Linkovi

Analize i istraživanja

Ukrajina traži put u NATO dok Rusija raspoređuje trupe

ARHIVA - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovara sa ukrajinskim snagama u Donjecku (Foto:. Ukrainian Presidential Press Service/Handout via Reuters)

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je u utorak od NATO-a da Ukrajini obezbjedi put do članstva, nakon više dana nagomilavanja ruskih trupa blizu istočnog ukrajinskog regiona Donbas.

Moskva je odmah osudila izjavu Zelenskog i upozorila da bi stav Kijeva o Alijansi mogao dodatno da pogorša situaciju u Donbasu, gdje je povećano nasilje prethodnih dana.

Pentagon je odbio da komentariše zahtjev ukrajinskog predsjednika, dok je portparolka Bijele kuće Jen Psaki saopštila da Ukrajina dugo ima aspiracije da postane članica NATO-a i da je Bidenova administracija o tome razgovarala sa Kijevom.

"Snažno ih podržavamo, angažovani smo...ali tu odluku donosi NATO", rekla je Psaki na konferenciji za novinare.

Proruski separatisti se od 2014. godine bore protiv ukrajinskih snaga u Donbasu, a u konfliktu je prema navodima Kijeva poginulo 14.000 ljudi. Ukrajina je saopštila da su još dva vojnika poginula u utorak dok je Zelenski, u odvojenom saopštenju, naveo da su od početka godine poginula 24 pripadnika ukrajinskih snaga.

"NATO je jedini način da se okonča rat u Donbasu", poručio je Zelenski generalnom sekretaru Alijanse Jensu Stoltenbergu, navodi se u saopštenju iz kabineta ukrajinskog predsjednika.

Dodaje se da bi Akcioni plan za članstvo Ukrajine "bio pravi signal za Rusiju". Zelenski je takođe zatražio od članica NATO-a da ojačaju vojno prisustvo u regionu Crnog mora.

Stoltenberg je tvitovao da je telefonom razgovarao sa Zelenskim da bi izrazio "ozbiljnu zabrinutost zbog ruskih vojnih aktivnosti u i okolini Ukrajine i aktuelnih kršenja primirja".

Ukrajina je pokrenula diplomatsku ofanzivu da bi ojačala podršku zapadnih zemalja i NATO-a u sporu sa Rusijom oko Donbasa, a od kraja marta upozorava na nagomilavanje ruskih snaga. Rusija je saopštila da je raspoređivanje trupa odbrambeni potez i da bi miješanje Alijanse pogoršalo situaciju.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da oni koji žive u istočnoj Ukrajini ne bi prihvatili članstvo zemlje u NATO-u i da bi ta retorika mogla da dodatno destabilizuje region Donbasa. Šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je tokom posjete Indiji da je Rusija zabrinuta zbog izjava u Kijevu i da je u kontaktu sa evropskim zemljama tim povodom.

Konflikt u Donbasu izbio je poslije ruske aneksije Krima 2014. godine. Ukrajina i zapadne zemlje ističu da Rusi naoružavaju, predvode i finansiraju separatiste u tom regionu. Moskva odbacuje optužbe o miješanju. Dogovor o primirju je postignut 2015. godine, ali sporadične borbe i nasilje nikada nisu prestali.

See all News Updates of the Day

EU uz Macrona dok se spor Francuske, SAD i Britanije zaoštrava

Francuski predsjednik Emmanuel Marcon

Odluka Australije da otkaže kupovinu 12 francuskih podmornica na dizel-električni pogon, u vrijednosti od 66 milijardi dolara, i umjesto toga kupi najmanje osam tehnološki naprednijih, nuklearnih podmornica od Britanije i Amerike, i dalje ima veliki odjek u Evropi, gdje su francuski zvaničnici uzrujani zbog poteza koji su doživjeli kao izdaju od strane Londona i Washingtona.

Nema mnogo nagovještaja da će se spor skoro stišati.

Lideri Evropske unije podržali su Francusku u sporu zbog odluke Canberre da odustane od dogovora sa Francuzima i potpiše trilateralni Azijsko-pacifički bezbjednosni pakt, poznat kao AUKUS, sa Sjedinjenim Državama i Britanijom - što je savez koji upadljivo isključuje Pariz.

Predsjednik Joe Biden u društvu australijskog premijera Scotta Morrisona, sluša britanskog premijera Borisa Johnsona kako govori o novoj bezbjednosnoj inicijativi, 15. septembra 2021.
Predsjednik Joe Biden u društvu australijskog premijera Scotta Morrisona, sluša britanskog premijera Borisa Johnsona kako govori o novoj bezbjednosnoj inicijativi, 15. septembra 2021.

Govoreći poslije sastanka šefova diplomatije EU u New Yorku na marginama zasedanja Generalne skupštine UN-a, evropski komesar za spoljnu politiku Josep Borrell ​izjavio je da su ministri spoljnih poslova izrazili "jasnu solidarnost sa Francuskom".

Borrell je kritikovao Washington i London, navodeći da je "više saradnje, više koordinacije a manje fragmentacije" potrebno među zapadnim silama u indijsko-pacifičkom regionu, gdje je Kina velika sila u usponu i izaziva zabrinutost svojih susjeda. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​ izjavila je za američku kablovsku mrežu CNN: "Jedna od naših članica je tretirana na neprihvatljiv način. Želimo da saznamo šta se dogodilo i zašto."

Bijes Francuza

Prošle nedjelje, Francuska je opozvala svoje ambasadore u Canberri i Washingtonu - što je bila dramatična demonstracija gnjeva Pariza. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian​, koji je optužio američkog predsjednika Joea Bidena da nastavlja "unilateralizam, nepredvidljivost i brutalnost" svog prethodnika Donalda Trumpa, i dodao da nema namjeru da se sastane sa američkim kolegom Antonijem Blinkenom u New Yorku.

Šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian
Šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian

"Lično, ne namjeravam da se sastajem sa državnim sekretarom Blinkenom", rekao je novinarima Le Drian. Francuzi također izbjegavaju da preciziraju kada će predsjednik Emmanuel Macron telefonom razgovarati sa Bidenom.

Francuska tvrdi da je Australija nije konsultovala o planu da odustane od kupovine koju su Francuzi svojevremeno nazvali "dogovorom vijeka".

Australija odgovara da je mjesecima iznosila svoje primjedbe na sporazum sa Parizom, koji je postignut 2016. Australijski političari naglašavaju da su francuski podugovarači značajno kasnili u poslu.

"Ovo je od prvog dana bila farsa", rekao je Stephen Conroy​, bivši australijski senator, za australijsku stanicu Sky News. "Ovo je bio dogovor osuđen na propast."

Francuski zvaničnici navode da su tek prošle nedjelje informisani u pisanoj formi, samo nekoliko sati prije nego što su Britanija, SAD i Australija objavile sporazum poslije koga će Australija postati tek sedma država na svijetu sa flotom podmornica na nuklearni pogon.

Pitanje pouzdanosti Francuske

Dok odluka Australije suštinski počiva na vojnoj procjeni Canberre o njenim potrebama u indopacifičkom regionu, isključivanje Francuske iz trilateralnog odbrambenog pakta mnogo toga otkriva o anglo-američkim sumnjama u pouzdanost Francuske kao partnera, kažu neki bivši zapadni ministri spoljnih poslova i odbrane, kao i pojedine diplomate.

Američka podmornica prve klase USS Illinois (SSN 786) vraća se u bazu Pearl Harbor- Hickam, 13. septembra 2021.
Američka podmornica prve klase USS Illinois (SSN 786) vraća se u bazu Pearl Harbor- Hickam, 13. septembra 2021.

U vojnim krugovima u Washingtonu i Londonu, Francuska se često vidi kao prijatelj/neprijatelj, previše spreman da stekne komercijalnu i diplomatsku prednost u odnosu na SAD i Britaniju, kao i zemlja sa nezavisnim načinom razmišljanja zbog kojeg može da bude nepredvidljiva kao vojni saveznik, što datira još od odluke generala Charlesa De Gaullea​ iz 1966. da Francusku naglo povuče iz NATO-a.

Bivši britanski ministar spoljnih poslova Jeremy Hunt​ optužio je Francusku u utorak da pokušava da sjedi na dvije stolice - tako što učestvuje u savezu koji predvode SAD dok se, na drugoj strani, zalaže za alternativnu evropsku odbranu koju bi sama predvodila, i podržava investicioni dogovor EU sa Kinom koji Pekingu pruža bolji pristup jedinstvenom evropskom tržištu od onog koji je dobila Britanija poslije Brexita.

Drugi bivši britanski šef diplomatije Willam Hague​, iznio je tvrdnju da "sitničava francuska reakcija na gubitak velikog vojnog ugovora ne izaziva mnogo simpatija", dodajući da "Pariz ne bi oklijevao da učini isto da je bio na drugoj strani".

Međutim, Hague je dodao da, kako se inicijativa AUKUS razvija mimo podmornica i prelazi u oblasti kao što je vještačka inteligencija, treba da bude otvorena za druge zemlje kao što je Kanada, ili saveznike iz Evrope kao što je Francuska.

Međutim, analitičar Olivier Guitta​, direktor GlobalStrat, međunarodne bezbjednosne konsultantske firme u Londonu, vjeruje da je Washington i London trebalo da budu veće diplomate, i umjesto što su iznenadili Pariz, da je trebalo da konsultuju Francuze i ponude im udio u novom sporazumu.

Evropski sud: Rusija odgovorna za smrt Litvinjenka

Mural sa likom bivšeg agenta KBG-a Aleksandra Litvinjenka.

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je Rusija odgovorna za ubistvo bivšeg agenta KGB-a Aleksandra Litvinjenka, koji je 2006. umro poslije trovanja polonijumom.

Kritičar Kremlja umro je u 43. godini u Londonu, nekoliko nedjelja pošto je popio čaj sa polonijumom u hotelu Milenijum. Za napad je Velika Britanija odavno krivila Rusiju.

Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je Rusija odgovorna za to ubistvo. Kremlj je oduvijek negirao umiješanost u Litvinjenkovu smrt.

Istraga koju je 2016. sprovela Velika Britanija pokazala je da je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio akciju trovanja Litvinjenka.

Također je utvrđeno da su likvidaciju izvršili bivši agent KBG-a Andrej Lugovoj i Dmitrij Kovtun, a da je osmislila Federalna sigurnosna služba, nasljednica KGB. Oni su negirali krivicu.

Sa tim nalazima se saglasio i Evropski sud za ljudska prava.

"Sud je utvrdio da su, izvan svake sumnje, ubistvo izveli gospodin Lugovoj i gospodin Kovtun. Planiranje ove kompleksne akcije, nošenje otrova, putovanja i brojni pokušaji da ga otruju, dokazuju da je Litvinjenko duže vrijeme bio meta", navodi se u presudi.

Također se navodi da se Moskva nije potrudila da dokaže svoje navode da su dvojica Rusa odmetnici i da su djelovali nezavisno od Kremlja.

New York: Nevakcinisani ne mogu u restorane - to važi i za predsjednike

Brazilski predsjednik i njegovi saradnici jedu picu na ulici u New Yorku, 19. septembar 2021.

Šefovi država koji učestvuju na zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, a nisu vakcinisani, moraće da se zadovolje komadom pice na ulici umjesto večere u nekom od njujorških restorana.

Tako je prošao brazilski predsjednik Jair Bolsonaro koji nije mogao da uđe ni u jedan restoran u New Yorku, jer nije vakcinisan.

Bolsonaro, desničarski populista, sumnja u vakcine, a pred put u New York je poručio da je njegov imunitet dovoljno jak da se odbrani od koronavirusa.

Ministri u njegovoj vladi objavili su fotografiju na kojoj Bolsorano sa saradnicima jede komad pice na ulici u New Yorku. Njegove pristalice pohvalile su Bolsonarovu "jednostavnost".

Gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio apelovao je na svjetske lidere da se vakcinišu pred dolazak u New York na zasjedanje Generalne skupštine UN.

"Ako nećete da se vakcinišete, nemojte ni da dolazite", poručio je gradonačelnik.

Predsjedavajući Generalne skupštine UN-a Abdulla Shahid rekao je da za predsjednike, premijere i diplomate iz 193 držve važi poseban sistem, odnosno da nisu u obavezi da pokažu dokaz o imunizaciji.

Pojedini predstavnici neće dolaziti u New York, a poslaće video obraćanje.

Zasjedanje će u utorak otvoriti brazilski predsjednik Bolsonaro.

Covid-19 i klimatske promjene u fokusu Generalne skupštine UN-a

Covid-19 i klimatske promjene u fokusu Generalne skupštine UN-a
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Island raspolaže najvećim postrojenjem za uklanjanje ugljičnog dioksida iz zraka

Island raspolaže najvećim postrojenjem za uklanjanje ugljičnog dioksida iz zraka
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG