Finski predsjednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin izrazili su odobrenje za pristupanje Alijansi, što je potez koji bi dovršio veliku promjenu politike za skandinavske zemlje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je u petak, međutim, da njegova zemlja ne podržava ulazak Finske i Švedske u NATO, navodeći njihovu podršku onim što Turska smatra terorističkim organizacijama, kao što su kurdske militantne grupe.
"Pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom, ali nismo pozitivnog mišljenja", rekao je Erdoan novinarima u Istanbulu. Za svako proširenje NATO potrebna je jednoglasna saglasnost postojećih članica.
Stav SAD
Američki zvaničnici rekli su da rade na "razjašnjenju stava Turske", dok su ponovili da bi "Sjedinjene Države podržale aplikaciju za NATO od strane Finske i/ili Švedske ako odluče da se prijave".
"Snažno podržavamo politiku otvorenih vrata NATO", rekla je u petak novinarima pomoćnica američkog sekretara za evropska i euroazijska pitanja Karen Donfrid. "Mislim da je važno zapamtiti da je osnovni princip koji SAD brane u smislu podrške Ukrajini pravo svake suverene zemlje da sama odlučuje o svom budućem aranžmanu spoljne i bezbjednosne politike".
Ministri spoljnih poslova Švedske i Finske učestvovaće na neformalnoj večeri Sjevernoatlantskog savjeta u subotu u Berlinu. Iz Njemačke, Blinken u nedelju odlazi u Francusku, gdje će prisustvovati drugom ministarskom sastanku Savjeta za trgovinu i tehnologiju SAD-EU, poznatom kao TTC.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u petak sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson i finskim Ninistom.
"Predsjednik Biden je istakao svoju podršku politici otvorenih vrata NATO i pravu Finske i Švedske da odlučuju o svojoj budućnosti, spoljnoj politici i bezbjednosnom aranžmanu", navodi Bijela kuća, dodajući da su lideri "ponovili svoje zajednička posvećenost kontinuiranoj koordinaciji u podršci Ukrajini i ukrajinskom narodu pogođenom ratom".
Uticaj širenja NATO
Majkl Kimaž iz Njemačkog Maršalovog fonda rekao je za Glas Amerike da bi ulazak Finske u NATO uzdrmao bezbjednosni poredak u Evropi, kako za NATO, tako i za Rusiju.
"To je veoma, veoma duga granica, i naravno ona približava NATO veoma blizu — ili će dovesti NATO ako sve prođe — veoma blizu Sankt Peterburga. I u isto vrijeme, to će NATO-u dati mnogo više teritorije upravo na ruskoj granici da se brani. Dakle, to su veliki koraci. To su velike promjene", rekao je Kimidž.
Rusija je upozorila na širenje NATO-a i rekla da bi pridruživanje Finske i Švedske donijelo "ozbiljne vojne i političke posljedice".
"Širenje NATO-a i približavanje alijanse našim granicama ne čini svijet i naš kontinent stabilnijim i sigurnijim", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin razgovarao je telefonom sa svojim ruskim kolegom Sergejem Šojguom prvi put od 18. februara.
Sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi rekao je u saopštenju da je Ostin "pozvao na hitan prekid vatre u Ukrajini i naglasio važnost održavanja linija komunikacije".
Američka pomoć Ukrajini
Ostin je u petak takođe razgovarao sa ukrajinskim ministrom odbrane Oleksijem Reznikovom o "potrebama na bojnom polju koje se razvijaju".
"Sekretar Ostin je istakao predsjednikovu najavu od 6. maja o 150 miliona dolara u predsjedničkom ovlašctenju za povlačenje kako bi se Oružane snage Ukrajine obezbijedile artiljerijom, kontra-artiljerijskim radarima i opremom za elektronsko ometanje", naveo je Kirbi u saopštenju. "Ministar Reznikov je podijelio svoju ocjenu situacije na terenu u istočnoj Ukrajini".
U četvrtak je američki senator Rend Pol blokirao glasanje o paketu pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara, usporavajući napore SAD da brzo isporuče više pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
"Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju", rekao je Pol.
Jednoglasno glasanje u Senatu bi ubrzalo isporuku pomoći Ukrajini. Polov potez je, međutim, odložio glasanje za još nedelju dana, kada se očekuje da će Senat usvojiti zakon.
Suđenje za ratne zločine
U Ukrajini, 21-godišnji ruski vojnik izveden je pred sud u Kijevu u petak, u prvom postupku za ratne zločine od početka rata.
Ukrajinski tužioci kažu da je Vadim Šišimarin ispalio nekoliko hitaca iz automobila u oblasti Sumi na sjeveroistoku Ukrajine 28. februara, samo nekoliko dana nakon što je sukob počeo, ubivši nenaoružanog 62-godišnjeg muškarca koji je gurao bicikl pored puta.
Ukrajinska vlada kaže da istražuje više od 10.000 ratnih zločina u koje su umiješane ruske snage, pri čemu su često otkrivani slučajevi mučenja i sakaćenja nakon što su ruske snage napustile ukrajinski grad, kao u slučaju Buče.
Rusija je negirala da je počinila ratne zločine u Ukrajini, a Kremlj je u petak rekao da nema saznanja o suđenju.
Razgovor Putin-Šolc
U Moskvi je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom o zastoju ukrajinsko-ruskih mirovnih pregovora.
U tvitu, nemački lider je rekao da je tokom 75-minutnog razgovora pozvao na momentalni prekid vatre, suprotstavio se lažnoj ruskoj tvrdnji "da su nacisti na vlasti" i takođe podsjetio Putina "na odgovornost Rusije za globalnu situaciju sa hranom".
Sastanak G-7
Razgovor je usledio nakon što su ministri G-7 na sastanku u Njemačkoj obećali jedinstvo i više oružja i pomoći Ukrajini.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj najavio je dodatnu vojnu podršku Ukrajini u teškom naoružanju u vrijednosti od 520 miliona dolara, istovremeno izrazivši nadu da će zemlje članice pristati na ruski naftni embargo.
Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus takođe je najavila nove sankcije članovima Putinovog užeg kruga, uključujući njegovu bivšu suprugu i rođake.
