Linkovi

Analize i istraživanja

Novi zov rata u Ukrajini za dobrovoljce iz BiH i Srbije

Militant samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) usmjerava oružje na borbene položaje na liniji odvajanja od ukrajinskih oružanih snaga južno od grada Donjecka, Ukrajina, 2. aprila 2021. REUTERS/Alexander Ermochenko

Novom eskalacijom sukoba na istoku Ukrajine u posljednjih nekoliko sedmica pojavili su se nagovještaji i pozivi za ponovne odlaske dobrovoljaca sa Balkana u redove proruskih snaga, iako je to zabranjeno zakonima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Tužioci u BiH zajedno sa policijskim i sigurnosnim agencijama i dalje prate osobe koje su boravile na ratištu u Ukrajini u vrijeme njihovog mogućeg povratka tamo, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nekoliko dana nakon što su se na društvenim mrežama i u medijima pojavili snimci kretanja vojnih vozila prema ukrajinskoj regiji Donbas, na istok Ukrajine zaputio se Dejan Berić, srbijanski dobrovoljac koji se prije nekoliko godina, kao snajperist, priključio proruskim snagama u samoproglašenoj Donjeckoj narodnoj republici (DNR).

“Posedujem pasoš građanina DNR-a – to nije samo papir, nego i obaveza. Ovo je moja Republika i ja sam dužan da je zaštitim”, rekao je Berić portalu Donbas danas (Донбасс Сегодня).

Ustvrdio je još i da su, zbog pogoršanja situacije na liniji razgraničenja i gomilanju ukrajinskih i ruskih trupa nedaleko od granica Donbasa, mnogi dobrovoljci krenuli put Donjecka i Luganska, regija koje su već sedam godina izvan kontrole ukrajinskih vlasti.

“Ako počne ofanziva, očekujem veliki broj žrtava. Biće gore nego 2014. godine”, prognozira Berić, koji je u posljednje vrijeme, kada je situacija bila relativno mirna, prema njegovim objavama na društvenim mrežama, živio u Rusiji.

Za eventualni novi rat sprema se i Savez dobrovoljaca Donbasa, pod čijim su se okriljem na istoku Ukrajine borili i mnogi borci koji su, usprkos zakonskim ograničenjima i zabrani odlaska na strana ratišta, tamo stigli iz Srbije, odnosno bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Čelnik Saveza, ujedno i prvi premijer DNR-a, Aleksandar Borodaj također očekuje žešće sukobe, ali i dolazak brojnih dobrovoljaca, posebno iz Rusije. Iako je rekao da se organizacija kojoj je na čelu priprema za eskalaciju sukoba, nije precizirao na koji način.

Na ivici sukoba

Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku. (Foto: Reuters/Serhiy Takhmazov)
Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku. (Foto: Reuters/Serhiy Takhmazov)

Da se dvije sukobljene strane na istoku Ukrajine “zaista nalaze na ivici obnove sukoba” misli i Bratislav Živković, koji sebe opisuje kao četničkog komandanta i jednog od prvih srpskih dobrovoljaca na Krimu.

“Narod je ovde apsolutno protiv rata, i ne samo u Luganskoj i Donjeckoj narodnoj republici, već i na drugoj strani – naročito u pograničnim delovima. O tome govore ljudi koji imaju svoju rodbinu koja je ostala na ukrajinskoj strani. Znate, rat i front nikada ne idu samo u jednom pravcu”, ukazuje Živković.

Bez obzira na takav razvoj situacije, on tvrdi da “interes dobrovoljaca za područje Donbasa nikada nije ni prestajao”. Još je 2014. godine, prema vlastitom priznanju, “sa svojim četničkim dobrovoljcima samoinicijativno otišao u Rusiju”. Protiv njega je u Srbiji vođena, a potom obustavljena istraga za organiziranje odlazaka dobrovoljaca u Ukrajinu.

“Sada je pojačan interes za ovo područje ne samo iz Srbije i Republike Srpske, već i iz Crne Gore, Makedonije, pa čak i iz Bugarske. Takođe pratimo i situaciju i na drugoj strani. Tamo se sada među profašističkim jedinicama, u kojima prednjači Azov, organizuje prijem dobrovoljaca uglavnom iz Hrvatske i Poljske”, kaže Živković za BIRN BiH.

Govoreći o stanju na terenu, navodi kako se “pozicioniranje trupa nastavlja sa obe strane, a u tom smislu i pojačano granatiranje”.

“Posle jednog od granatiranja od strane ukrajinske armije i pogibije petogodišnjeg dečaka iz sela Aleksandrovskoje kod Jenakijeva mnogi su se javili i interesovali o situaciji na frontu. Aleksandrovskoje se nalazi duboko u pozadini fronta, pa su pomislili da je možda došlo do proboja linije odbrane Donjecke narodne republike i izrazili spremnost da dođu”, kaže Živković.

Osim njega, na strani proruskih snaga u Ukrajini borili su se još deseci srpskih dobrovoljaca. Prije tri godine BIRN je objavio da je u Srbiji ukupno 29 osoba osuđeno za ratovanje u Ukrajini. Većina je dobila uvjetne kazne nakon priznanja krivice.

Prema Informaciji o stanju sigurnosti za 2018. i 2019. godinu, koju je nedavno Ministarstvo sigurnosti podnijelo Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u posljednjih sedam godina u borbenim aktivnostima na ukrajinskom ratištu sudjelovalo je i 11 bosanskohercegovačkih državljana.

“Državljani Bosne i Hercegovine, uključeni u ratna djelovanja na području Ukrajine, ne pripadaju ekstremno desničarskim strukturama. Trenutno se na ukrajinskom ratištu nalazi jedan državljanin Bosne i Hercegovine”, navedeno je u Informaciji o stanju sigurnosti, koja se zasniva na podacima policijskih, obavještajnih i drugih sličnih institucija i agencija.

Od spomenutih 11 dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine, za odlazak na ukrajinsko ratište sudilo se samo Gavrilu Steviću. On je jesenas, presudom Žalbenog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, oslobođen optužbe za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Osvrćući se na tu oslobađajuću presudu, kao i neprocesuiranje ostalih deset dobrovoljaca, kao i mogućnost da bi takva praksa mogla ohrabriti druge, potencijalne dobrovoljce na odlazak u Ukrajinu, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić smatra kako je nekažnjavanje odlazaka u Ukrajinu nedopustivo.

“Time se pravi razlika između onih koji su ratovali u Siriji i u Ukrajini. To samo pokazuje da bosanskohercegovački građani nisu isti pred sudom i da nema pravde. Zapravo, jedni su pravičniji od drugih”, kaže Ahić.

Upravo se na tom suđenju, iz optužnice koju je protiv Stevića podignulo Tužiteljstvo BiH, moglo nagovijestiti kako je izgledao put dobrovoljaca prema Ukrajini. Preko Beograda i Moskve prebacivani bi u Rostov na Donu, a potom u Donbas. Prema optužnici, Steviću je pri odlasku u Ukrajinu pomogao “Ravnogorski pokret”, pri čemu se spominje ime Bratislava Živkovića koji je putovao iz Beograda s grupom dobrovoljaca u kojoj je bio i Stević. U Rostovu na Donu su dobrovoljci, prema navodima Tužiteljstva BiH, zatekli aktiviste ruske dobrovoljačke vojske i privatne firme koja je tražila “obezbjeđenje humanitarnih konvoja”. Navodi se i da su vrbovali dobrovoljce za ratovanje u Donjecku i Lugansku.

Tužitelji i sigurnosne agencije rade na više predmeta

Tužilaštvo i Sud BiH
Tužilaštvo i Sud BiH

Iz Tužiteljstva BiH je za BIRN BiH potvrđeno da, zajedno sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, rade na više predmeta koji se odnose na odlaske državljana Bosne i Hercegovine te sudjelovanje na stranim ratištima.

“Među navedenim predmetima ima predmeta koji se odnose na odlaske na ratišta u Ukrajini. S obzirom da se radi o informacijama operativne prirode, više detalja ili informacija ne možemo davati”, odgovorio je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH, na pitanje da li tužioci prate moguće nove odlaske u Ukrajinu.

Bez obzira na zakonske zabrane i prijetnje zatvorskim kaznama, barem prema citiranim tvrdnjama onih koji su već na ukrajinskom ratištu, interes za ratovanje i dalje postoji, “barem od ruskih organizacija koje vrbuju strane borce za rat protiv Ukrajine”, upozorava Marija Kučerenko, analitičarka kijevskog Centra za istraživanje civilnog društva.

“Što se tiče entuzijazma samih plaćenika ili potencijalnih plaćenika, on će se neminovno smanjiti zbog priča poput one o Slaviši Mitroviću, kojem Ruska Federacija ne daje državljanstvo, unatoč registraciji na teritoriju takozvane Luganske narodne republike i njenog ‘državljanstva’, što bi mu teoretski dalo pravo na dobivanje ruske putovnice”, prenosi Kučerenko.

Prenosi i detalje o Mitrovićevom slučaju, o kojem je ovih dana, postavljajući pitanje u naslovu “Kakav je Srbin potreban Rusiji: komičar ili dobrovoljac iz Donbasa”, pisala i Komsomoljskaja pravda. Komičar iz naslova je srpski glumac Miloš Biković, koji je dobio rusko državljanstvo, a dobrovoljac je upravo Mitrović. Novinaru Komsomoljskaje pravde Mitrović je prepričao kako ga je u rat protiv Ukrajine dovelo “obećanje” koje je, tokom rata u Bosni i Hercegovini, navodno dao jednom ruskom dobrovoljcu.

“Pitao sam ga: ‘Zašto si došao kod nas?’ I on je mene pitao: ‘A ako i kod nas ovako bude?’ Obećao sam mu da ću doći”, ispričao je Mitrović.

“Ova priča izgleda kao PR potez koji se uklapa u cijelu rusku propagandnu liniju u vezi sa ‘srpskim dobrovoljcima u Donbasu i zajedničkom sudbinom srpskih i ruskih dobrovoljaca’”, smatra Kučerenko.

Kučerenko primjećuje kako, u pravilu, glavni motiv za odlazak u Donbas nije novac. Prema podacima kojima raspolaže, “obični srpski ili bilo koji drugi strani plaćenik nije plaćen puno, za razliku od pojedinaca koji postanu heroji ruskih talk shows i koji budu plaćeni više”. Važnijim motivom smatra “priliku da se stvori potpuno nova biografija, ali i aura ‘heroja i mučenika za ruski svijet’”.

“Rusiji su takvi ljudi potrebni kao heroji za propagandne priče na njihovoj televiziji, jer navodno ‘cijeli svijet’ kojeg predstavljaju ti strani borci ‘podržava Ruse’ i dolazi ‘u borbu protiv fašizma’. Stoga plaćenike vrlo često privlači upravo taj aspekt popularnosti u medijima, pogotovo ako uzmete u obzir da u pravilu u mirnom životu nisu baš uspješni i da medije ne zanimaju”, zaključuje Kučerenko.

Uhodane rute odlaska

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio regiju Donbas, 8. april 2021
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio regiju Donbas, 8. april 2021

I Julija Petrovskaja, ruska novinarka koja se bavi pitanjima utjecaja Rusije na Balkanu, kaže kako je moguće očekivati pojačani interes za odlazak dobrovoljaca na istok Ukrajine u trenutku povišenih tenzija između Rusije i Ukrajine, odnosno nakon izbijanja eventualnog novog sukoba.

Podsjeća kako je, nakon početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine koji je počeo nakon aneksije Krima “uz direktno učešće i vodeću ulogu Rusije”, Služba sigurnosti Ukrajine potvrdila da ima podatke o nekoliko stotina boraca s Balkana, “uglavnom građana srpske nacionalnosti (iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore) koji su se borili u Donbasu”.

“Neki od njih tamo su ponašali potpuno slobodno i čak su tražili medijsku slavu, poput Radomira Počuče, koji je kasnije osuđen zbog plaćeničkih aktivnosti, ili Dejana Berića, koji je objavio knjigu, radio na malom TV kanalu i čak se pojavio na konferenciji za novinare u Moskvi koju je držala portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, gde formalno postoji vrlo stroga selekcija novinara”, podsjeća Petrovskaja.

Napominje i kako je “poznato da ‘srpski dobrovoljci’ imaju ruske mentore i rusku podršku”, ali i da se “obično regrutuju putem organizacija koje se obično predstavljaju kao humanitarne, verske ili veteranske”.

“Mnogo je takvih netransparentnih organizacija, iako postoje i prilično poznate, poput ‘Kosovskog fronta’ ili ‘Balkanske kozačke vojske’, u kojima je prisutna oštra antizapadna i prokremljovska propaganda, antiukrajinska i nacionalistička konzervativna retorika. Njihovi mehanizmi finansiranja nisu jasni, ali sudeći prema mnogim indikacijama, poreklom su iz Rusije”, ukazuje Petrovskaja.

Moskovsko pozivanje na Srebrenicu

Dok svjetski mediji javljaju o sve češćim prekidima primirja na istoku Ukrajine, tenzije se pojačavaju. Zapad upozorava na mogućnost ruske invazije ili, u blažoj varijanti, testiranja američke predanosti Ukrajini.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, kaže da “Rusija nikome ne prijeti i nikada nikome nije prijetila”, uz napomenu da Rusija “ima pravo prebacivati svoje trupe na svom teritoriju”.

Rat na istoku Ukrajine u kojem je poginulo najmanje 14.000 ljudi počeo je u proljeće 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, podsjeća Glas Amerike. Dok Ukrajina i zapadne zemlje ističu da Rusi naoružavaju, predvode i financiraju separatiste u Donbasu, Moskva odbacuje takve optužbe o miješanju. Primirje je dogovoreno 2015. godine u Minsku, ali manji sukobi i nasilje nikada nisu prestali.

Upravo je neispunjavanje dogovora iz Minska, a naročito obećane amnestije, najveći problem, po mišljenju Bratislava Živkovića. Kaže kako ne vjeruje Ukrajini da na istoku “neće biti streljanja, progona, represalija…”

“Ono što je olakšavajuća okolnost i malo daje sigurnost da, možda, neće doći do novih većih sukoba ili obnove rata je jasan stav Rusije, odnosno Vladimira Putina, da neće dozvoliti novu Srebrenicu. ‘Ukrajinska strana uvek postavlja pitanje – dajte nam priliku da zatvorimo granice vojskom. Zamišljam šta bi se dogodilo posle toga. To bi bila Srebrenica’, rekao je Putin”, podsjeća Živković na izjavu ruskog predsjednika s kraja 2019. godine.

Na Srebrenicu su se ovih dana ponovno pozivali iz ureda ruskog predsjednika, pa je Dmitrij Kozak, zamjenik šefa Putinove administracije, ovih dana izjavio kako će “Rusija biti prisiljena braniti svoje građane koji žive u Donbasu ako se tamošnja situacija počne razvijati prema scenariju masakra u Srebrenici”.

“Danas sve ovisi o razmjeru požara. Ako se, kako kaže naš predsjednik, tamo dogodi Srebrenica, vjerojatno ćemo biti prinuđeni ustati u zaštitu”, rekao je Kozak.

Kako prenosi agencija Interfaks, dodao je da su snage samoproglašenih republika u Donbasu “već dovoljno prekaljene u bitkama i sposobne odbiti napad, pa zasad nema potrebe za zaštitom”.

Nazivajući genocid u Srebrenici “masakrom”, Interfaks navodi kako se tamo dogodilo “najveće masovno ubojstvo u Europi od kraja Drugog svjetskog rata” ocjenjujući ga “jednim od najkrvavijih događaja u raspadu Jugoslavije od 1991. do 1999. godine”. Navodi se i kako su “Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde Ujedinjenih naroda utvrdili da su u srpnju 1995. trupe pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića [u Srebrenici] ubile više od 8.000 bosanskih Muslimana”.

See all News Updates of the Day

Zašto su roditelji tinejdžera koji je ubio učenike u Michigan optuženi za ubistvo iz nehata?

Porodica Crumbley

Roditelji 15-godišnjeg tinejdžera Ethana Crumbleyja, koji je u srednjoj školi u Oxfordu, Michiganu, usmrtio četvero i ranio osmero ljudi, također su optuženi za ubistvo iz nehata jer nisu reagovali na vrijeme i potencijalno spriječili masakr. Optuživanje roditelja maloljetnika koji su počinili masovna ubistva u SAD izuzetno je rijetko, ali su u ovom slučaju tužioci odlučili da naprave presedan.

Okružna tužiteljica Karen McDonald objasnila je da su Jennifer i James Crumbley ignorisali upozorenja iz škole da nešto nije u redu, samo nekoliko sati prije nego što je Ethan počeo da puca.

Naime, Ethan je prvo pokušavao da kupi metke preko interneta dok je bio u školi, što su nastavnici primijetili i obavijestili roditelje koji nisu reagovali. Par sati prije masakra, nastavnici su otkrili Ethanov crtež na kojem su slike pištolja i krvareće figure sa riječima "Krv svuda" i "Misli neće prestati – pomozite mi", ponovo obavijestili roditelje, ali oni nisu htjeli da ga tog dana povuku iz škole.

Bračni par Crumbley optužen je za ubistvo iz nehata, a njihov sin Ethan je optužen kao da je punoljetan, za ubistvo, terorizam i druga krivična djela. Ethan je uhapšen na licu mjesta odmah poslije masakra, dok su njegovi roditelji uhapšeni u subotu.

Poluautomatski pištolj iz kojeg je pucao Ethan Crumbley, kupio je James Crumbley 26. novembra, dok je sin stajao pored njega u prodavnici.

Jennifer Crumbley je na društvenim mrežama napisala da je to "božićni poklon" za njenog sina, a Ethan je također objavio fotografiju na mrežama uz komentar da je to njegova "nova ljepota", rekla je tužiteljica McDonald.

U državi Michigan maloljetnicima uglavnom nije dozvoljeno da posjeduju oružje. Ali, nijedan zakon ne predviđa da vlasnici oružja osiguraju da mu maloljetnici nemaju pristup.

"Ali, 23 države i Distrikt Columbia imaju zakon prema kojem se oružje mora skloniti na sigurno od djece", rekla je državna tužiteljica Michigana Dana Nessel.

Da li će tužioci uspjeti da dokažu da su James i Jennifer Crumbley krivi za ubistvo iz nehata, otvoreno je pitanje jer je riječ o rijetkom slučaju, kažu pravnici.

Tužiteljica McDonald je rekla da, kada su pozvani u školu zbog spornog crteža, roditelji Ethana Crumbleyja nisu provjerili da li je u rancu imao oružje, niti su htjeli da ga odvedu iz škole.

Eve Brensike Primus​, profesorica prava sa Univerziteta u Michiganu, kaže da tužioci moraju da dokažu da je roditeljski nemar imao posljedice.

"Tužiocu će biti potrebne činjenice kako bi potkrijepio tezu da su roditelji zaista znali da postoji rizik da će njihov sin uzeti pištolj i krenuti da ubija ljude. Nije samo stvar u tome da je dječak bio problematičan, riječ je o optužbi za ubistvo, to je ozbiljna optužba koja sa sobom nosi mnogo godina zatvora", rekla je ona.

Zašto roditelji nisu češće optuživani?

Podaci Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost pokazuju da su u 76 odsto masovnih ubistava u školama, počinioci oružje pronašli u svojoj kući ili kod rođaka. U polovini slučajeva, oružje je bilo lako dostupno.

Ali, zakoni koji teže strožijoj kontroli oružja nisu uvijek primjenjivani, kažu stručnjaci.

"Naši zakoni nisu uvijek u skladu sa realnošću - masovnim ubistvima u školama, tu oblast najbliže regulišu zakoni o bezbjednom skladištenju oružja od djece", kaže Kris Brown​ iz organizacije Brady koja se zalaže za pooštravanje propisa o oružju.

Majka mentalno oboljelog maloljetnika iz Indiane je 2020. osuđena na uslovnu kaznu jer nije sklonila svoj pištolj na bezbjedno. Njen sin je 2018. godine počeo nasumice da puca u školi, nikog nije povrijedio, ali se na kraju ubio.

U državi Washington, otac dječaka koji je ubio četvoro srednjoškolaca, osuđen je za nelegalno posjedovanje oružja. Iako nje njegov pištolj korišten u masakru 2014, on nije optužen za ubistvo.

Virtuelni razgovor Bidena i Putina u utorak

Predsjednici SAD i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin (Foto: AP)

Predsjednici Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin održaće u utorak 7. decembra virtuelni susret u vezi sa vojnim tenzijama i drugim pitanjima u Ukrajini.

Američki predsjednik sa Putinom želi da razgovara u vezi sa raspoređivanjem ruskih snaga na granici sa Ukrajinom, prenijela je agencija Reuters riječi neimenovanog izvora iz američke administracije, ali i o strateškoj stabilnosti, cyber bezbjednosti i regionalnim pitanjima.

Biden će još jednom potvrditi podršku Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, rekao je Reutersu neimenovani izvor.

Tačan termin razgovora dvojice predsjednika nije poznat, a Bijela kuća bila je nedostupna za komentar.

Svjesni smo ruskih akcija već duže vrijeme i očekujem da ćemo imati dugu diskusiju sa Putinom“, rekao je Biden novinarima u petak.

Ne prihvatam ničije crvene linije“, ustvrdio je Biden.

Američki predsjednik rekao je i da je u pripremi sveobuhvatan set inicijativa čija je svrha da odvrate Putina od invazije na Ukrajinu. Agencija Reuters izvijestila je da Biden nije otkrivao više detalja.

Administracija američkog predsjednika razmatrala je sa evropskim partnerima partnerstvo kako bi se uvele dodatne sankcije Rusiji.

Istovremeno, zvanični Kremlj je saopštio da će dvojica državnika razgovarati i o primjeni sporazuma postignutih na junskom samitu u Ženevi.

Susret će zaista biti održan u utorak. Bilateralni odnosi, naravno Ukrajina i realizacija dogovora postignutih u Ženevi su glavne tačke dnevnog reda” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov agenciji Reuters.

Prema tvrdnjama ukrajinskih zvaničnika, više od 94.000 ruskih vojnika raspoređeno je u blizini granica Ukrajine i Rusije. Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov izjavio je tokom parlamentarne rasprave u petak da ima indicija da Rusija planira vojnu ofanzivu velikih razmjera za kraj januara – pozivajući se na obavještajne izvještaje.

Sa druge strane, zvanična Moskva optužuje Kijev da nastoji jačanje spostvene vojske. Odbacila je navode priprema napad na Ukrajinu i branila svoje pravo da rasporedi trupe na sopstvenoj teritoriji – na način koji smatra prikladnim.

Inače, odnosi između SAD i Rusije pogoršavaju se posljednjih godina, posebno nakon ruske aneksije Krima Ukrajine 2014, njene intervencije u Siriji 2015, ali i tvrdnji američkih obavještajnih službi za miješanje u izbore 2016. na kojima je pobijedio bivši predsjednik Donald Trump.

Dvojica lidera sastala su se ljetos licem u lice u Ženevi. Posljednji put telefonom su razgovarali tokom jula.

Nuklerani pregovori sa Iranom pauzirani, SAD krive Teheran

Državni sekretar SAD Antony Blinken tokom konferencije za novinare u Stockholmu, 2. decembra 2021.

Diplomate koje pregovaraju u Beču o oživljavanju sporazuma iz 2015. kojim je bio obuzdan iranski nuklearni program, pauzirali su razgovore do sljedeće nedjelje, a zvaničnici iz Sjedinjenih Država i Evrope kritikuju Iran zbog izostanka napretka.

"Ono što smo vidjeli u posljednjih nekoliko dana je da Iran trenutno ne izgleda ozbiljno voljan da uradi ono što je neophodno da se vrati na poštovanje, zbog čega smo završili ovu rundu pregovora u Beču", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken u petak, govoreći na virtuelnoj konferenciji svjetskih lidera koju je organizovala novinska agencija Reuters.

"Ako se put ka povratku na poštovanje sporazuma pokaže kao ćorsokak, mi ćemo tražiti druge opcije", dodao je on, ne iznoseći dalje detalje.

Portparol američkog State Departmenta rekao je u petak da je u ranijim rundama pregovora sa Iranom "postignut napredak kroz pronalaženje kreativnih kompromisnih rješenja za mnoga od najtežih pitanja koja su bila teška za sve strane". Ali, rekao je, "pristup Irana ove nedjelje, nažalost, nije bio da pokuša da reši preostala pitanja".

Evropski zvaničnici takođe su izrazili frustraciju prema Iranu zbog pregovora koji su počeli u ponedjeljak.

U saopštenju od petka visokih zvaničnika Francuske, Britanije i Njemačke - tri evropske sile koje deluju kao posrednici u nuklearnim pregovorima - kaže se: "Ove nedjelje (Iran) je odustao od diplomatskog napretka".

Sjedinjene Države i Iran nastavili su u ponedjeljak indirektne pregovore u Beču, a posrednici su nastojali da obje strane vrate u usaglašenost sa sporazumom iz 2015, poznatim kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA). Američki i iranski pregovarači su prethodno održali šest rundi indirektnih pregovora u Beču od aprila do juna, kada je Iran prekinuo pregovore uoči predsjedničkih izbora tog mjeseca.

Prema JCPOA, Iran je obećao da će obuzdati nuklearne aktivnosti koje bi mogle da budu korištene za izradu oružja u zamjenu za ublažavanje međunarodnih sankcija. Teheran negira da je razvijao nuklearno oružje.

Prethodna američka administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa napustila je JCPOA 2018. godine, rekavši da sporazum nije dovoljno oštar prema Iranu i ponovo je uvela američke sankcije to zemlji. Iran je uzvratio godinu dana kasnije tako što je počeo javno da prekoračuje ograničenja za svoje nuklearne aktivnosti koja su postavljena JCPOA-om. Trumpov nasljednik, predsjednik Joe Biden, rekao je da želi ponovo da poštuje dogovor ako Iran učini isto.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je u srijedu najnovije iransko kršenje JCPOA ograničenja, rekavši da je počeo da koristi napredne centrifuge u svom podzemnom nuklearnom postrojenju u Fordu za obogaćivanje uranijuma do 20 posto čistoće, od čega je potreban samo mali korak do nivoa naoružanja.

Izrael, ključni saveznik SAD za kojeg je Iran obećao da će nastaviti da pokušava da uništi, reagovao je na tu vijest sa uzbunom. Izraelska vlada je saopštila da je premijer Naftali Bennett razgovarao telefonom sa Blinkenom u četvrtak i optužila Teheran da koristi Fordo napredak kao "nuklearnu ucjenu" u pregovorima o JCPOA. U njemu se navodi da je Bennett pozvao Sjedinjene Države i druge svjetske sile da odgovore tako što će odmah prekinuti pregovore.

Blinken je dao svoj komentar o utvrđivanju ozbiljnosti iranskih pregovarača u "narednih dan ili dva" dok je odgovarao novinaru koji je pitao šta misli o Bennettovoj žalbi. "Nećemo prihvatiti status kvo da Iran gradi svoj (nuklearni) program s jedne strane i odugovlači u pregovorima s druge strane. To neće potrajati", dodao je Blinken.

To je bio prvi put da je Blinken ili bilo koji drugi zvaničnik Bidenove administracije javno izjavio tako konkretan i kratak vremenski okvir za procjenu iranske pregovaračke pozicije, nakon višemjesečnog odbijanja da to učini, a istovremeno je rekao da vrijeme ističe.

U komentaru novinarima u četvrtak u Beču, glavni iranski nuklearni pregovarač i zamjenik ministra spoljnih poslova Ali Bagheri Kani rekao je da je Teheran spreman da nastavi pregovore ako su "spremni" da urade isto, očigledno misleći na SAD i druge zapadne sile.

Britanija, Francuska i Njemačka, tri evropske sile koje djeluju kao posrednici u pregovorima o JCPOA, već su pooštrile svoj stav prema Iranu prošle nedjelje, izdavši saopštenje u kom se izražava "duboka zabrinutost" da Iran "trajno i nepovratno unapređuje svoje nuklearne kapacitete i izlaže međunarodnu zajednicu značajanom riziku".

Blinkenov kratki rok za Iran da pokaže ozbiljnost takođe je došao dan nakon što je Iran predao dva prijedloga zapadnim silama za sankcije SAD koje želi da ukine i za nuklearna ograničenja koja je spreman da nastavi u zamjenu za ublažavanje američkih sankcija.

Iran je više puta insistirao da želi da se ukinu sve sankcije koje su SAD uvele posljednjih godina, bez obzira da li su SAD opravdale mjere kao odgovor na iranske nuklearne aktivnosti, navodnu umiješanost u terorizam ili navodne povrede ljudskih prava. Teheran nije javno iznio na koje je nuklearne ustupke spreman.

"Koliko sam shvatio iz najnovijih novinskih izvještaja, to su [iranski predlozi] maksimalistički zahtjevi koji su neizvodljivi za Sjedinjene Države", rekao je Jason Brodsky​, politički direktor američke grupe za zastupanje Ujedinjenih protiv nuklearnog Irana, u intervjuu za Glas Amerike.

Iranski analitičar i kritičar JCPOA Behnam Ben Talebluiz washingtonske Fondacije za odbranu demokratija rekao je za Glas Amerike da bi ozbiljan pregovarački pristup Irana značio ne samo odustajanje od zahtjeva da se razgovori u početku fokusiraju na ublažavanje sankcija, već i predlaganje vremenskog okvira za povratak u poštovanje nuklearnih ograničenja JCPOA od strane Teherana.

Brodsky je rekao da bi Blinkenove izjave u četvrtak takođe mogle dati Iranu mogućnost da produži pregovore o JCPOA na druge načine.

"Iako je već veoma kasno", rekao je Blinken, "nije prekasno da Iran preokrene kurs i smisleno se angažuje u nastojanju da se vrati na uzajamno poštovanje JCPOA".

Brodsky je rekao da bi Iran mogao prihvatiti zahtjeve IAEA da ponovo omogući inspektorima UN pristup kamerama u postrojenju sa centrifugama u Karadžu nakon što je mjesecima blokirao takav pristup. "Bio bi to simboličan ustupak da se proces nastavi", rekao je on.

Ryan Costello​, politički direktor američke grupe za zagovaranje pro-JCPOA Nacionalnog iransko-američkog savjeta, rekao je da se iranski nuklearni pregovarači možda drže na takav način kako bi dali Sjedinjenim Država vremena da shvate koji je njihova krajnja pozicija.

"Vjerovatno će biti konsultacija u prijestolnicama i tako dalje, a proces će se odvijati nedjeljama i mjesecima, a ne nekoliko dana", rekao je on za Glas Amerike.

Neke informacije stigle su od agencija AFP i Reuters.

Biden upozorava Rusiju zbog tenzija s Ukrajinom

Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je 3. decembra da priprema inicijative kako bi Rusiji "veoma otežali" vojnu eskalaciju protiv susjedne Ukrajine, dok je Kijev izrazio strah od napada sljedećeg mjeseca usred gomilanja vojnih trupa u zapadnoj Rusiji.

Upozorenje je uslijedilo nakon što je ruski dužnosnik sugerisao da će Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarati putem videapoziva "za nekoliko dana", ali vjerovatno nakon planiranog putovanja ruskog lidera iduće sedmice u Indiju.

"Radim na sklapanju onoga za što vjerujem da je najsveobuhvatniji i najsmisleniji skup inicijativa kako bi gospodinu Putinu bilo vrlo, vrlo teško da nastavi i učini ono oko čega se ljudi brinu da će učiniti", rekao je Biden.

Biden je rekao novinarima da je njegova administracija u "stalnom kontaktu" s Ukrajinom i evropskim saveznicima u vezi sa situacijom, nakon sedmica izvještaja da se više od 90.000 ruskih vojnika, tenkova i teškog naoružanja skuplja u blizini granice s Ukrajinom.

Rusija je izvršila invaziju i anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, a separatisti koje podržava Rusija pokrenuli su sukob u istočnoj Ukrajini protiv centralne vlade 2014.

Mirovni napori smanjili su intenzitet borbi, ali obveze obje strane ostaju neispunjene.

Čelnici NATO-a i zapadnih zemalja više puta su upozoravali na posljedice ako Rusija vojno eskalira situaciju.

Krajnja desnica koristi antivakserske pokrete za regrutovanje i širenje mržnje

Ilustracija

U Sarajevu je u protekla tri mjeseca najmanje dva puta organizirano dijeljenje letaka koji – šireći lažne narative o vakcinisanju i pandemiji – promoviraju platformu poznatu po širenju krajnje desničarskih i ponekada direktno neonacističkih ideja, otkriva Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Istovremeno, na protestima širom regiona protiv mjera povezanih s pandemijom pojavljuju se pojedinci i grupe sa krajnje desničarskim simbolima.

Početkom septembra u nekoliko sarajevskih naselja i obližnjoj planini Trebević u poštanskim sandučetima i na brisačima automobila zakačeni su leci koji pozivaju na kanal Kaleidoskop na stranici BitChute. Mali leci na bijelom papiru pozivali su na adresu BitChutea uz obećanje “provjerenih i slobodnih informacija o vakcinama protiv koronavirusa”.

Kanal sadrži niz videa prevedenih na hrvatski jezik, a u nekima od njih se mjere vlasti širom svijeta za suzbijanje pandemije upoređuju sa metodama nacističke Njemačke. Čini se da onima koji promoviraju Kaleidoskop ne smeta što se ti videi nalaze na BitChuteu, platformi najprije poznatoj po širenju krajnje desničarskih i ponekada direktno neonacističkih ideja.

Stvorena kao alternativa YouTubeu, koji uklanja sadržaje koji sadrže dezinformacije ili govor mržnje, stručnjaci BitChute opisuju kao platformu za širenje videa nasilja, teorija zavjere i mržnje, ali i mjesto za regrutiranje ekstremista, sve pod krinkom slobode govora.

BitChute već godinama raste, objašnjava istraživač organizacije Hope not HateGregory Davis. Videosadržaji koji se objavljuju najčešće su već uklonjeni sa drugih društvenih mreža, kaže on.

“Vrsta sadržaja koji se dijeli na BitChuteu može se jasno vidjeti jednostavnim posjetom njihovoj početnoj stranici. U učitanim videima dominiraju teorije zavjere podjela, hiperstranački krajnje desničarski politički komentari i poticanje na rasnu mržnju”, navodi Davis u odgovoru za BIRN.

U svom istraživanju o BitChuteu Hope not Hate je zaključio da ta platforma postaje sve važnije središte za terorističku propagandu, pozivanje na rasno motivisano nasilje i dezinformacije o koronavirusu. Istraživači te organizacije pronašli su tokom 2020. godine brojne videe u kojima se promovira neonacizam, antisemitizam i druge vrste mržnje ali malo želje osoba iza ove platforme da takve sadržaje redovno uklanjaju.

Autori istraživanja su objasnili da se platforma zasniva na slaboj kontroli sadržaja i da svjesno daje prostor za terorističku propagandu i pozive na nasilje.

Kada su istraživači Hope not Hate u ljeto prošle godine radili istraživanje, 20 najpopularnijih videa bili su mješavina ekstremne rasističke propagande i štetnih dezinformacija, uglavnom iz QAnona i antivakcinaških zajednica.

U traženju društvene mreže koja neće ukloniti njihove sadržaje, domaći protivnici vakcinisanja i mjera za suzbijanje virusa prihvatili su BitChute kao jednu od platformi za slobodno i neograničeno širenje svojih teorija. Istraživanje BIRN-a BiH pokazalo je da su osobe koje dijele sadržaj sa te stranice, prevedene videosnimke kojima se propagira priča o lažnoj pandemiji i opasnostima od vakcinisanja, nerijetko i sudionici protesta protiv ograničenja koje vlade u BiH i regionu uvode zbog pandemije koronavirusa.

Poziv na kanal Kaleidoskop na stranici BitChute, ilustracija. Foto: BIRN
Poziv na kanal Kaleidoskop na stranici BitChute, ilustracija. Foto: BIRN

Na protestima u Srbiji i Hrvatskoj se, uz protivljenje uvedenim mjerama, neskriveno ističe i mržnja prema migrantima, LGBTIQ populaciji i poziva na nasilje prema novinarima i političarima.

BIRN nije pronašao primjere u kojima se organizatori ili učesnici protesta ograđuju od desničarskih poruka manjeg broja učesnika na skupovima. Istraživači procesa radikalizacije već su počeli skretati pažnju da ekstremističke organizacije žele iskoristiti sve popularnije pokrete protiv vakcinacije za širenje vlastitih poruka mržnje.

Ekstremističke grupe koriste teorije zavjere kao alat za regrutovanje i širenje radikalnih agendi zloupotrebljavajući nesigurnosti, strah, društveno-ekonomska pitanja i mentalne poremećaje među ranjivim osobama, zaključuje se u izvještaju “Teorije zavjera i krajnje desničarskih ekstremizam” urađenom za Evropsku komisiju.

“Ekstremističke grupe kapitaliziraju priliku da ponude jednostavna rješenja i odgovore na jako kompleksna pitanja sa ciljem da šire svoju agendu i regrutiraju pratitelje”, navodi se u izvještaju.

Britanska organizacija Community Security Trust [CST] je u svom izvještaju “Hate Fuel” za prošlu godinu označila BitChute kao jedan od četiri najopasnija izdanja sa ekstremnim antisemitskim sadržajem na internetu.

Letak koji je dijeljen u Sarajevu poziva na kanal Kaleidoskop gdje je fokus zadržan na sadržaju o vakcinisanju. BIRN BiH nije mogao potvrditi ko je u Sarajevu dijelio letke od kojih je jedan postavljen na automobil novinara.

Obesmišljavanje vakcinacije pod krinkom slobode izbora

Nedugo nakon što je letak sa pozivom na pregled “argumentovane istine o velikoj opasnosti vakcinacije” podijeljen u Sarajevu, Miloš Dragičević iz Srbije je na svom Facebook profilu uz fotografiju letka napisao “U Sarajevu, zakačeno za brisače automobila, po poštanskim sandučićima itd”. U opisu te fotografije bio je link koji vodi na kanal Kaleidoskop, kreiran prije nešto više od godinu. Kanal sadrži više od 90 videa sa više od 800.000 pregleda.

Upitan za razloge dijeljenja fotografije, Dragičević je novinarima BIRN-a odgovorio da se bave istraživanjem potencijalnih lažova “koji na ličnim profilima po socijalnim mrežama postuju stvari koje se ne sviđaju farmaceutskim korporacijama”, dodajući kako je samo na Facebooku moguće pronaći na hiljade takvih objava i da ne zna ko je printao i kačio letke po Sarajevu, ali da ta osoba ima njegovu punu podršku.

Dragičević na svom profilu dijeli objave kojima se protivi vakcinaciji i negira postojanje koronavirusa. Osim linka za Kaleidoskop, još dvaput je dijelio sadržaj sa stranice Bitchute.

Sadržaji sa Kaleidoskopa, podstranice na BitChuteu, dijeljeni su i na portalu Dokumentarac.hr. Tri podijeljena videa je portal za provjeru činjenica u BiH Raskrinkavanje ocijenio kao teoriju zavjere, pseudonauku, manipulisanje činjenicama, lažnu vijest i dezinformaciju, a članke je označio kao prenošenje lažnih vijesti i dezinformaciju.

Portal Dokumentarac, kreiran 2020. godine, navodi kako želi “dokumentirati jasne i istinite činjenice i informacije”, te je dosada prenio polovinu videosadržaja objavljenih na kanalu Kaleidoskop. Njega, kako se navodi, vodi “mala skupina aktivista, odlučnih da se borimo za istinu” sa načelom istine i dokazanim činjenicama, navodeći kako će se prilikom svake iznesene činjenice na koju se ukaže da ne odgovara realnosti, učiniti prilagodba.

Kako se navodi u analizi organizacije Hope not Hate, većina BitChuteovihobjava na društvenim mrežama promovira teorije zavjere i dezinformacije o javnom zdravstvu, koji se po prepoznavanju uklanjaju sa drugih društvenih mreža.

Prilikom objave sadržaja, Dokumentarac ostavlja originalni link u tekstu koji vodi na BitChute. Iako nema impresuma, odnosno adrese i spiska uposlenika koji objavljuju sadržaje, ispod tekstova objavljenih na tom portalu potpisani su Vigor Colnar, Nina Topić i Mirsad Dubravić.

Na upit novinara BIRN-a BiH o tome da li mu je poznato ko uređuje stranicu Kaleidoskop i zbog čega se na njegovom profilu mogu pronaći objave podrške skupovima protiv mjera za koronavirus, Dubravić je kazao da ne razumije zbog čega smo se njemu obratili.

“Mogu vam samo iskreno zaželjeti da tragate za istinom i činjenicama, te da budete objektivni u ovim osjetljivim vremenima”, naveo je u odgovoru, pojašnjavajući da njegovi članci nemaju veze sa bilo kakvim protestima.

Uklonjeni videosadržaj temelj za proteste

Dubravić je svoje stavove o nevakcinisanju istaknuo objavom fotografije ispred Vječne vatre u Sarajevu u čijem opisu navodi kako “antifašistička borba nikad ne prestaje, a novi borci za slobodu su sada potrebniji više nego ikada”.

Na svom profilu dijelio je i fotografije sa Festivala slobode održanog u Zagrebu pod nazivom “Kako biti čovjek i ostati slobodan kad nam se ljudskost i sloboda pokušavaju oduzeti?”, koji je organizirala Inicijativa “Prava i slobode”, pozivajući na masovno mirno okupljanje u Zagrebu.

Koordinatorica aktivnosti u Inicijativi Marina Čečura, čije ime kao prevoditeljice se navodi na videima objavljenim na Kaleidoskopu, nije odgovorila na poruke BIRN-a BiH.

Dok Dubravić i Čečura na svojim profilima ističu kako su samo za pravo izbora, te da nisu antivakseri, Dubravić koji je više puta dolazio u Sarajevo, nakon Povorke ponosa održane u ovom gradu podijelio je objavu u kojoj se navodi kako je aktivizam takve vrste dizajniran da radi lagano i tako mijenja stanje na duge staze.

“Poistovijetili su prava LGBT sa ljudskim pravima, pa kad neko zagovara za tu ideologiju slave ga kao da je Nelson Mandela”, navodi se u objavi.

Čečura COVID propusnice poistovjećuje sa arijskim certifikatom koji su trebali posjedovati svi zaposlenici javnog sektora u nacističkoj Njemačkoj. Takvo shvatanje ističe se na protestima širom Evrope.

Protesti protiv vakcinisanja i uvođenja COVID propusnica su širom svijeta bili uzrokom nasilja.

Profesor Matthew Feldman, direktor Centra za analizu radikalne desnice (CARR), pojašnjava kako se na ovim protestima mogu vidjeti radikali različitih pozadina – ne samo radikalni desničarski ekstremisti. Neki učesnici, govori on, nose žutu odnosno Davidovu zvijezdu kakvu su morali nositi Jevreji u nacističkoj Njemačkoj, kao izraz njihovog protivljenja vakcinaciji, činu za kojeg kritičari kažu da trivijalizira Holokaust: “ako možete birati da li ćete ili nećete nositi žutu zvijezdu u javnosti – bez straha od ubistva ili pritvaranja, kao što je to bilo tokom Holokausta – onda je poređenje sa antisemitskim proganjanjem ne samo obmanjujuće nego i imbecilno”.

“Posebno u zemljama koje je okupirao Treći rajh poput bivše Jugoslavije. Ljudi mogu imati svoje poglede ali porediti ih sa totalitarizmom je historijsko neznanje i to pomaže krajnjoj desnici sa njihovim idejama”, navodi on.

Protesti koji su u Sloveniji organizirani više puta zbog restriktivnih mjera i nametanja obaveze vakcinisanja, u posljednje su vrijeme završavali nasiljem i pokušajima prisutnih da se obračunaju sa medijima.

Podršku protestima davali su unutar grupe Zavedni Slovenci Proti Korona Fašizmu – Svjesni Slovenci, u porukama u kojima se dijelio i sadržaj Bitchutea.

Protesti slični slovenskim u Srbiji su postali učestali. COVID potvrde postale su razlogom svakodnevnog izlaska na ulice brojnih desničarskih organizacija.

Krajnje desničarski pokreti pokušavaju iskoristiti strahove u vezi sa koronavirusom još od rane 2020. godine, navodi se u izvještaju “Zaraženi mržnjom: Napori krajnje desnice da iskoriste antivakcinaške osječaje” Međunarodnog instituta za suprotstavljanje terorizmu.

“Oni su zagovarali udruživanje sa antivakcinaškim pokretom da regrutuju i radikaliziraju potencijalne članove. Mnogi krajnji desničari vide antivakcinaški pokret kao idealnu ciljanu populaciju zbog njihovog ‘potencijala za ekstremizam prema sistemu’”, stoji u izvještaju.

Kako za BIRN pojašnjava Marija Srdić iz Antifašističke koalicije Srbije, djelovanje desničarskih i antivakserskih organizacija je jasno, vidljivo i otvoreno, kako na skupovima, tako i u političkom djelovanju.

Nakon najave o ponovnom uvođenju policijskog sata u Srbiji tokom prošle godine, na spontanim protestima na kojima se okupilo više od hiljadu ljudi ispred Skupštine, grupa demonstranata ušla je u skupštinske prostorije, pri čemu su pojedini građani bili uhapšeni i pretučeni.

“Mi smo imali taj jedan trenutak kada je eksplodiralo nasilje ispred Skupštine”, kaže Srdić, osvrćući se na proteste i navodeći da je očito kakve su grupe stajale iza njih.

Pojašnjava da te grupe u Srbiji, po uzoru na desničarske organizacije širom Evrope, pojavom u javnom prostoru započinju nasilje.

“Od običnih građanskih protesta prošle godine ti dobijaš eskalaciju nasilja i u sveopštem metežu po glavi dobiju i obični građani, novinari – tako izgleda taj scenario”, pojašnjava Srdić.

Sa pozivnicama na kojima je prekrižen iscrtani kukasti križ koji simbolizira “nasilno uvođenje kovid propusnica” i sa natpisom “Ne kovid pasošu, ne diktaturi”, u proteklih mjesec se u brojnim gradovima Srbije okupljaju grupe koje protestuju uvođenju takve mjere.

Proteste protiv vakcinacije u Srbiji podržali su Antiglobalisti Srbije i Narodne patrole, organizacije čiji pripadnici ističu krajnje desničarske simbole i poruke. Te organizacije danas pozivaju na bunt zbog zanemarivanja ljudskih prava. Na svojim kanalima, osim poziva na proteste protiv COVID propusnica, oni objavljuju mjesta na kojima se nalaze migranti poistovjećujući ih sa onima koji uništavaju prirodu, napadaju stanovnike, a početkom pandemije su označavani i kao osobe koje su donijele koronavirus.

Feldman smatra da su se kroz korištenje pandemije koronavirusa vidjele dvije stvari; davanje atribucije da je to kineski virus i tvrdnja da su ljudi postali zamorci za testiranje vakcina.

“Od te dvije ideje, jedna označava strah od stranaca a druga je na neki način teorija zavjere elita za vakcinaciju. Sve ove stvari igraju u korist krajnje desničarskih narativa ‘njih protiv nas’”, kaže on.

Srdić zaključuje da su teorije kojima se upozorava na ugroženost stanovništva od vakcinacije element koji povezuje desničarske organizacije sa antivakserskim.

“Sve što ugrožava ‘srbstvo’ je poželjan saveznik”, navodi Srdić.

Na posljednjim masovnim protestima u Zagrebu je prema objavama hrvatskih medija govorio i Marko Francišković. On je najavio da će iz Hrvatske doći otpor i svjetlo koje će pobijediti tamu i da vidi pobjedu jedinstvenog naroda – “vojnički spremnog za borbu”. U videu prije protesta je kazao da mu organizatori nisu tražili da govori ali da će on doći i ako mu se da prostor, i reći nešto.

Francišković je prije dvije godine objavio knjigu “Hrvatski džihad” na čijoj je naslovnici ispis kakav je kao zastavu koristila teroristička organizacija ISIL. On je u januaru 2017. godine osuđen na uvjetnu kaznu zatvora za neovlašteno posjedovanje veće količine vatrenog oružja, streljiva, eksplozivnih tvari koje su kod njega pronađene u augustu 2013. godine, te mu kazna neće biti izvršena ako u roku od četiri godine ne počini novo krivično djelo.

Kako je tokom svjedočenja u ovom predmetu naveo, ranije je devet mjeseci bio prisilno smješten na psihijatriju.

Manje stranice manje regulisane

Protest protiv Covid potvrda, Zagreb, 20. novembar 2021.
Protest protiv Covid potvrda, Zagreb, 20. novembar 2021.

Nezadovoljstvo protiv mjera koje bi se mogle uvesti za nevakcinisane u Sarajevu je tokom augusta izrazila i grupa građana koja je protestovala ispred Vlade Kantona Sarajevo. Najavivši krivične prijave zbog mjera koje vide kao kršenje ljudskih prava, grupa je, noseći oko ruku bijele trake, isticala transparente o vakcinaciji među kojima je bio i natpis “djecu vam ne damo”.

Protest takvog naziva ranije je održan u Srbiji a kao glavni učesnici na njemu su se pojavili članovi organizacije Levijatan, poznate po antimigrantskim i desničarskim stavovima.

Slogan “spasite našu djecu” kao frazu koristi pokret QAnon, grupa koja širi teorije zavjere čiji su sljedbenici učestvovali u demonstracijama u januaru ove godine u Washingtonu tokom kojih je pet osoba izgubilo život.

O organizovanju novih protesta u Sarajevu razmišlja i Sanin Musa, bivši selefijski predavač i vođa političke partije i pokreta “Vjera Narod Država”, koji je dva puta u Sarajevu organizovao skupove protiv povorke ponosa. Na ovim skupovima javno su izricane poruke mržnje prema LGBT osobama. U videima i drugim objavama na Facebooku on je od pojave virusa tvrdio da je pandemija zavjera.

Poziv na proteste u Sarajevu uputila je Merima Spahić, bivša novinarka, koja svakodnevno na svom Facebook profilu, gdje je prati više od 3.000 ljudi, objavljuje sadržaje o virusu i pandemiji koje factcheckeri označavaju kao lažni ili djelimično lažni sadržaj.

Ona je i objave sa Bitchutea postavljala u komentare ispod svojih objava uz poruku da obavezno pogledaju. Prvi put je sadržaj te platforme dijelila u komentaru u oktobru 2020. godine a njena objava iz aprila 2021. godine, screenshot sa Bitchutea o skupu svjetskog saveza za slobodu, imala je više od stotinu dijeljenja i više od 200 lajkova. Spahić je novinarima BIRN-a u telefonskom pozivu kazala da ne zna kakva je stranica BitChute.

“Ništa o toj platformi – nemam pojma, ja prenesem link nečega što mi je zanimljivo i ja ne ulazim u bilo šta dublje”, kazala je ona objašnjavajući da provjeri o kojem se doktoru radi prije objave i da zastupa samo slobodu izbora.

Nakon tog razgovora, ona je na svom Facebook profilu objavila status u kojem je prepričala razgovor navodeći da na svom profilu nema sadržaja sa Bitchutea.

“Pregledam svoj profil, ne vidim takvo što. Odem na taj ‘sporni’ portal, odličan! Hvala novinarki što mi je otkrila novi izvor informacija”, napisala je u svom statusu između ostalog.

Uprkos tome što BitChute može biti “domaćin za sve vrste sadržaja”, on je primarno mjesto za sadržaj koji je ili bio ili bi trebao biti uklonjen sa različitih platformi zbog kršenja njihovih različitih uvjeta pružanja usluga.

Platforma u svojim smjernicama navodi kako neće tolerirati poticanje na nasilje, videe i komentare koji pozivaju na istrebljenje Jevreja, veličaju nasilna premlaćivanja od strane policije i protuvladinih milicija, kleveću crnce i demoniziraju imigrante, LGBTQ+ zajednicu i muslimane, ali se oni nastavljaju slobodno širiti po platformi.

Profesor Feldman navodi da se BitChute pridružio Globalnom internet forumu za borbu protiv terorizma (GIFCT) koji pomaže kompanijama da moderiraju sadržaj i da danas ima manje “problematičnog sadržaja nego prije godinu dana”.

Istraživači organizacije Hope not Hate kažu da ta platforma prošle godine nije uklonila sve sadržaje u vezi sa terorizmom na koje su ih upozorili.

Platforma i njen osnivač Ray Vahey više su puta koristili društvene mreže da promoviraju vrstu mrzilačkih teorija zavjere koje čine ključne motive za terorističke napade te antisemitske sadržaje, tvrdi Hope not Hate.

“BitChute odbija implementirati čak i minimalne standarde moderiranja za koje tvrde da ih se pridržavaju, jer njihova stranica ovisi o propusnosti govora mržnje i štetnih dezinformacija koje se uklanjaju sa drugih platformi za širenje videosadržaja”, navodi Davis.

BitChute nije odgovorio na upit e-mailom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG