Linkovi

Analize i istraživanja

Novi zov rata u Ukrajini za dobrovoljce iz BiH i Srbije

Militant samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) usmjerava oružje na borbene položaje na liniji odvajanja od ukrajinskih oružanih snaga južno od grada Donjecka, Ukrajina, 2. aprila 2021. REUTERS/Alexander Ermochenko

Novom eskalacijom sukoba na istoku Ukrajine u posljednjih nekoliko sedmica pojavili su se nagovještaji i pozivi za ponovne odlaske dobrovoljaca sa Balkana u redove proruskih snaga, iako je to zabranjeno zakonima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Tužioci u BiH zajedno sa policijskim i sigurnosnim agencijama i dalje prate osobe koje su boravile na ratištu u Ukrajini u vrijeme njihovog mogućeg povratka tamo, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nekoliko dana nakon što su se na društvenim mrežama i u medijima pojavili snimci kretanja vojnih vozila prema ukrajinskoj regiji Donbas, na istok Ukrajine zaputio se Dejan Berić, srbijanski dobrovoljac koji se prije nekoliko godina, kao snajperist, priključio proruskim snagama u samoproglašenoj Donjeckoj narodnoj republici (DNR).

“Posedujem pasoš građanina DNR-a – to nije samo papir, nego i obaveza. Ovo je moja Republika i ja sam dužan da je zaštitim”, rekao je Berić portalu Donbas danas (Донбасс Сегодня).

Ustvrdio je još i da su, zbog pogoršanja situacije na liniji razgraničenja i gomilanju ukrajinskih i ruskih trupa nedaleko od granica Donbasa, mnogi dobrovoljci krenuli put Donjecka i Luganska, regija koje su već sedam godina izvan kontrole ukrajinskih vlasti.

“Ako počne ofanziva, očekujem veliki broj žrtava. Biće gore nego 2014. godine”, prognozira Berić, koji je u posljednje vrijeme, kada je situacija bila relativno mirna, prema njegovim objavama na društvenim mrežama, živio u Rusiji.

Za eventualni novi rat sprema se i Savez dobrovoljaca Donbasa, pod čijim su se okriljem na istoku Ukrajine borili i mnogi borci koji su, usprkos zakonskim ograničenjima i zabrani odlaska na strana ratišta, tamo stigli iz Srbije, odnosno bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Čelnik Saveza, ujedno i prvi premijer DNR-a, Aleksandar Borodaj također očekuje žešće sukobe, ali i dolazak brojnih dobrovoljaca, posebno iz Rusije. Iako je rekao da se organizacija kojoj je na čelu priprema za eskalaciju sukoba, nije precizirao na koji način.

Na ivici sukoba

Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku. (Foto: Reuters/Serhiy Takhmazov)
Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku. (Foto: Reuters/Serhiy Takhmazov)

Da se dvije sukobljene strane na istoku Ukrajine “zaista nalaze na ivici obnove sukoba” misli i Bratislav Živković, koji sebe opisuje kao četničkog komandanta i jednog od prvih srpskih dobrovoljaca na Krimu.

“Narod je ovde apsolutno protiv rata, i ne samo u Luganskoj i Donjeckoj narodnoj republici, već i na drugoj strani – naročito u pograničnim delovima. O tome govore ljudi koji imaju svoju rodbinu koja je ostala na ukrajinskoj strani. Znate, rat i front nikada ne idu samo u jednom pravcu”, ukazuje Živković.

Bez obzira na takav razvoj situacije, on tvrdi da “interes dobrovoljaca za područje Donbasa nikada nije ni prestajao”. Još je 2014. godine, prema vlastitom priznanju, “sa svojim četničkim dobrovoljcima samoinicijativno otišao u Rusiju”. Protiv njega je u Srbiji vođena, a potom obustavljena istraga za organiziranje odlazaka dobrovoljaca u Ukrajinu.

“Sada je pojačan interes za ovo područje ne samo iz Srbije i Republike Srpske, već i iz Crne Gore, Makedonije, pa čak i iz Bugarske. Takođe pratimo i situaciju i na drugoj strani. Tamo se sada među profašističkim jedinicama, u kojima prednjači Azov, organizuje prijem dobrovoljaca uglavnom iz Hrvatske i Poljske”, kaže Živković za BIRN BiH.

