Linkovi

Hodžis: Rusija sve agresivnija, Zapadu nedostaje prava strategija


Penzionisan general Frederik Bendžamin “Ben” Hodžis, bivši glavnokomandujući kopnenih snaga SAD u Evropi i visoki saradnik istraživačkog centra CEPA

U razgovoru za Glas Amerike bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi, penzionisani general Ben Hodžis (Ben Hodges) i visoki saradnik Centra za analizu Evropske politike (CEPA), osvrće se na širu stratešku važnost Crnog mora za Zapad i povezano s tim na trenutno opasne tenzije između Rusije i Ukrajine.

Američka mornarica, zajedno sa NATO partnerima, dramatično je povećala pomorsko prisustvo u Crnom moru, što pojedini američki vojni stručnjaci nazivaju dijelom zapadne strategije kojom se naglašava da ruska militarizacija voda između Evrope i Azije nakon aneksije Krima 2014. godine neće ostati bez odgovora.

I drugi zapadni analitičari ističu da Kremlj u osnovi želi da spriječi da Crno more postane “NATO jezero” koje bi moglo da onemogući Rusiji da drži monopol nad energetskim koridorom Istok - Zapad u regionu, što bi na duži rok moglo da ugrozi i sam izvoz ruske nafte i gasa.

Moskva postaje sve agesivnija, dok Zapad nije do kraja izradio sopstvenu startegiju, smatra Hodžis.

„Ukrajina je samo jedna od država koja izlazi na Crno more, pored nje su još Bugarska, Gruzija, Rumunija, Rusija i Turska. Međutim, ostaje činjenica da Zapad i dalje nema strategiju, koja počiva na čvrsto namijenjenim resursima, kontinuiranim diplomatskim naporima kao i uhodanoj ekonomskoj podršci partnerima u crnomorskom području”.

Naš sagovornik dodaje:

“Bilo bi dobro da Ukrajina mada nije članica postane jedna od glavnih partnera NATO-a što bi otvorilo mogućnost šire razmjene informacija i povećanu vojnu pomoć Zapada. Ne isključujem da su u toku upravo takve pripreme”.

Prema Hodžisu, i Gruziji pripada mjesto u Sjevernoatlantskom savezu:

“Odavno smatram da je Gruzija već tebalo da bude članica NATO-a. Trebalo bi da ulažemo u njenu vojnu infrastruktuturu. Manevri kao što su 'Morski vjetar' u Ukrajini, 'Srebrni stražar' u Rumuniii i vježbe 'Plemenitih partnera' u Gruziji, trebalo bi uključitii u zajedničku vežbu pod imenom 'Zapad'. Održavale bi se svakog proljeća u crnomorskom regionu”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov međutim tvrdi:

„Rusija nikome ne prijeti i nikada nikome nije prijetila, već preduzima mjere predostrožnosti s obzirom na eksplozivni region na svojim granicama sa Ukrajinom. Rusija, uostalom, ima slobodu da prebacuje svoje trupe na svojoj teritoriji”.

Vrhovni komandant oružanih snaga Ukrajine Ruslan Homčak pak ističe da na ukrajinskoj granici, kao i u oblastima koje ne kontroliše Kijev - u Donbasu i na Krimu - već postoji 28 taktičkih bataljona iz Rusije.

Prema Homčaku, koji se poziva na ukrajinsku tajnu službu, Rusija želi da pošalje još 25 taktičkih bataljona u Ukrajinu - pod izgovorom priprema za vojne vježbe „Zapad 2021“ sa Bjelorusijom, što predstavlja prijetnju vojnoj bezbjednosti zemlje.

General u penziji Hodžis, poziva na aktivnije angažovanje Njemačke i Francuske u rješavanju krize u Ukraijini, koja bi po njemu mogla da izmakne kontroli.

Angela Merkel u nedavnom telefonskom ragovoru sa Putinom, zatražila je da ruska vojska smanji broj stacioniranih trupa na granici Ukrajine.

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog na razgovore u Parizu u petak, 16. aprila.

Komentari

XS
SM
MD
LG