Garlandovu odluku komplikuje pravno mišljenje Sekretarijata za pravosuđe da aktuelni predsjednici ne mogu biti optuženi.
"To definitivno otežava stvari Sekretarijatu za pravosuđe, posebno onom koji je u javnosti posvećen obnovi povjerenja u vladavinu prava, zaključio je Straus.