Govoreći o stanju na terenu, navodi kako se “pozicioniranje trupa nastavlja sa obe strane, a u tom smislu i pojačano granatiranje”.

“Posle jednog od granatiranja od strane ukrajinske armije i pogibije petogodišnjeg dečaka iz sela Aleksandrovskoje kod Jenakijeva mnogi su se javili i interesovali o situaciji na frontu. Aleksandrovskoje se nalazi duboko u pozadini fronta, pa su pomislili da je možda došlo do proboja linije odbrane Donjecke narodne republike i izrazili spremnost da dođu”, kaže Živković.

Osim njega, na strani proruskih snaga u Ukrajini borili su se još deseci srpskih dobrovoljaca. Prije tri godine BIRN je objavio da je u Srbiji ukupno 29 osoba osuđeno za ratovanje u Ukrajini. Većina je dobila uvjetne kazne nakon priznanja krivice.

Prema Informaciji o stanju sigurnosti za 2018. i 2019. godinu, koju je nedavno Ministarstvo sigurnosti podnijelo Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u posljednjih sedam godina u borbenim aktivnostima na ukrajinskom ratištu sudjelovalo je i 11 bosanskohercegovačkih državljana.

“Državljani Bosne i Hercegovine, uključeni u ratna djelovanja na području Ukrajine, ne pripadaju ekstremno desničarskim strukturama. Trenutno se na ukrajinskom ratištu nalazi jedan državljanin Bosne i Hercegovine”, navedeno je u Informaciji o stanju sigurnosti, koja se zasniva na podacima policijskih, obavještajnih i drugih sličnih institucija i agencija.

Od spomenutih 11 dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine, za odlazak na ukrajinsko ratište sudilo se samo Gavrilu Steviću. On je jesenas, presudom Žalbenog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, oslobođen optužbe za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Osvrćući se na tu oslobađajuću presudu, kao i neprocesuiranje ostalih deset dobrovoljaca, kao i mogućnost da bi takva praksa mogla ohrabriti druge, potencijalne dobrovoljce na odlazak u Ukrajinu, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić smatra kako je nekažnjavanje odlazaka u Ukrajinu nedopustivo.

“Time se pravi razlika između onih koji su ratovali u Siriji i u Ukrajini. To samo pokazuje da bosanskohercegovački građani nisu isti pred sudom i da nema pravde. Zapravo, jedni su pravičniji od drugih”, kaže Ahić.

Upravo se na tom suđenju, iz optužnice koju je protiv Stevića podignulo Tužiteljstvo BiH, moglo nagovijestiti kako je izgledao put dobrovoljaca prema Ukrajini. Preko Beograda i Moskve prebacivani bi u Rostov na Donu, a potom u Donbas. Prema optužnici, Steviću je pri odlasku u Ukrajinu pomogao “Ravnogorski pokret”, pri čemu se spominje ime Bratislava Živkovića koji je putovao iz Beograda s grupom dobrovoljaca u kojoj je bio i Stević. U Rostovu na Donu su dobrovoljci, prema navodima Tužiteljstva BiH, zatekli aktiviste ruske dobrovoljačke vojske i privatne firme koja je tražila “obezbjeđenje humanitarnih konvoja”. Navodi se i da su vrbovali dobrovoljce za ratovanje u Donjecku i Lugansku.

Tužitelji i sigurnosne agencije rade na više predmeta

Tužilaštvo i Sud BiH
Tužilaštvo i Sud BiH

Iz Tužiteljstva BiH je za BIRN BiH potvrđeno da, zajedno sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, rade na više predmeta koji se odnose na odlaske državljana Bosne i Hercegovine te sudjelovanje na stranim ratištima.

“Među navedenim predmetima ima predmeta koji se odnose na odlaske na ratišta u Ukrajini. S obzirom da se radi o informacijama operativne prirode, više detalja ili informacija ne možemo davati”, odgovorio je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH, na pitanje da li tužioci prate moguće nove odlaske u Ukrajinu.

Bez obzira na zakonske zabrane i prijetnje zatvorskim kaznama, barem prema citiranim tvrdnjama onih koji su već na ukrajinskom ratištu, interes za ratovanje i dalje postoji, “barem od ruskih organizacija koje vrbuju strane borce za rat protiv Ukrajine”, upozorava Marija Kučerenko, analitičarka kijevskog Centra za istraživanje civilnog društva.

“Što se tiče entuzijazma samih plaćenika ili potencijalnih plaćenika, on će se neminovno smanjiti zbog priča poput one o Slaviši Mitroviću, kojem Ruska Federacija ne daje državljanstvo, unatoč registraciji na teritoriju takozvane Luganske narodne republike i njenog ‘državljanstva’, što bi mu teoretski dalo pravo na dobivanje ruske putovnice”, prenosi Kučerenko.

Prenosi i detalje o Mitrovićevom slučaju, o kojem je ovih dana, postavljajući pitanje u naslovu “Kakav je Srbin potreban Rusiji: komičar ili dobrovoljac iz Donbasa”, pisala i Komsomoljskaja pravda. Komičar iz naslova je srpski glumac Miloš Biković, koji je dobio rusko državljanstvo, a dobrovoljac je upravo Mitrović. Novinaru Komsomoljskaje pravde Mitrović je prepričao kako ga je u rat protiv Ukrajine dovelo “obećanje” koje je, tokom rata u Bosni i Hercegovini, navodno dao jednom ruskom dobrovoljcu.

“Pitao sam ga: ‘Zašto si došao kod nas?’ I on je mene pitao: ‘A ako i kod nas ovako bude?’ Obećao sam mu da ću doći”, ispričao je Mitrović.

“Ova priča izgleda kao PR potez koji se uklapa u cijelu rusku propagandnu liniju u vezi sa ‘srpskim dobrovoljcima u Donbasu i zajedničkom sudbinom srpskih i ruskih dobrovoljaca’”, smatra Kučerenko.

Kučerenko primjećuje kako, u pravilu, glavni motiv za odlazak u Donbas nije novac. Prema podacima kojima raspolaže, “obični srpski ili bilo koji drugi strani plaćenik nije plaćen puno, za razliku od pojedinaca koji postanu heroji ruskih talk shows i koji budu plaćeni više”. Važnijim motivom smatra “priliku da se stvori potpuno nova biografija, ali i aura ‘heroja i mučenika za ruski svijet’”.

“Rusiji su takvi ljudi potrebni kao heroji za propagandne priče na njihovoj televiziji, jer navodno ‘cijeli svijet’ kojeg predstavljaju ti strani borci ‘podržava Ruse’ i dolazi ‘u borbu protiv fašizma’. Stoga plaćenike vrlo često privlači upravo taj aspekt popularnosti u medijima, pogotovo ako uzmete u obzir da u pravilu u mirnom životu nisu baš uspješni i da medije ne zanimaju”, zaključuje Kučerenko.

Uhodane rute odlaska

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio regiju Donbas, 8. april 2021
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio regiju Donbas, 8. april 2021

I Julija Petrovskaja, ruska novinarka koja se bavi pitanjima utjecaja Rusije na Balkanu, kaže kako je moguće očekivati pojačani interes za odlazak dobrovoljaca na istok Ukrajine u trenutku povišenih tenzija između Rusije i Ukrajine, odnosno nakon izbijanja eventualnog novog sukoba.

Podsjeća kako je, nakon početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine koji je počeo nakon aneksije Krima “uz direktno učešće i vodeću ulogu Rusije”, Služba sigurnosti Ukrajine potvrdila da ima podatke o nekoliko stotina boraca s Balkana, “uglavnom građana srpske nacionalnosti (iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore) koji su se borili u Donbasu”.

“Neki od njih tamo su ponašali potpuno slobodno i čak su tražili medijsku slavu, poput Radomira Počuče, koji je kasnije osuđen zbog plaćeničkih aktivnosti, ili Dejana Berića, koji je objavio knjigu, radio na malom TV kanalu i čak se pojavio na konferenciji za novinare u Moskvi koju je držala portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, gde formalno postoji vrlo stroga selekcija novinara”, podsjeća Petrovskaja.

Napominje i kako je “poznato da ‘srpski dobrovoljci’ imaju ruske mentore i rusku podršku”, ali i da se “obično regrutuju putem organizacija koje se obično predstavljaju kao humanitarne, verske ili veteranske”.

“Mnogo je takvih netransparentnih organizacija, iako postoje i prilično poznate, poput ‘Kosovskog fronta’ ili ‘Balkanske kozačke vojske’, u kojima je prisutna oštra antizapadna i prokremljovska propaganda, antiukrajinska i nacionalistička konzervativna retorika. Njihovi mehanizmi finansiranja nisu jasni, ali sudeći prema mnogim indikacijama, poreklom su iz Rusije”, ukazuje Petrovskaja.

Moskovsko pozivanje na Srebrenicu

Dok svjetski mediji javljaju o sve češćim prekidima primirja na istoku Ukrajine, tenzije se pojačavaju. Zapad upozorava na mogućnost ruske invazije ili, u blažoj varijanti, testiranja američke predanosti Ukrajini.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, kaže da “Rusija nikome ne prijeti i nikada nikome nije prijetila”, uz napomenu da Rusija “ima pravo prebacivati svoje trupe na svom teritoriju”.

Rat na istoku Ukrajine u kojem je poginulo najmanje 14.000 ljudi počeo je u proljeće 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, podsjeća Glas Amerike. Dok Ukrajina i zapadne zemlje ističu da Rusi naoružavaju, predvode i financiraju separatiste u Donbasu, Moskva odbacuje takve optužbe o miješanju. Primirje je dogovoreno 2015. godine u Minsku, ali manji sukobi i nasilje nikada nisu prestali.

Upravo je neispunjavanje dogovora iz Minska, a naročito obećane amnestije, najveći problem, po mišljenju Bratislava Živkovića. Kaže kako ne vjeruje Ukrajini da na istoku “neće biti streljanja, progona, represalija…”

“Ono što je olakšavajuća okolnost i malo daje sigurnost da, možda, neće doći do novih većih sukoba ili obnove rata je jasan stav Rusije, odnosno Vladimira Putina, da neće dozvoliti novu Srebrenicu. ‘Ukrajinska strana uvek postavlja pitanje – dajte nam priliku da zatvorimo granice vojskom. Zamišljam šta bi se dogodilo posle toga. To bi bila Srebrenica’, rekao je Putin”, podsjeća Živković na izjavu ruskog predsjednika s kraja 2019. godine.

Na Srebrenicu su se ovih dana ponovno pozivali iz ureda ruskog predsjednika, pa je Dmitrij Kozak, zamjenik šefa Putinove administracije, ovih dana izjavio kako će “Rusija biti prisiljena braniti svoje građane koji žive u Donbasu ako se tamošnja situacija počne razvijati prema scenariju masakra u Srebrenici”.

“Danas sve ovisi o razmjeru požara. Ako se, kako kaže naš predsjednik, tamo dogodi Srebrenica, vjerojatno ćemo biti prinuđeni ustati u zaštitu”, rekao je Kozak.

Kako prenosi agencija Interfaks, dodao je da su snage samoproglašenih republika u Donbasu “već dovoljno prekaljene u bitkama i sposobne odbiti napad, pa zasad nema potrebe za zaštitom”.

Nazivajući genocid u Srebrenici “masakrom”, Interfaks navodi kako se tamo dogodilo “najveće masovno ubojstvo u Europi od kraja Drugog svjetskog rata” ocjenjujući ga “jednim od najkrvavijih događaja u raspadu Jugoslavije od 1991. do 1999. godine”. Navodi se i kako su “Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde Ujedinjenih naroda utvrdili da su u srpnju 1995. trupe pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića [u Srebrenici] ubile više od 8.000 bosanskih Muslimana”.

See all News Updates of the Day

SAD: Produžen moratorijum na prinudna iseljavanja

Protesti protiv pridnudnog iseljenja u Bostonu

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdali su novi moratorijum na iseljenja koji važi do 3. oktobra, pošto Bidenova administracija nije uspjela da produži važenje tog akta, zbog čega su milioni Amerikanaca rizikovali da ostanu bez krova nad glavom.

Novi moratorijum omogućiće onima koji su ostali bez posla u pandemiji i nemaju da plate kiriju, da ipak ostanu u svojim domovima, u trenutku kada se širi delta soj koronavirusa. Kako se navodi u obrazloženju CDC, moratorijum će spriječiti izbacivanje na ulicu u momentu "visokog nivoa transmisije virusa" i pokriće područja gde živi oko 90 odsto populacije u SAD.

Odluka CDC je u suprotnosti sa onim što je uradila Bidenova administracija, koja nije uspjela da produži moratorijum jer nije bilo dovoljno glasova za to u većinski demokratskom Kongresu.

Prethodno je Vrhovni sud SAD, po žalbi stanodavaca, odlučio da se moratorijum ne može produžavati poslije 31. jula, a Bidenova administracija se na tu odluku nije žalila.

Pošto moratorijum nije produžen, predsjednik SAD je pokušao da odgovornost prebaci na nivo saveznih država i lokalnih samouprava i naložio im da pomognu ugroženim Amerikancima, ali su pojedini progresivni demokratski predstavnici u Kongresu nastavili da pritiskaju administraciju da ipak nešto uradi.

Visoko rangirane demokrate pridružile su se predstavnici Kori Buš koja je kampovala na Kapitolu. Ona je nekada živjela u automobilu sa malim djetetom i sad vodi pokret da se spriječi iseljavanje.

"Pet dana smo bili ovde i zahtijevali od naše vlade da spasi živote. Naš pokret je pomjerio planinu", rekla je Buš.

CDC je u utorak izdao novi moratorijum od 60 dana koji se odnosi na područja sa povećanim brojem novozaraženih.

Biden je rekao da ima novca iz federalnog budžeta, oko 47 milijardi dolara, koji treba da bude dat stanodavcima i onima koji iznajmljuju stanove i kritikovao vlasti saveznih država da sporo raspoređuju novac.

SAD: Hiljade Afganistanaca podobno za izbjeglički status

SAD: Hiljade Afganistanaca podobno za izbjeglički status
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:47 0:00

Ghani: Pogoršanje situacije rezultat naglog američkog povlačenja iz Afganistana

Ghani: Pogoršanje situacije rezultat naglog američkog povlačenja iz Afganistana
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:34 0:00

Biden zahtijeva novu pauzu u iseljenjima dok se delta soj koronavirusa širi

Ljudi drže transparente tokom okupljanja u znak protesta zbog iseljavanja iz kuća, u Bostonu, 9. juna 2021.

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u ponedjeljak na novu zabranu iseljenja kako bi se spriječio novi talas beskućnika, dok zemljom vlada zarazni delta soj koronavirusa.

Dan nakon što je istekao moratorijum na iseljenje širom zemlje, Biden je priznao da administracija nema zakonska ovlašctenja da pomogne zakupcima da ostanu u iznajmljenim domovima.

To Bijeloj kući ostavlja nekoliko alata za rješavanje pitanja koje bi moglo da utiče na milione porodica nakon što je rano u nedjelju istekao jedanaestomjesečni moratorijum koji su odredili američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

"S obzirom na sve veću hitnost suzbijanja širenja delta varijante", Biden je zatražio od CDC-a da razmotri "novi, 30-dnevni moratorijum na iseljenje-usredsređen na okruge sa velikom ili značajnom stopom slučajeva, radi zaštite zakupaca", saopštila je Bela kuća.

Međutim, direktorka CDC -a Rošel Valenski "nije mogla da pronađe zakonska ovlaštenja za novi, ciljani moratorij na iseljenje", navodi se u saopćenju.

Predsjednik je takođe pozvao državne i lokalne vlasti "da produže ili uvedu moratorijume na iseljenja najmanje u naredna dva mjeseca", pridružujući se nekolicini koje su postavile takvu zaštitu.

Namjera je bila da se zabrana u cijeloj zemlji produži do septembra, ali je nedavna presuda Vrhovnog suda propisala da mora prestati da važi ranije ako je Kongres ne obnovi.

Međutim, posljednji napor demokratskih poslanika nije uspeo.

Bijela kuća je uputila vladine agencije da učine sve što mogu kako bi spriječile iseljavanje imovine u federalnim programima ili uz federalne garancije zajma.

Biden je takođe pozvao državne i lokalne vlade da brzo pošalju hitnu pomoć u milijardama dolara kako bi zakupci ostali u svojim domovima.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je od juna samo tri milijarde dolara pomoći stiglo domaćinstvima od 25 milijardi dolara poslatih državama i lokalnim zajednicama početkom februara.

Oko 21,5 milijardi dolara je dostupno u drugom krugu finansiranja, ali neće se koristiti sve dok se ne potroši prvih 25 milijardi dolara.

Za razliku od druge pomoći povezane s pandemijom koja je distribuirana iz Washingtona, poput provjera stimulansa, države, okruzi i gradovi bili su odgovorni za izgradnju programa za dodjelu pomoći namijenjene zakupcima.

BiH: Smanjeno negiranje genocida u medijima i na Twitteru nakon Inzkove odluke

An aerial view of the Memorial Center in Potocari near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina July 6, 2020.

Negiranje genocida u Srebrenici malobrojnije je nakon što je Valentin Inzko naložio dopune zakona kojima se kriminalizira osporavanje ili glorificiranje genocida i ratnih zločina, pokazuje analiza objava koje je na Twitteru i u medijima pratila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Na dan kada je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko objavio dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, BIRN BiH je zabilježio više od 70 objava u kojima se negira genocid na društvenoj mreži Twitter. Ove dopune tada još uvijek nisu bile stupile na snagu, ali se broj objava korisnika za koje BIRN BiH pretpostavlja da dolaze iz BiH u narednim danima znatno smanjivao.

Do sličnog su zaključka došli i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje već treću godinu zaredom bilježe sva negiranja genocida koja se prenesu u medijima.

“Drastična je razlika kada je u pitanju negiranje. Vidimo da je zadržana negacija većim dijelom iz Srbije”, kaže Edin Ikanović iz Memorijalnog centra.

BIRN BiH je, od trenutka kada je Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona, pratio objave na društvenoj mreži Twitter koje u sebi sadržavaju riječi “genocid” ili “Srebrenica” odnosno u kojima se negira genocid, bilježeći samo objave koje dolaze iz BiH, koliko je to bilo moguće putem ove platforme.

Novinari BIRN-a BiH su također od 23. jula do 1. augusta pratili sadržaje večernjih dnevnika tri javna emitera te izjave zvaničnika prenesene na internet portalima u BiH sa velikom čitanošću, kako bi pratili trend broja izjava u kojima se genocid negira ili umanjuje.

Broj objava na Twitteru se sa 70, koliko je zabilježeno prvog analiziranog dana, smanjio na četiri takve objave u nedjelju, 1. augusta. Broj izjava zvaničnika u kojima se negira ili umanjuje genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine također je smanjen.

Prema analizi Memorijalnog centra, nakon nametanja dopuna Krivičnog zakona došlo je do velikog broja slučajeva negiranja genocida, ali se broj takvih izjava u medijima značajno smanjio nakon što su dopune stupile na snagu. Ikanović kaže kako su prošle godine zabilježili 236 negacija ili relativizacija genocida, ali da ove godine očekuju znatno manji broj. Zbog toga on smatra da je zabrana negiranja genocida donijela rezultate.

“Ono zašto govorim da je urodilo plodom – imamo 20-ak negiranja nakon što je zakon stupio na snagu, a u periodu kada je zakon nametnut pa do stupanja na snagu imali smo 100-tinjak slučajeva”, kaže Ikanović.

Opreznije izjave u medijima

U danu objave dopuna Krivičnog zakona, u četiri navrata je u emisijama večernjeg dnevnika sva tri javna TV emitera – BHT-a, RTRS-a i Federalne televizije – preneseno negiranje genocida. Tri puta je to uradio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, dok je jednom prenesena izjava Božice Railić, predsjednice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske.

Na portalima drugih medija također je evidentirano više izjava u kojima se negira genocid u Srebrenici. Portal Slobodne Evrope zabilježio je negiranje načelnika Općine Srebrenica Mladena Grujičića, RTVBN prenio je negatorski stav zastupnice u Skupštini Republike Srpske Jelene Trivić, a Al Jazeera Balkans prenijela je Dodikovo negiranje genocida u Srebrenici.

Javne ličnosti koje su također javno izrekle protivljenje presudama Haškog tribunala jesu gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković te Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, koji je novinarima BIRN-a BiH kazao kako je “spreman dvije godine u zatvor otići, ali da će reći svugdje da nije bilo genocida u Srebrenici”.

Također, genocid je u razgovoru s novinarima BIRN-a BiH negirao i Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja građana “Istočna alternativa”.

Pavlović svake godine u Srebrenici lijepi plakate s likovima bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića i bivšeg predsjednika ovog entiteta Radovana Karadžića. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Udruženje “Istočna alternativa” dio je organizacija koje, prema ranijoj analizi BIRN-a BiH, u Srebrenici promoviraju etnonacionalističke narative i negiraju genocid.

Prema dopunama zakona koje je nametnuo Inzko, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Korisnici Twittera suzdržaniji u negiranju genocida

Dan nakon što je Inzko objavio dopune zakona, u subotu, 24. jula, novinari BIRN-a BiH zabilježili su upola manji broj tweetova u kojima je negiran genocid u odnosu na prvi dan praćenja – njih 36. U velikom broju objava radilo se o istim korisnicima ove društvene mreže koji su negirali genocid i dan ranije. U nedjelju, 25. jula, broj tweetova je nastavio padati pa je njihov broj bio 29.

“Sigurno je izmjena zakona urodila plodom i u velikoj mjeri je smanjila negiranje”, smatra Ikanović.

Broj izjava u medijima i objava na Twitteru nastavio se smanjivati kako se bližio datum stupanja na snagu dopuna zakona.

Na portalu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) 24. jula objavljen je stav Prve srpske demokratske stranke u kojem se tvrdi kako u Srebrenici nije bilo genocida. U dnevnicima javnih emitera novinari BIRN-a BiH nisu zabilježili prenošenje izjava u kojima se negira genocid u periodu od 24. do 28. jula.

U ponedjeljak, 26. jula, i utorak, 27. jula, zabilježeno je 19 odnosno 23 tweeta gdje se negira genocid.

U srijedu, 28. jula, kada su izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca stupile na snagu, BIRN BiH je zabilježio 19 tweetova koji su sadržavali negiranje genocida u Srebrenici, jedno prenošenje stava na dnevniku Federalne televizije po kojem ispitanik “neće poštovati zakon”, te objavu bloga Rajka Vasića, bivšeg generalnog sekretara Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u kojem tvrdi kako “svi Srbi znaju da nije bilo genocida”.

Istoga dana Milorad Dodik je na banjalučkoj Alternativnoj televiziji izjavio da je “kvalifikacija genocida za njega neprihvatljiva”.

U danima koji su uslijedili, zabilježen je primjetan pad broja tweetova u kojima se negira genocid – 29. jula je zabilježeno 11 slučajeva, 30. jula pet, 31. jula dva, a nedjelju, 1. augusta, četiri slučaja negiranja genocida putem Twitter naloga korisnika za koje se pretpostavlja da pišu iz BiH.

Ranija analiza BIRN-a BiH otkrila je više stotina objava sa specifičnim hashtagovima koji su korišteni za negiranje genocida u Srebrenici na 25. godišnjicu stradanja više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Ova analiza pokazala je da uprkos međunarodnim i domaćim presudama u kojima su događaji u Srebrenici u julu 1995. godine nazvani genocidom, Twitter i dalje dopušta relativizaciju i osporavanje ovog sudskog zaključka.

Prema presudama sudova u regionu i Haagu, za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, pri čemu je dokazano da su visokorangirani srpski dužnosnici počinili genocid nad srebreničkim civilima bošnjačke nacionalnosti.

Sunita Bošnjaković iz organizacije forumZFD za BIRN BiH kaže kako je prostor u medijima i na društvenim mrežama zatrovan i “prostor gdje se vrlo lako može negirati i poricati ono što je sudska činjenica”.

“Porazno je što mi kao društvo to moramo zabranjivati. Trebala bi biti moralna odgovornost svakoga od nas da ne negira, ali s obzirom da smo društvo kakvo jesmo, onda su zakonske regulative važne kako bi pravile korekciju u društvu”, kaže Bošnjaković.

Dopune zakona su predvidjele da će kaznom od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.

Ali Ikanović iz Memorijalnog centra smatra kako je iluzorno bilo očekivati da će negiranje automatski prestati.

“Negiranja će biti, ali u kojoj mjeri – to ćemo vidjeti. Vidimo da oni koji su negirali sada to umotaju u drugačiju izjavu iz koje se ne može reći da direktno negiraju genocid. Ipak, imali smo slučaj Dodika, njegov savjetnik Kovačević, pa predsjednik skupštine u Bijeljini… a ostali su i stari negatori iz Srbije”, kaže Ikanović.

Tokom konferencije za medije 30. jula u zgradi Narodne skupštine RS-a Dodik je ponovio stav po kojem “genocida nije bilo”, što su prenijele televizije Al Jazeera i FTV. Radio-televizija Republike Srpske nije prikazala dio konferencije sa ovom izjavom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG