Linkovi

Analize i istraživanja

SAD: Ruske trupe na granici sa Ukrajinom najveće od 2014.

Pripadnik ukrajinskih oružanih snaga na osmatračnici u Donjecku (Foto: Rojters/Serhiy Takhmazov)

Bijela kuća saopštila je u četvrtak da su Sjedinjene Države zabrinute zbog, kako je ocijenjeno, eskalacije ruske agresije u Ukrajini.

Portparolka Jen Psaki rekla je da Washington razgovara o kretanju ruskih snaga blizu Ukrajine sa ostalim članicama NATO-a.

"Rusija sada ima više trupa na granici sa Ukrajinom nego u bilo kojem drugom periodu od 2014. godine", rekla je Psaki na konferenciji za novinare, aludirajući na period ruske aneksije Krima.

Psaki nije precizirala koliko je pripadnika ruskih snaga raspoređeno na granici sa Ukrajinom. Međutim, ovo je prvi put da je Bidenova administracija pomenula obim ruskih snaga, prenijela je agencija Reuters.

Prethodno je njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila od ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče snage koje Kremlj nagomilava blizu granice sa Ukrajinom.

"Kancelarka je zahtijevala povlačanje raspoređenih snaga da bi se deeskalirala situacija", saopštila je njemačka vlada posle telefonskog razgovora Merkel i Putin.

Angela Merkel - Vladimir Putin
Angela Merkel - Vladimir Putin

U saopštenju poslije razgovora sa njemačkom kancelarkom, Kremlj je naveo da je "Vladimir Putin govorio o provokativnim akcijama Kremlja kojima se namjerno zaoštrava situacija duž linije razdvajanja".

Ukrajina upozorava na povećanje broja ruskih vojnika blizu svoje istočne granice dok se povećava nasilje duž linije koja razdvaja snage te zemlje i proruske separatiste u regionu Donbas.

Rusija je saopštila da njene snage nisu prijetnja i da su odbrambene, ali da će ostati u tom području dok god Moskva smatra da je to potrebno.

Kremlj je odbacio ukrajinske optužbe da raspoređuje snage da bi odvratio pažnju sa unutrašnjih pitanja, među kojima je i pritvoreni opozicioni lider Aleksej Navalni, uoči parlamentarnih izbora u septembru.

"To nema veze sa pritvorenicima ili sa drugima", rekao je portparol Dmitrij Peskov agenciji Reuters i dodao da Rusija mora da bude oprezna kada je "tako nemiran region kao što je Ukrajina blizu naših granica sa potencijalom da se obnove neprijateljstva"

"Primorana da se brani"

Visoki zvaničnik Kremlja Dmitrij Kozak rekao je u četvrtak da bi Moskva mogla da pod određenim okolnostima bude primorana da brani svoje državljane u Donbasu i da bi veliki sukobi mogli da označe kraj Ukrajine kao zemlje.

Kozak je u odgovoru na pitanje o tome da li bi Rusija branila svoje državljane u istočnoj Ukrajini pomenuo Srebrenicu, gdje su snage bosanskih Srba ubile 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka 1995. godine.

"To sve zavisi od obima požara. Ako bude, kao što naš predsjednik kaže, Srebrenice, očigledno je da ćemo morati da ih branimo".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je u četvrtak Donbas dva dana nakon što je zatražio od NATO-a da omogući Ukrajini da se pridruži tom vojnom bloku, čijem se proširenju Moskva oštro protivi.

Ukrajina i zapadne zemlje navode da Rusija naoružava, predvodi i finansira separatiste u Donbasu. Moskva odbacuje optužbe o mešanju.

See all News Updates of the Day

Završeni pregovori talibana i Zapada u Oslu, fokus na pravima žena i pomoći

Sastanak međunarodnih specijalnih predstavnika i predstavnika talibana u hotelu Soria Moria u Oslu, Norveška, 24. januara 2022.(Foto: NTB/Stian Lysberg Solum via REUTERS)

Trodnevni razgovori između talibana, zapadnih diplomata i civilnog društva o humanitarnoj pomoći Afganistanu i ljudskim pravima završeni su u utorak u Norveškoj, a vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi pohvalio je razgovore, za koje je rekao da su "prošli vrlo dobro".

Trodnevni razgovori između talibana, zapadnih diplomata i civilnog društva o humanitarnoj pomoći Afganistanu i ljudskim pravima završeni su u utorak u Norveškoj, a vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi pohvalio je razgovore, za koje je rekao da su "prošli vrlo dobro".

Sastanci iza zatvorenih vrata u planinama prekrivenim snijegom iznad norveške prijestolnice Osla održani su u ključnom trenutku za Afganistan, jer niske temperature povećavaju siromaštvu u zemlji koja ekonomski nazaduje od prošlog ljeta kada su talibani preuzeli vlast.

"Bilo je ovo jako dobro putovanje. Takva putovanja će nas približiti svijetu", rekao je Muttaqi za Associated Press.

Grupe za pomoć i međunarodne agencije procjenjuju da se oko 23 miliona ljudi, više od polovine zemlje, suočava sa teškom glađu, a skoro 9 miliona je na ivici gladi. Ljudi su pribjegli prodaji imovine da bi kupili hranu, spaljivanju namještaja radi topline, pa čak i prodaji svoje djece.

Muttaqi je rekao da će talibanska vlada učiniti "najbolje što može da zaštiti Afganistan od bilo kakvih problema, privuče dodatnu pomoć, tražeći rješenja za ekonomske probleme".

Talibani traže da se oslobodi 10 milijardi dolara koje su zamrznule SAD i druge zapadne zemlje, ali o tome za sada nema dogovora. Ujedinjene nacije su uspjele osigurati određenu likvidnost i dozvolile talibanskoj administraciji da plaća za uvoz, uključujući struju.

"Problem broj jedan sada je to što sankcije Zapada stvaraju krizu likvidnosti, što znači da ne možemo dobiti sredstva za pomoć u zemlji", rekao je Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice, jedne od humanitarnih organizacija koje učestvuju u razgovorima.

"Ne možemo spašavati živote kako bismo trebali. Dakle, Zapad i talibani moraju razgovarati. I moramo okončati sankcije koje štete civilima", rekao je.

Ali, prije nego što pristanu na ublažavanje sankcija, zapadne sile zahtijevaju povećanje prava za afganistanske žene i djevojčice, zajedno sa stalnim zahtjevom Zapada da talibanska administracija podijeli vlast sa manjinskim etničkim i vjerskim grupama u Afganistanu.

Novi afganistanski vladari rekli su za AP prošle sedmice da imaju za cilj otvaranje škola za djevojčice i žene krajem marta, nakon afganistanske nove godine. Ponovili su to obećanje u Oslu, rekao je Egeland, koji se sastao s talibanskom delegacijom koju je predvodio vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi.

Posjeta, prva u Evropi otkako su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Afganistanom u augustu, počela je u nedjelju razgovorima između talibana i članova afganistanskog civilnog društva. Sljedećeg dana održali su multilateralne razgovore u kojima su učestvovale zapadne diplomate iz EU, SAD-a, Britanije, Francuske, Italije i domaćina Norveške.

Kineske slobode medija pod kritikom uoči olimpijskih igara u Pekingu

Stanovnici gledaju dekoraciju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu na Trgu Tiananmen u Pekingu, Kina, utorak, 18. januara 2022.

Samo dvije sedmice do Igara u Pekingu, grupe za medijska prava skreću pažnju na evidentirano kinesko zatvaranje novinara.

U svom posljednjem mjesečnom popisu najugroženijih novinara na svijetu, zagovaračka grupa "One Free Press Coalition" – koju čini više od 30 medijskih kuća i grupa za ljudska prava – na prvih deset mjesta svrstala je novinare zatvorene u Kini ili Hong Kongu.

Na vrhu popisa su Jimmy Lai, osnivač sada zatvorenog prodemokratskog lista "Apple Daily" u Hong Kongu i Zhang Zhan, advokatica koja je postala novinarka, a u zatvoru je od maja 2020. zbog izvještavanja o pandemiji u Wuhanu putem YouTubea.

Kina je tri uzastopne godine vodeći zatvor za novinare, pokazuju podaci Komiteta za zaštitu novinara sa sjedištem u New Yorku. Od decembra 2021. najmanje 50 novinara bilo je iza rešetaka zbog svog rada, uključujući neke koji su zatvoreni zbog izvještavanja o pandemiji.

"Je li to okruženje u kojem Međunarodni olimpijski komitet (IOC) smatra da je moguće imati slobodne i otvorene Igre, gdje se sportisti mogu takmičiti i koji slavi olimpijske ideale?", rekao je Steven Butler, CPJ-ov koordinator programa za Aziju. CPJ je dio grupe "One Free Press Coalition".

Kada je Peking bio domaćin Igara 2008., "Kina je preuzela puno obaveza koje nije ispunila", rekao je Butler za Glas Amerike (VOA). "Olimpijski pokret bi zbog svoje dobrobiti trebao biti vrlo oprezan kada je u pitanju odlazak na mjesto poput Kine."

SAD, Britanija, Kanada i druge zemlje najavile su diplomatski bojkot Igara zbog stanja ljudskih prava u Pekingu. Kina je odgovorila rekavši da bi Washington trebao "prestati politizirati sport".

U e-mail odgovoru Glasu Amerike, tim za odnose s medijima IOC-a rekao je da komitet "priznaje i podržava ljudska prava na način kako su definisana Temeljnim načelima Olimpijske povelje i njenim etičkim kodeksom".

Međutim, dodaje se: "IOC nema ni mandat ni sposobnost mijenjati zakone ili politički sistem suverene zemlje".

U e-mailu se navodi da IOC nastoji unaprijediti svoj rad na ljudskim pravima i da blisko sarađuje s organizacijskim komitetom svih Igara na pitanjima koja uključuju uslove rada, raznolikost, okoliš, medijsko praćenje i pravo na proteste.

"Uz sve što vidimo od Pekinga 2022 u vezi s tim obavezama, u ovoj fazi nemamo razloga sumnjati u njihovu provedbu", stoji u e-mailu.

Međutim, IOC je dodao: "S obzirom na raznoliko učešće na Olimpijskim igrama, IOC mora ostati neutralan po svim globalnim političkim pitanjima".

Globalno gledano, pandemija je omogućila veću vladinu kontrolu nad informacijama, a Kina nije sama u zatvaranju novinara zbog kritičkog izvještavanja, otkrile su međunarodne grupe za ljudska prava. Međutim, s obzirom da je virus vrlo prenosiv u zatvorenim prostorima, on dovodi u opasnost živote onih koji su zatvoreni zbog izgovorenog.

Novinari koji su lošeg zdravlja, poput novinarke Zhang, posebno su ugroženi.

Zdravstveno stanje dobitnice RSF-ove nagrade za hrabrost u novinarstvu pogoršalo se nakon što je štrajkovala glađu u zatvoru. 38-godišnjakinja je u avgustu bila hospitalizovana 11 dana.

Uprkos dugotrajnim zdravstvenim problemima koje je prijavila njena porodica, Zhang je vraćena u zatvor, a grupe za ljudska prava kažu da ima ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti ili adekvatnoj prehrani.

Ju, brat novinarke Zhang, rekao je da je njena težina pala ispod 40 kilograma.

"Doktor me upozorio u avgustu da bi mogla umrijeti ako nastavi štrajk glađu", rekao je Zhang Ju za Glas Amerike u novembru. "Zatvorske vlasti su obuzdale Zhang i na silu je hranile sondom."

Američki State Department i grupe za ljudska prava uključujući PEN pozvali su Peking da oslobodi Zhang.

"Zhang uopšte nije smjela biti zatvorena. Njen jedini očiti 'zločin' bio je dokumentiranje života u Wuhanu u ranim fazama pandemije COVID-19", rekao je James Tager, američki direktor istraživanja PEN-a za Glas Amerike. "Sada, usred kontinuirane zabrinutosti zbog pogoršanja njenog zdravlja, suočavamo se s užasnom spoznajom da je Zhangin život doslovno ugrožen, a sve kao posljedica spremnosti kineske vlade da njeno nezavisno izvještavanje tretira kao zločin koji zaslužuje višegodišnju zatvorsku kaznu."

Kad je u decembru 2020. osuđena za "raspravljanje i izazivanje nevolja”, sudski postupak trajao je samo tri sata. PEN International je tada rekao da suđenje nije zadovoljilo svjetske standarde.

U tom trenutku Zhang je bila u pritvoru najmanje sedam mjeseci i već je bila lošeg zdravlja. Na sudu se pojavila u invalidskim kolicima, navodi PEN.

Kineske vlasti su kasnije iz advokatske komore udaljile Rena Quanniu, advokata koji je zastupao Zhang. Ren je, takođe, bio pravni zastupnik i u drugim politički osjetljivim slučajevima.

Zhang je bila u zatvoru više od 18 mjeseci, ali drugi s popisa grupe "One Free Press Coalition" su zatvoreni mnogo duže, uključujući ujgurskog blogera Ilhama Tohtija, koji je pritvoren 2014., i Uyghur Gulmire Imin, koja je bila u zatvoru od 2009. nakon što je izvještavala o neredima i protestima u autonomnoj regiji Xinjiang.

Na popisu su i Haze Fan, reporterka Bloomberga koja je u istražnom zatvoru više od godinu dana, te novinari iz Hong Konga.

Pored Laia, koji je osuđen zbog svoje umiješanosti u prodemokratske proteste i čeka suđenje po odvojenim optužbama prema zakonu o nacionalnoj sigurnosti Hong Konga, "One Free Press Coalition" navodi i radijskog novinara Wan Yiu-singa, kojeg je gradska policija uhapsila u februaru 2021.

SAD: Sve više žena počinje da vozi kamion

SAD: Sve više žena počinje da vozi kamion
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Sjeverna Koreja ispalila još dvije rakete, nastavljajući ovogodišnji vrtoglavi tempo lansiranja

Ljudi gledaju TV program i snimak lansiranja rakete Sjeverne Koreje, tokom emisije vijesti, na željezničkoj stanici u Seulu, Južna Koreja, 20. januara 2022.

Sjeverna Koreja je u utorak rano ujutro lansirala par krstarećih raketa, saopštila je južnokorejska vojska, što je peta proba raketa Pjongjanga u novoj godini.

Rakete su ispaljene iz unutrašnjeg područja zemlje i pale su u more kod istočne obale Koreje, javila je južnokorejska novinska agencija Jonhap.

Vojska Južne Koreje je potvrdila lansiranje u poruci za Glas Amerike, rekavši da vlasti još uvijek sprovode detaljnu analizu.

Sjeverna Koreja ispalila je od početka ove godine osam projektila tokom pet odvojenih lansiranja. Prošle nedjelje, Sjeverna Koreja je takođe zaprijetila da će nastaviti sa testovima raketa dugog dometa u nuklearnim probama.

Sjevernoj Koreji je nizom rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zabranjena bilo kakva aktivnost balističkih projektila, uključujući lansiranje bilo raketa kog dometa. Rezolucije, međutim, ne zabranjuju testiranje krstarećih raketa.

Sjeverna Koreja je nedavno izrazila nezadovoljstvo onim što naziva "neprijateljskom politikom" Sjedinjenih Država. Naročito je dovela u pitanje vojnu saradnju SAD i Južne Koreje.

Sjedinjene Države imaju oko 28.000 vojnika u Južnoj Koreji - ostatak iz Korejskog rata vođenog 1950-ih, koji se završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Za vrijeme administracije predsjednika SAD Joea Bidena, Washington je redovno najavljivao da je otvoren za razgovore sa Sjevernom Korejom bez preduslova.

"Nisu pokazali želju da to napreduje", rekao je portparol Pentagona John Kirby na redovnom brifingu za štampu u ponedjeljak.

Kirby je ponovio zabrinutost SAD u vezi sa "naprednim nuklearnim ambicijama i sposobnostima balističkih raketa Sjeverne Koreje".

"Nastavljamo da to osuđujemo i pozivamo Sjever da prekine ove provokacije i da se pridržava međunarodnog prava i ovih rezolucija Savjeta bezbjednosti i da pokuša da pronađe načine za deeskalaciju tenzija", dodao je on.

Rusija dodala Navaljnog i nekoliko njegovih saradnika na listu "terorista"

Aleksej Navaljni

Rusija je na svoju listu "terorista i ekstremista" dodala zatvorenog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog i nekoliko njegovih saveznika.

Unosi za Navaljnog i pet njegovih saradnika - Ljubova Sobola, Vjačeslava Gimadija, Georgija Alburova, Liliju Čaniševu i Ruslana Šavedinova - pojavili su se u registru Rosfinmonitoringa 25. januara, stavljajući ih u isti nivo sa desničarskim nacionalističkim grupama i stranim terorističkim organizacijama kao što su talibani i takozvana Islamska država.

Prema ruskom zakonu, bankovni računi pojedinaca dodatih na listu moraju se odmah zamrznuti.

Prije manje od dvije nedjelje, na spisak su dodata još dva bliska saradnika Navaljnog - Leonid Volkov i Ivan Ždanov.

Prošle godine, Moskovski gradski sud proglasio je sve organizacije povezane sa Navaljnim ekstremističkim, sprječavajući ljude povezane sa njim i njegovom mrežom regionalnih kancelarija širom Rusije da traže javne funkcije.

Presuda takođe predviđa moguće duže zatvorske kazne za aktiviste koji su radili sa organizacijama.

Sam Navaljni je u zatvoru od februara 2021. nakon što je uhapšen mjesec dana ranije po povratku u Rusiju iz Njemačke, gdje je bio na liječenju od skoro smrtonosnog trovanja nervnim agensom tipa "novičok" za koji kaže da ga je naručio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Kremlj je negirao bilo kakvu ulogu u trovanju Navaljnog.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG