Linkovi

Teme

Novi zov rata u Ukrajini za dobrovoljce iz BiH i Srbije

Militant samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) usmjerava oružje na borbene položaje na liniji odvajanja od ukrajinskih oružanih snaga južno od grada Donjecka, Ukrajina, 2. aprila 2021. REUTERS/Alexander Ermochenko

Novom eskalacijom sukoba na istoku Ukrajine u posljednjih nekoliko sedmica pojavili su se nagovještaji i pozivi za ponovne odlaske dobrovoljaca sa Balkana u redove proruskih snaga, iako je to zabranjeno zakonima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Tužioci u BiH zajedno sa policijskim i sigurnosnim agencijama i dalje prate osobe koje su boravile na ratištu u Ukrajini u vrijeme njihovog mogućeg povratka tamo, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nekoliko dana nakon što su se na društvenim mrežama i u medijima pojavili snimci kretanja vojnih vozila prema ukrajinskoj regiji Donbas, na istok Ukrajine zaputio se Dejan Berić, srbijanski dobrovoljac koji se prije nekoliko godina, kao snajperist, priključio proruskim snagama u samoproglašenoj Donjeckoj narodnoj republici (DNR).

“Posedujem pasoš građanina DNR-a – to nije samo papir, nego i obaveza. Ovo je moja Republika i ja sam dužan da je zaštitim”, rekao je Berić portalu Donbas danas (Донбасс Сегодня).

Ustvrdio je još i da su, zbog pogoršanja situacije na liniji razgraničenja i gomilanju ukrajinskih i ruskih trupa nedaleko od granica Donbasa, mnogi dobrovoljci krenuli put Donjecka i Luganska, regija koje su već sedam godina izvan kontrole ukrajinskih vlasti.

“Ako počne ofanziva, očekujem veliki broj žrtava. Biće gore nego 2014. godine”, prognozira Berić, koji je u posljednje vrijeme, kada je situacija bila relativno mirna, prema njegovim objavama na društvenim mrežama, živio u Rusiji.

Za eventualni novi rat sprema se i Savez dobrovoljaca Donbasa, pod čijim su se okriljem na istoku Ukrajine borili i mnogi borci koji su, usprkos zakonskim ograničenjima i zabrani odlaska na strana ratišta, tamo stigli iz Srbije, odnosno bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Čelnik Saveza, ujedno i prvi premijer DNR-a, Aleksandar Borodaj također očekuje žešće sukobe, ali i dolazak brojnih dobrovoljaca, posebno iz Rusije. Iako je rekao da se organizacija kojoj je na čelu priprema za eskalaciju sukoba, nije precizirao na koji način.

Na ivici sukoba

Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku. (Foto: Reuters/Serhiy Takhmazov)
Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku. (Foto: Reuters/Serhiy Takhmazov)

Da se dvije sukobljene strane na istoku Ukrajine “zaista nalaze na ivici obnove sukoba” misli i Bratislav Živković, koji sebe opisuje kao četničkog komandanta i jednog od prvih srpskih dobrovoljaca na Krimu.

“Narod je ovde apsolutno protiv rata, i ne samo u Luganskoj i Donjeckoj narodnoj republici, već i na drugoj strani – naročito u pograničnim delovima. O tome govore ljudi koji imaju svoju rodbinu koja je ostala na ukrajinskoj strani. Znate, rat i front nikada ne idu samo u jednom pravcu”, ukazuje Živković.

Bez obzira na takav razvoj situacije, on tvrdi da “interes dobrovoljaca za područje Donbasa nikada nije ni prestajao”. Još je 2014. godine, prema vlastitom priznanju, “sa svojim četničkim dobrovoljcima samoinicijativno otišao u Rusiju”. Protiv njega je u Srbiji vođena, a potom obustavljena istraga za organiziranje odlazaka dobrovoljaca u Ukrajinu.

“Sada je pojačan interes za ovo područje ne samo iz Srbije i Republike Srpske, već i iz Crne Gore, Makedonije, pa čak i iz Bugarske. Takođe pratimo i situaciju i na drugoj strani. Tamo se sada među profašističkim jedinicama, u kojima prednjači Azov, organizuje prijem dobrovoljaca uglavnom iz Hrvatske i Poljske”, kaže Živković za BIRN BiH.

Govoreći o stanju na terenu, navodi kako se “pozicioniranje trupa nastavlja sa obe strane, a u tom smislu i pojačano granatiranje”.

“Posle jednog od granatiranja od strane ukrajinske armije i pogibije petogodišnjeg dečaka iz sela Aleksandrovskoje kod Jenakijeva mnogi su se javili i interesovali o situaciji na frontu. Aleksandrovskoje se nalazi duboko u pozadini fronta, pa su pomislili da je možda došlo do proboja linije odbrane Donjecke narodne republike i izrazili spremnost da dođu”, kaže Živković.

Osim njega, na strani proruskih snaga u Ukrajini borili su se još deseci srpskih dobrovoljaca. Prije tri godine BIRN je objavio da je u Srbiji ukupno 29 osoba osuđeno za ratovanje u Ukrajini. Većina je dobila uvjetne kazne nakon priznanja krivice.

Prema Informaciji o stanju sigurnosti za 2018. i 2019. godinu, koju je nedavno Ministarstvo sigurnosti podnijelo Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u posljednjih sedam godina u borbenim aktivnostima na ukrajinskom ratištu sudjelovalo je i 11 bosanskohercegovačkih državljana.

“Državljani Bosne i Hercegovine, uključeni u ratna djelovanja na području Ukrajine, ne pripadaju ekstremno desničarskim strukturama. Trenutno se na ukrajinskom ratištu nalazi jedan državljanin Bosne i Hercegovine”, navedeno je u Informaciji o stanju sigurnosti, koja se zasniva na podacima policijskih, obavještajnih i drugih sličnih institucija i agencija.

Od spomenutih 11 dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine, za odlazak na ukrajinsko ratište sudilo se samo Gavrilu Steviću. On je jesenas, presudom Žalbenog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, oslobođen optužbe za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Osvrćući se na tu oslobađajuću presudu, kao i neprocesuiranje ostalih deset dobrovoljaca, kao i mogućnost da bi takva praksa mogla ohrabriti druge, potencijalne dobrovoljce na odlazak u Ukrajinu, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić smatra kako je nekažnjavanje odlazaka u Ukrajinu nedopustivo.

“Time se pravi razlika između onih koji su ratovali u Siriji i u Ukrajini. To samo pokazuje da bosanskohercegovački građani nisu isti pred sudom i da nema pravde. Zapravo, jedni su pravičniji od drugih”, kaže Ahić.

Upravo se na tom suđenju, iz optužnice koju je protiv Stevića podignulo Tužiteljstvo BiH, moglo nagovijestiti kako je izgledao put dobrovoljaca prema Ukrajini. Preko Beograda i Moskve prebacivani bi u Rostov na Donu, a potom u Donbas. Prema optužnici, Steviću je pri odlasku u Ukrajinu pomogao “Ravnogorski pokret”, pri čemu se spominje ime Bratislava Živkovića koji je putovao iz Beograda s grupom dobrovoljaca u kojoj je bio i Stević. U Rostovu na Donu su dobrovoljci, prema navodima Tužiteljstva BiH, zatekli aktiviste ruske dobrovoljačke vojske i privatne firme koja je tražila “obezbjeđenje humanitarnih konvoja”. Navodi se i da su vrbovali dobrovoljce za ratovanje u Donjecku i Lugansku.

Tužitelji i sigurnosne agencije rade na više predmeta

Tužilaštvo i Sud BiH
Tužilaštvo i Sud BiH

Iz Tužiteljstva BiH je za BIRN BiH potvrđeno da, zajedno sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, rade na više predmeta koji se odnose na odlaske državljana Bosne i Hercegovine te sudjelovanje na stranim ratištima.

“Među navedenim predmetima ima predmeta koji se odnose na odlaske na ratišta u Ukrajini. S obzirom da se radi o informacijama operativne prirode, više detalja ili informacija ne možemo davati”, odgovorio je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH, na pitanje da li tužioci prate moguće nove odlaske u Ukrajinu.

Bez obzira na zakonske zabrane i prijetnje zatvorskim kaznama, barem prema citiranim tvrdnjama onih koji su već na ukrajinskom ratištu, interes za ratovanje i dalje postoji, “barem od ruskih organizacija koje vrbuju strane borce za rat protiv Ukrajine”, upozorava Marija Kučerenko, analitičarka kijevskog Centra za istraživanje civilnog društva.

“Što se tiče entuzijazma samih plaćenika ili potencijalnih plaćenika, on će se neminovno smanjiti zbog priča poput one o Slaviši Mitroviću, kojem Ruska Federacija ne daje državljanstvo, unatoč registraciji na teritoriju takozvane Luganske narodne republike i njenog ‘državljanstva’, što bi mu teoretski dalo pravo na dobivanje ruske putovnice”, prenosi Kučerenko.

Prenosi i detalje o Mitrovićevom slučaju, o kojem je ovih dana, postavljajući pitanje u naslovu “Kakav je Srbin potreban Rusiji: komičar ili dobrovoljac iz Donbasa”, pisala i Komsomoljskaja pravda. Komičar iz naslova je srpski glumac Miloš Biković, koji je dobio rusko državljanstvo, a dobrovoljac je upravo Mitrović. Novinaru Komsomoljskaje pravde Mitrović je prepričao kako ga je u rat protiv Ukrajine dovelo “obećanje” koje je, tokom rata u Bosni i Hercegovini, navodno dao jednom ruskom dobrovoljcu.

“Pitao sam ga: ‘Zašto si došao kod nas?’ I on je mene pitao: ‘A ako i kod nas ovako bude?’ Obećao sam mu da ću doći”, ispričao je Mitrović.

“Ova priča izgleda kao PR potez koji se uklapa u cijelu rusku propagandnu liniju u vezi sa ‘srpskim dobrovoljcima u Donbasu i zajedničkom sudbinom srpskih i ruskih dobrovoljaca’”, smatra Kučerenko.

Kučerenko primjećuje kako, u pravilu, glavni motiv za odlazak u Donbas nije novac. Prema podacima kojima raspolaže, “obični srpski ili bilo koji drugi strani plaćenik nije plaćen puno, za razliku od pojedinaca koji postanu heroji ruskih talk shows i koji budu plaćeni više”. Važnijim motivom smatra “priliku da se stvori potpuno nova biografija, ali i aura ‘heroja i mučenika za ruski svijet’”.

“Rusiji su takvi ljudi potrebni kao heroji za propagandne priče na njihovoj televiziji, jer navodno ‘cijeli svijet’ kojeg predstavljaju ti strani borci ‘podržava Ruse’ i dolazi ‘u borbu protiv fašizma’. Stoga plaćenike vrlo često privlači upravo taj aspekt popularnosti u medijima, pogotovo ako uzmete u obzir da u pravilu u mirnom životu nisu baš uspješni i da medije ne zanimaju”, zaključuje Kučerenko.

Uhodane rute odlaska

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio regiju Donbas, 8. april 2021
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio regiju Donbas, 8. april 2021

I Julija Petrovskaja, ruska novinarka koja se bavi pitanjima utjecaja Rusije na Balkanu, kaže kako je moguće očekivati pojačani interes za odlazak dobrovoljaca na istok Ukrajine u trenutku povišenih tenzija između Rusije i Ukrajine, odnosno nakon izbijanja eventualnog novog sukoba.

Podsjeća kako je, nakon početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine koji je počeo nakon aneksije Krima “uz direktno učešće i vodeću ulogu Rusije”, Služba sigurnosti Ukrajine potvrdila da ima podatke o nekoliko stotina boraca s Balkana, “uglavnom građana srpske nacionalnosti (iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore) koji su se borili u Donbasu”.

“Neki od njih tamo su ponašali potpuno slobodno i čak su tražili medijsku slavu, poput Radomira Počuče, koji je kasnije osuđen zbog plaćeničkih aktivnosti, ili Dejana Berića, koji je objavio knjigu, radio na malom TV kanalu i čak se pojavio na konferenciji za novinare u Moskvi koju je držala portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, gde formalno postoji vrlo stroga selekcija novinara”, podsjeća Petrovskaja.

Napominje i kako je “poznato da ‘srpski dobrovoljci’ imaju ruske mentore i rusku podršku”, ali i da se “obično regrutuju putem organizacija koje se obično predstavljaju kao humanitarne, verske ili veteranske”.

“Mnogo je takvih netransparentnih organizacija, iako postoje i prilično poznate, poput ‘Kosovskog fronta’ ili ‘Balkanske kozačke vojske’, u kojima je prisutna oštra antizapadna i prokremljovska propaganda, antiukrajinska i nacionalistička konzervativna retorika. Njihovi mehanizmi finansiranja nisu jasni, ali sudeći prema mnogim indikacijama, poreklom su iz Rusije”, ukazuje Petrovskaja.

Moskovsko pozivanje na Srebrenicu

Dok svjetski mediji javljaju o sve češćim prekidima primirja na istoku Ukrajine, tenzije se pojačavaju. Zapad upozorava na mogućnost ruske invazije ili, u blažoj varijanti, testiranja američke predanosti Ukrajini.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, kaže da “Rusija nikome ne prijeti i nikada nikome nije prijetila”, uz napomenu da Rusija “ima pravo prebacivati svoje trupe na svom teritoriju”.

Rat na istoku Ukrajine u kojem je poginulo najmanje 14.000 ljudi počeo je u proljeće 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, podsjeća Glas Amerike. Dok Ukrajina i zapadne zemlje ističu da Rusi naoružavaju, predvode i financiraju separatiste u Donbasu, Moskva odbacuje takve optužbe o miješanju. Primirje je dogovoreno 2015. godine u Minsku, ali manji sukobi i nasilje nikada nisu prestali.

Upravo je neispunjavanje dogovora iz Minska, a naročito obećane amnestije, najveći problem, po mišljenju Bratislava Živkovića. Kaže kako ne vjeruje Ukrajini da na istoku “neće biti streljanja, progona, represalija…”

“Ono što je olakšavajuća okolnost i malo daje sigurnost da, možda, neće doći do novih većih sukoba ili obnove rata je jasan stav Rusije, odnosno Vladimira Putina, da neće dozvoliti novu Srebrenicu. ‘Ukrajinska strana uvek postavlja pitanje – dajte nam priliku da zatvorimo granice vojskom. Zamišljam šta bi se dogodilo posle toga. To bi bila Srebrenica’, rekao je Putin”, podsjeća Živković na izjavu ruskog predsjednika s kraja 2019. godine.

Na Srebrenicu su se ovih dana ponovno pozivali iz ureda ruskog predsjednika, pa je Dmitrij Kozak, zamjenik šefa Putinove administracije, ovih dana izjavio kako će “Rusija biti prisiljena braniti svoje građane koji žive u Donbasu ako se tamošnja situacija počne razvijati prema scenariju masakra u Srebrenici”.

“Danas sve ovisi o razmjeru požara. Ako se, kako kaže naš predsjednik, tamo dogodi Srebrenica, vjerojatno ćemo biti prinuđeni ustati u zaštitu”, rekao je Kozak.

Kako prenosi agencija Interfaks, dodao je da su snage samoproglašenih republika u Donbasu “već dovoljno prekaljene u bitkama i sposobne odbiti napad, pa zasad nema potrebe za zaštitom”.

Nazivajući genocid u Srebrenici “masakrom”, Interfaks navodi kako se tamo dogodilo “najveće masovno ubojstvo u Europi od kraja Drugog svjetskog rata” ocjenjujući ga “jednim od najkrvavijih događaja u raspadu Jugoslavije od 1991. do 1999. godine”. Navodi se i kako su “Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde Ujedinjenih naroda utvrdili da su u srpnju 1995. trupe pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića [u Srebrenici] ubile više od 8.000 bosanskih Muslimana”.

See all News Updates of the Day

U Americi pokrenuta inicijativa da se pokret čiji se osnivač krio u BiH stavi na listu terorističkih organizacija

Robert Rundo u istočnoj Evropi. (Foto: Screenshot videa koji je naknadno uklonjen sa stranice YouTube.)

Dok policijske agencije u Bosni i Hercegovini tragaju za jednim od osnivača američke ultradesničarske organizacije a on na svojim kanalima na društvenim mrežama govori o izbjegavanju tog traganja, u SAD-u je pokrenuta inicijativa da se organizacija Rise Above Movement (RAM) stavi na listu stranih terorističkih organizacija.

Zastupnica u američkom Kongresu Elissa Slotkin nedavno je zatražila da se pojedine desničarske organizacije pred vlastima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) proglase terorističkim.

Na predloženoj listi, na kojoj je zamišljeno da se nalaze strane organizacije bijelih supremacista, nalazi se i američka organizacija Rise Above Movement, čiji je jedan od osnivača Robert Rundo. U dodatnom objašnjenju zašto se pokret osnovan u SAD-u nalazi na listi stranih organizacija, ured zastupnice Slotkin je za BuzzFeed News objasnio kako je RAM uveden kako bi se identificirali saradnici organizacije koji djeluju u inostranstvu. Njihov vođa Rundo je, prema pisanju Radio Slobodne Evrope, gradio veze s desničarima u Ukrajini.

Kako navodi LA Times pozivajući se na FBI, Rundo se 2019. godine suočio s optužbama da je fizički nasrnuo na policajca i grupu demonstranata u Berkeleyju. Nakon dvogodišnje sudske procedure Rundo se ponovo suočava sa ovim optužbama.

Prema pisanju Bellingcata, on se 2020. godine našao u Srbiji, gdje je nastavio graditi veze, da bi potom u februaru 2021. bio protjeran, nakon čega je završio u Bosni i Hercegovini, o čemu je pisao i BIRN BiH.

Početkom maja 2021. godine Rundo je na svom podcastu, koji se emitira na društvenoj mreži Telegram, kazao kako je nakon Srbije bio u jednoj državi iz koje je pobjegao i u kojoj je njegovo prisustvo bilo proglašeno “prijetnjom za nacionalnu sigurnost”.

Robert Rundo pokazuje grafit u Beogradu. Foto: Screenshot iz videa na aplikaciji Telegram
Robert Rundo pokazuje grafit u Beogradu. Foto: Screenshot iz videa na aplikaciji Telegram

“Bio sam u jednoj zemlji kratko vrijeme. Moje prisustvo bilo je od značaja za njihovu nacionalnu sigurnost iako nije bilo kršenja zakona. Morao sam (…) na sreću sam uspješno pobjegao, a o tome ću jednog dana pričati”, rekao je Rundo.

Iz Granične policije BiH nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH da li su evidentirali Rundoov izlazak iz zemlje.

Na kanalima na Telegramu posvećenim Rundou danas se promoviraju aktivnosti virtuelne mreže organizacija Active Club. Tu se objavljuju i fotografije podrške zatvorenim bivšim članovima RAM-a, samoj organizaciji RAM te reklame za prodaju odjeće.

Prema saopćenju Državnog tužilaštva SAD-a, tri člana RAM-a se nalaze u zatvorima u SAD-u nakon incidenta u Charlottesvilleu 2017. godine.
Stavljanje neke organizaciju na listu terorističkih bilo bi bitno za vlasti u BiH i na osnovu njih bi morali djelovati brzo, objašnjava generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Benjamin Plevljak.

“Činjenica jeste da je on problematična ličnost i da je pokušavao uspostaviti kontakte s desničarima u Evropi, ali ako on nije zvanično na radaru, onda su stvari malo osjetljive”, kaže on.

BiH trenutno nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma, a u staroj desničari nisu bili posebno označeni. Plevljak objašnjava da je strategija ipak omogućavala rad na suzbijanju krajnje desničarskih organizacija.

“Potvrda toga je kontekstualni sadržaj osnovnog cilja strategije, koji ukazuje da je potrebno ‘suzbijati sve oblike ekstremističkog i terorističkog djelovanja…’. Ipak, ono mnogo važnije jeste u kojoj mjeri se strateški dokumenti realiziraju u praksi, jer šta znači slovo na papiru ako će implementacija strategije biti neodgovarajuća?”, navodi Plevljak i dodaje kako je primjetan veći porast desničarskog ekstremizma u Evropi.

On kaže kako je broj desničarskih terorističkih napada u konstantnom porastu, pozivajući se na Global Terrorism Index (GTI) iz 2020. godine, gdje je broj smrtnih slučajeva od terorizma širom svijeta bio u padu petu godinu zaredom, ali se broj desničarskih terorističkih napada povećao za 250 posto u istom periodu.

Kako za BIRN BiH kaže Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, na Zapadnom Balkanu postoji tendencija da se ultradesničarska prijetnja ne shvata dovoljno ozbiljno.

On za Rundoa podsjeća da se RAM predstavljao kao organizacija ljubitelja borilačkih sportova, dok je američko tužilaštvo RAM ocijenilo kao militantnu supremacističku grupu koja izražava antisemitske i rasističke stavove.

“On je dobar dio 2020. godine proveo u Istočnoj Evropi i na Balkanu, posjećujući neonacističke događaje i promovišući supremacističke poruke na društvenim mrežama. To sugeriše da je imao bazu podrške u državama u kojima je boravio”, kaže Shtuni.

Također treba imati u vidu, smatra Shtuni, da ratna prošlost Zapadnog Balkana igra značajnu ulogu u privlačenju ekstremista.

“Manifest Andersa Breivika gotovo 1.000 puta spominje ratove u Jugoslaviji, a Karadžića smatra evropskim herojem. Na sličan način Brenton Tarrant bio je inspirisan Breivikom i Karadžićem. Dakle, region privlači desničarske ekstremiste zato što rat u Bosni vide kao izvor inspiracije za svoje ‘svete ratove’”, kaže Shtuni.

Breivik je osuđen na 21 godinu zatvora s mogućnošću produženja za teroristički napad u Norveškoj izveden 2011. godine, kada je usmrtio 77 osoba, a Tarrant je 2019. ubio 51 osobu prilikom terorističkog napada u novozelandskom Christchurchu, za što je osuđen na doživotni zatvor.

Članica Pussy Riot uhapšena u Moskvi

Arhiv - Veronika Nikulshina, članica benda Pussy Riot

Policija u Moskvi privela je Veroniku Nikulshinu, članicu grupe Pussy Riot, bez objašnjenja.

Nikulshina je 7. maja na Instagramu napisala da su je četvorica policajaca uhvatili u blizini njenog stambenog bloka, ne rekavši zašto je privode.

Nikulshinin advokat Mansur Gilmanov rekao je za Open Media da je njegova klijentica zadržana pod sumnjom da je bila neposlušna prema policiji.

Novinska agencija Interfax navela je kako je izvor u policiji rekao da je Nikulshina privedena "kako bi spriječila moguće provokacije tokom proba za vojnu paradu" prije Dana pobjede, koji će biti obilježen 9. maja.

Članice Pussy Riota poznati su po različitim performansima koje izvode širom Rusije u znak protesta zbog politike vlasti i u borbi za ljudska prava u Rusiji.

Članice te grupe Nadezhda Tolokonnikova i Maria Alyokhina osuđene su 2012. godine zbog "huliganizma motivisanog vjerskom mržnjom" zbog performasna u kojem su upali u moskovsku katedralu Hrista Spasitelja i otpjevali "pank molitvu" protiv Vladimira Putina , koji je u to vrijeme bio premijer i vodio kampanju za povratak na predsjedničko mjesto.

Tolokonnikova i Alyokhina bile su pri kraju da odsluže dvogodišnju zatvorsku kaznu kada su puštene na slobodu u decembru 2013. godine u okviru amnestije. One su je odbacile kao propagandni trik za poboljšanje imidža Putina uoči Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju.

Kina suspendovala ekonomski dijalog s Australijom

Zastave Australije i Kine.

Kina kaže da obustavlja daljnji ekonomski dijalog s Australijom što je najnoviji znak pogoršanja odnosa.

Stručnjaci su taj potez uglavnom nazvali simboličnim jer se posljednji sastanak okvira Kinesko-australijskog strateškog ekonomskog dijaloga dogodio prije četiri godine.

Australijski poslovni čelnici, međutim, kažu kako vjeruju da je suspenzija u četvrtak nova najniža razina bilateralnih odnosa.

Kineski državni mediji rekli su da je Australija poremetila ekonomsku saradnju akcijama poput zabrane da kineski tehnološki gigant Huawei gradi 5G mrežu. Kina je takođe optužila Canberru "za hladnoratovski način razmišljanja i ideološku diskriminaciju".

Odlukom Pekinga formalno će se zaustaviti kontakt između ključnih trgovinskih zvaničnika. Ministarska suradnja dviju vlada već je bila obustavljena više od godinu dana.

U Canberri, ministar trgovine Dan Tehan rekao je da je razočaran i da je otvoren za dijalog i "angažman na ministarskom nivou".

Opozicioni lider Anthony Albanese također je pozvao obje strane da riješe svoje razlike.

"Ovo je žalosno", rekao je Albanese. "Nama je potreban dijalog s Kinom. Ipak, to ne može biti samo po njihovim uslovima. To mora biti pod uvjetima obje države, pa je ovo za žaljenje."

Kina je daleko najveći australijski trgovinski partner, ali posljednjih godina tenzije su se pojačale. Odluka iz 2018. Da Huawei gradi 5G mrežu razbjesnila je Peking. To neprijateljstvo eskaliralo je prošle godine nakon sporova oko porijekla pandemije koronavirusa, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

Kina je kasnije uvela trgovinske sankcije protiv vrijednog australijskog izvoza, iako australijski izvoz rude željeza - ključnog sastojka u proizvodnji čelika - nije pogođen.

Do napetosti između Australije i Kine došlo je kada je grupa država G-7 pozvala Peking da poštuje osnovna prava i slobode.

Sjedinjene Države i neke evropske države optužile su Kinu za kršenje ljudskih prava manjinskog muslimanskog stanovništva u provinciji Xinjiang, oružane prijetnje Tajvanu i ekonomsku prisilu.

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG